Teorije nacije i kultura

Osnovni je cilj predmeta upoznati polaznike s raznorodnim recentnim uvidima u modernističke i postmodernističke teorije nacije i osvijestiti ulogu književnosti i drugih kulturnih praksi u tvorbi nacionalnog, rodnog i drugih identiteta. Također svrha je predmeta rasvijetliti na koji način kulturne prakse oblikuju nacionalni identitet odnosno niz njegovih vanjskih pojavnosti: ime, tradiciju, Drugo, kulturu, jezik, povijest.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• Objasniti mjesto antiesencijalističkih modernističkih i postmodernističkih teorija nacije u okviru raznorodnih pristupa naciji u kritičkom dijalogu s njima
• Nabrojati značajke modernističkih i postmodernističkih teorija nacije;
• Objasniti ulogu kulture, tj. književnosti u teorijama nacije;
• Primijeniti modernističke teorije nacije pri analizi kulturnih praksi, osobito književnosti;
• Prepoznati važnost književnosti i drugih kulturnih praksi u oblikovanju nacionalnog identiteta;
• Samostalno primijeniti usvojene teorijske modele na odabranom primjeru.

Sadržaj predmeta posvećen je u širem smislu određenju funkcija kulture i književnosti u modernističkim i postmodernističkim teorijama nacije kao svojevrsnim medijima tvorbe nacionalnog ali i drugih identiteta. U užem smislu bavi se književnošću i kulturom kao diskursima koji u širokih slojeva stanovništva potiču stjecanje društveno važnih vrijednosti i normi te proizvode kontekst djelatan za uspostavljanje nacionalnog identiteta i nacionalizma. Metodološki okvir čitanja korpusa književnih, publicističkih, programatskih i drugih tekstova temelji se na modernističkim i postmodernističkim teorijama nacije. Spomenute teorije nacije (Anderson, Gellner, Hobsbawm, Smith, Bhabha, Balibar i dr.) naciju opisuju kao hibridnu i imaginarnu kategoriju oslobođenu metafizičke dimenzije. Sadržaj kolegija ne nudi tek panoramski prikaz spomenutih recentnih teorijskih uvida nego ih kritički preispituje objašnjavajući ih ih upravo na korpusu tekstova Hrvatskog narodnog preporoda. Na tom tragu iako antiesencijalističke teorije naciju čitaju kao diskurzivno simboličku konstrukciju, ona se na zadanom korpusu ne prikazuje kao puko „zamišljanje“ nego kao djelatna i počesto „problematična“ sila života u zajednici koja bi se trebala nužno i stalno iznova propitivati.

predavanja, seminari i radionice

Istraživanje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena postignuta istraživanjem, na temelju kojeg student izrađuje seminarski rad i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz istraživanja, 15% iz seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz navedenih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Student je obvezan redovito pohađati nastavu, provesti samostalno istraživanje i na osnovu njega izraditi seminarski rad te položiti pisani ispit.

1. Bhabha, Homi K., Nation and Narration, Routledge, London – New York, 1990.
2. Anderson, Benedict, Nacija: zamišljena zajednica, Razmatranja o porijeklu i širenju nacionalizma, Biblioteka alternative, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
3. Hobsbawm, Eric, Uvod: Kako se tradicije izmišljaju, u: Izmišljanje tradicije, zbornik uredili Eric Hobsbawm i Terence Ranger, prevele Slobodanka Glišić i Mladena Prelić, Biblioteka XX vek, (knjiga) 126, Beograd, 2002., str. 5-25.
4. Smith, Anthony D., Nacionalizam i modernizam, Kritički pregled suvremenih teorija nacija i nacionalizma, prevela Mirjana Paić Jurinić, Biblioteka Politička misao, svezak 43, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2003.
5. Smith, Anthony D., Nacionalni identitet, Biblioteka XX vek, 99, Beograd, 1998.
6. Žužul, Ivana, Tijelo bez kosti, Kako se zamišljao identitet u tekstovima hrvatskih preporoditelja, Zagreb, 2015.

1. Assmann, Aleida, Rad na nacionalnom pamćenju, Kratka istorija nemačke ideje obrazovanja, Biblioteka XX vek, 124, Čigoja štampa, Beograd, 2002.
2. Gross, Mirjana, O integraciji hrvatske nacije, u: Društveni razvoj u Hrvatskoj (od 16. stoljeća do početka 20. stoljeća), uredila Mirjana Gross, Izvanredna izdanja Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1981., str. 175-190.
3. Balibar, Etienne, We, the people of Europe?, Reflections on transnational citizenship, Translation/Transnation, Princeton University Press, Princeton and Oxford, 2004., 291 str.
4. Brubaker, Rogers, Nationalism reframed, Nationhood and the national question in the New Europe, Cambridge University Press, Cambridge, 1996., 202 str.
5. Hastings, Adrian, Gradnja nacionaliteta, preveo i prilagodio Miroslav Jančić, Biblioteka Nacija i država, Buybook i Adamić, Sarajevo – Rijeka, 2003.
6. Hobsbawm, Eric, Nacije i nacionalizam, Erasmus biblioteka, 4, Novi liber, Zagreb, 1993.
7. Hroch, Miroslav, Društveni preduvjeti nacionalnih preporoda u Europi, Komparativna analiza društvenog sastava patriotskih grupa malih europskih nacija, Srednja Europa, Zagreb, 2006., 275 str.
8. Katunarić, Vjeran, Sporna zajednica, Novije teorije o naciji i nacionalizmu, Sociološka biblioteka, Naklada Jesenski i Turk – Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb, 2003., 335 str.
9. Žižek, Slavoj, Metastaze uživanja, Biblioteka XX vek, 88, Beograd, 1996., 139 str.