Razvojna psihologija

 

Naziv kolegija:
Razvojna psihologija
Šifra ISVU:
204775
Šifra MOZVAG:
PDB401
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PEDAGOGIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Babić Čikeš, Ana
0
0
0
Duvnjak, Ivana
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati student s  osnovnim teorijskim tumačenjima prirode čovjekova razvoja, metodama istraživanja razvoja, činiteljima koji određuju razvoj te temeljnim obilježjima tjelesnog, perceptivnog, motoričkog, kognitivnog, moralnog, emocionalnog I socijalnograzvoja od začeća do adolescencije.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • definirati osnovni pojmovno-metodološki aparat razvojne psihologije;
  • nabrojatispecifičnosti metodologije istraživanja čovjekovog psihičkog razvoja;
  • uspoređivati po različitim kriterijima tradicionalne i suvremene koncepte i teorije razvoja;
  • definirati i usporediti činitelje i procese koji uzrokuju razvojne promjene;
  • analizirati ulogu različitih konteksta u razvoju;
  •  iskazati samostalnost i odgovornost u radu.

Sadržaj predmeta:

Razvojna psihologija kao grana psihologijske znanosti. Metode istraživanja. Etička načela istraživanja u razvojnoj psihologiji. Znanstvene spoznaje o prirodi razvojnih promjena povezanih s evolucijskim, povijesnim, a posebnom kalendarskim (ontogeneza) protokom vremena. Discipline unutar razvojne psihologije. Periodizacije razvoja. Biološki i okolinski kontekst razvoja i mehanizmi njihove interakcije. Problemi razvojne psihologije: priroda nasuprot odgoju, kontinuitet nasuprot diskontinuitetu, normativni nasuprot idiografskom pristupu. Razvojne teorije (Piaget, Vigotski , Kohlberg, Freud, Erikson, Watson, Skiner, Bandura; Bronfenbrennerov i Bowlbyev pristup.) 

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4.  Metoda procjene
Predavanje, usmeno izlaganje, analiza i evaluacija primjera Slušanje izlaganja, analiza literature Definirati osnovni pojmovno-metodološki aparat razvojne psihologije Seminar, pismeni  ispit, usmeni ispit
Predavanje, usmeno izlaganje, analiza i evaluacija primjera Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Navesti specifičnosti metodologije istraživanja čovjekovog psihičkog razvoja Seminar, pismeni  ispit, usmeni  ispit
Predavanje, usmeno izlaganje, analiza i evaluacija primjera Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Uspoređivati po različitim kriterijima tradicionalne i suvremene koncepte i teorije razvoja Seminar, pismeni ispit, usmeni  ispit
Predavanje, usmeno izlaganje, analiza i evaluacija primjera Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Usporediti činitelje i procese koji uzrokuju razvojne promjene Seminar, pismeni  ispit, usmeni ispit
Predavanje, usmeno izlaganje, analiza i evaluacija primjera Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Analizirati ulogu različitih konteksta u razvoju Seminar, pismeni ispit, usmeni ispit
Predavanje, usmeno izlaganje, analiza i evaluacija primjera Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Iskazati samostalnost i odgovornost u radu. Aktivnost u nastavi, seminar, pismeni ispit, usmeni  ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 1 0%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Seminarski rad 0,25 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente na kolegiju Uvod u razvojnu psihologiju uzimaju se u obzir kontinuiranopraćenjeiprovjeravanjeznanja (seminar) s 30% udjelaukonačnojocjeni te završni ispit s udjelom od 70%.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalno 61% (prolazna ocjena dovoljan).

 

 

Obavezna literatura:

  1. Vasta, R., Haith,M.M., Miller, S.A., (2005). Dječja psihologija: moderna znanost. Jastrebarsko: Naklada Slap. (pogl.1-4)
  2. Berk, L. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Pogl. 1-3)
  3. Gardner, H.,Kornhaber, M.L. i Wake, W.K. (1999). Inteligencija: različita gledišta (Pogl. 4: Piaget)
  4. Fulgosi, A. (1997). Teorije ličnosti. (Pogl. 1 i 3) Zagreb: Školska knjiga.
  5. Davison, G.C i Neale J. M. (1999). Emocionalni poremećaji i poremećaji ponašanja u djetinjstvu i adolescenciji. U: Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja. Jastrebarsko: Naklada Slap

Dopunska literatura:

  1. Brajša-Žganec, A. (2003). Dijeteiobitelj – emocionalniisocijalnirazvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  2. Čuturić, N.(2000). Psihomotorički razvoj djeteta u prve dvije godine života.  Jastrebarsko: Naklada Slap.
  3. Duran, M. (2003). Dijeteiigra. (odabranapoglavlja) Jastrebarsko: Naklada Slap
  4. Vigotski, L. S. (1996). Dečja psihologija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
  5. Piaget, J. (1990). Psihologija deteta. Novi Sad: Dobra vest.
  6. Ribić, K. (1991). Psihofizičke razvojne poteškoće. Zadar: ITP Forum.
  7. Članci iz tekuće periodike

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa

Ostale informacije: