Razvojna psihologija

Upoznati student s  osnovnim teorijskim tumačenjima prirode čovjekova razvoja, metodama istraživanja razvoja, činiteljima koji određuju razvoj te temeljnim obilježjima tjelesnog, perceptivnog, motoričkog, kognitivnog, moralnog, emocionalnog I socijalnograzvoja od začeća do adolescencije.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• definirati osnovni pojmovno-metodološki aparat razvojne psihologije;
• nabrojatispecifičnosti metodologije istraživanja čovjekovog psihičkog razvoja;
• uspoređivati po različitim kriterijima tradicionalne i suvremene koncepte i teorije razvoja;
• definirati i usporediti činitelje i procese koji uzrokuju razvojne promjene;
• analizirati ulogu različitih konteksta u razvoju;
•  iskazati samostalnost i odgovornost u radu.

Razvojna psihologija kao grana psihologijske znanosti. Metode istraživanja. Etička načela istraživanja u razvojnoj psihologiji. Znanstvene spoznaje o prirodi razvojnih promjena povezanih s evolucijskim, povijesnim, a posebnom kalendarskim (ontogeneza) protokom vremena. Discipline unutar razvojne psihologije. Periodizacije razvoja. Biološki i okolinski kontekst razvoja i mehanizmi njihove interakcije. Problemi razvojne psihologije: priroda nasuprot odgoju, kontinuitet nasuprot diskontinuitetu, normativni nasuprot idiografskom pristupu. Razvojne teorije (Piaget, Vigotski , Kohlberg, Freud, Erikson, Watson, Skiner, Bandura; Bronfenbrennerov i Bowlbyev pristup.) 

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Završni ispit

Udio postotka u ocjeni za pojedini element praćenja i provjeravanja jednak je broju ocjenskih bodova koje student tijekom nastave treba prikupiti. Primjerice, ako seminarski zadatak nosi 10% udjela u ocjeni to odgovara maksimalno 10 ocjenskih bodova.

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano provjeravanje znanja (provjere u obliku dva kolokvija) sa 60% i aktivnost na seminarima (priprema, kvaliteta izvršavanja zadataka, čitanje dodatne literature, izlaganje) s 10% udjela u konačnoj ocjeni. Završni ispit donosi 30% udjela u konačnoj ocjeni.

Ukupna ocjena uspjeha određuje se na temelju ukupnog zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave, a konačna ocjena određuje se prema sljedećoj raspodjeli:

• izvrstan (5) – od 91 do 100 ocjenskih bodova
• vrlo dobar (4) – od 81 do 90 ocjenskih bodova
• dobar (3) – od 71 do 80 ocjenskih bodova
• dovoljan (2) – od 61 do 70 ocjenskih bodova
• nedovoljan (1) – ispod 60 ocjenskih bodova

Primjer oblikovanja konačne ocjene za studente na kolegiju Psihologija djetinjstva:

1.kolokvij: 25/30

2.kolokvij: 20/30

Seminarski zadatak: 10/10

Završni ispit: 28/30

Konačna vrijednost ocjene: 83/100 = vrlo dobar (4)

Skala ocjenjivanja je sljedeća:

61% - 70.9%  = dovoljan (2)

71% - 80.9%  = dobar (3)

81% - 90.9%   = vrlo dobar (4)

91% - 100% = izvrstan (5)

Studenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalno 61% (prolazna ocjena dovoljan).

Dodatne informacije:

• Kolokviji su obvezni. Ukoliko student ne pristupi kolokviju, student iz tog kolokvija dobiva 0%, odnosno ocjenu nedovoljan (1). Nedolazak na kolokvij računa se kao izostanak.
• Studenti koji nisu položili jedan ili oba kolokvija polažu ispit iz cijelog gradiva u terminima ispitnih rokova.

• Kako bi student ostvario pravo na uredno izvršenje obveza iz kolegija mora sudjelovati na minimalno 70% nastave te ostvariti pozitivnu ocjenu iz aktivnosti na seminarima i nastavi.
• Kako bi student ostvario pozitivnu ocjenu iz kolegija, osim uvjeta za ostvarivanje prava na uredno izvršenje obveza, mora položiti dva kolokvija ili ispit te završni ispit.
• Prepisivanje tijekom kolokvija/ispita kažnjava se oduzimanjem istog i za taj kolokvij/ispit student dobiva ocjenu nedovoljan (1). U tom slučaju student izlazi na ispit u terminima ispitnih rokova, nakon odslušanog kolegija.

Završni ispit:

• Preduvjet za izlazak na završni ispit je da je student iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje (dva kolokvija i aktivnosti na seminarima i nastavi) ostvario minimalno 61% (prolazna ocjena dovoljan). 

Usmeni ispit:

• Ukoliko student nije zadovoljan svojom ocjenom na kolokvijima i završnom ispitu (ocjene su prolazne) pristupa usmenom ispitu tijekom redovitih ispitnih rokova. Na usmenom ispitu polaže se cjelokupno gradivo, a ne samo dio čijom ocjenom student nije zadovoljan.

1. Berk, L.E. (2015). Dječja razvojna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
2. Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (2000). Dječja psihologija: moderna znanost. Jastrebarsko: Naklada Slap.
3. Berk, L. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
4. Davison, G.C. i Neale J. M. (1999). Emocionalni poremećaji i poremećaji ponašanja u djetinjstvu i adolescenciji. U: Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

1. Čuturić, N. (2001). Psihomotorički razvoj djeteta u prve dvije godine života. Jastrebarsko: Naklada Slap.
2. Vigotski, L.S. (1996) Dječija psihologija. Sabrana dјela VI. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
3. Piaget, J. (1990). Psihologija deteta. Novi Sad: Dobra vest.
4. Duran, M. (2003). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap.
5. Brajša-Žganec, A. (2003). Dijete i obitelj – emocionalni i socijalni razvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap.
6. Ribić, K. (1991). Psihofizičke razvojne teškoće. Zadar: ITP Forum.