Suvremeni koncepti odnosa s medijima i javne komunikacije

 

Naziv kolegija:
Suvremeni koncepti odnosa s medijima i javne komunikacije
Šifra ISVU:
205916
Šifra MOZVAG:
PSIP9
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PSIHOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
3.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lesinger, Gordana
30
15
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj predmeta je svladavanje procedura i tehnika komuniciranja prema različitim javnostima u odnosima s medijima te usvajanje znanja i vještine potrebnih za uspješne odnose s medijima  i ciljnim javnostima.

Usvajanje i korištenje tehnike i alata koji se koriste u medijskim nastupima, te načina na koje se kreiraju uspješni odnosi s medijima. Upoznavanje s pravilima kulture govora u javnom nastupu.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • Razlikovati, objasniti i koristiti različite tehnike i alate pisanja u komuniciranju s različitim javnostima
  • Razlikovati, objasniti i koristiti različite tehnike u pripremi pisanih i govornih materijala u komuniciranju s različitim javnostima
  • Usavršavanje komunikacijskih vještina i strogo razlikovanje asertivnoga od agresivnog komunikacijskog stila
  • Prepoznati društvenu ulogu i važnost komuniciranja s javnošću putem medija
  • Bit će u mogućnost primijeniti stečenih znanja u samostalnim govornim nastupima

Sadržaj predmeta:

  1. Mediji i odnosi s medijima   - priroda medija i  razlike između vrste medija 
  2. Novinari i njihove potrebe -   odnosi s javnošću iz perspektive medija  /novinarske forme
  3. Uvod u uspješno komuniciranje -  Planiranje i oblikovanje poruka
  4. Specifičnosti televizije kao medija te komunikacija kroz televizijski kanal
  5. Specifičnosti radija kao medija te komunikacija kroz radijski kanal
  6. Specifičnosti tiska/portala kao medija te komunikacija kroz tiskovine/portale
  7. Specifičnosti online komunikacija te komunikacija putem društvenih medija/blogovi
  8. Planiranje pisanog komuniciranja – priopćenja za javnost, najava za medije
  9. Monološke i dijaloške  vrste -  karakteristike i pravila javnoga komuniciranja 
  10. Javni nastup/ govori
  11. Analiza javnih nastupa i govora
  12. Intervju i TV nastup
  13. Intervju i radio nastup
  14. Organiziranje konferencije za medije, poziv za konferenciju za medije
  15. Interpretacija pred mikrofonom

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
Predavanje
Demonstracija
Rasprava
 
 
 
Prikaz slučaja
Demonstracija
Grupni rad
Raprava
 
 
 
 
Prikaz slučaja
Demonstracija
Grupni rad
Raprava
 
 
 
 
Predavanje
Demonstracija
Rasprava
 
 
Prikaz slučaja
Demonstracija
Grupni rad
Raprava
 
Sudjelovanje u raspravi
Proučavanje literature
 
 
 
 
Sudjelovanje u raspravi
Proučavanje literature
Rad na slučaju
Izvještavanje slučaja
 
 
 
 
Sudjelovanje u raspravi
Proučavanje literature
Rad na slučaju
Izvještavanje slučaja
 
 
 
 
Sudjelovanje u raspravi
Proučavanje literature
 
 
 
Sudjelovanje u raspravi
Proučavanje literature
Rad na slučaju
Grupni rad
Razlikovati, objasniti i koristiti različite tehnike i alate pisanja u komuniciranju s različitim javnostima
 
Razlikovati, objasniti i koristiti različite tehnike u pripremi pisanih i govornih materijala u komuniciranju s različitim javnostima
 
Usavršavanje komunikacijskih vještina i strogo razlikovanje asertivnoga od agresivnog komunikacijskog stila
 
Prepoznati društvenu ulogu i važnost komuniciranja s javnošću putem medija
 
Bit će u mogućnost primjeniti stečenih znanja u samostalnim govornim nastupima
Pismeni ispit
Kontinuirana provjera znanja
 
 
 
Aktivnost na nastavi
Kontinuirana provjera usvojenih vještina
 
 
 
 
 
Usmeni ispit
Aktivnost na nastavi
Kontinuirana provjera usvojenih vještina
 
 
 
 
Pismeni ispit
Kontinuirana provjera znanja
 
 
Usmeni ispit
Aktivnost na nastavi
Kontinuirana provjera usvojenih vještina

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0 0%
Pismeni ispit 0 0%
Pohađanje nastave 0 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir prisustvovanje nastavi i praćenje nastave (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) samostalni radni zadatci   i provjeravanje znanja (parcijalni ispiti) ili završni pismeni/usmeni ispit. Izlazak na parcijalne ispite nije obvezan, kao što ni izlazak na završni ispit nije obvezan ako student položi  oba parcijalna ispita/kolokvija.

Rad studenata i usvojenost znanja i vještina redovito se prati tijekom rasprava i diskusijskih grupa. Način praćenja studenata jest i prezentacija seminarskih radova u kojima studenti trebaju pokazati (usmeno i pismeno) sposobnost integracije znanja, vještinu pisanja, usmenog izražavanja, te prezentacijske vještine. Usvojenost znanja pokazuje se pismenim i po potrebi usmenim ispitom.

Pohađanje nastave i aktivnosti na nastavi:

5% (dovoljan ) - student/studentica nije koncentriran na nastavu ali ju pohađa bez izostanaka

7% (dobar) - student/studentica prati nastavni proces i ponekad se samoinicijativno uključuje u nastavu

9% (vrlo dobar) - student/studentica dolazi pripremljen na nastavu  i aktivno sudjeluje

10%(odličan) – student/studentica uvijek student/studentica uvijek pokazuje visok stupanj zainteresiranosti, postavlja pitanja,

 daje svoje komentara

Vježbe

10% (dovoljan)-  radni zadatak pripremljen i prezentiran uz velike preinake

20%(dobar) – radni zadatak pripremljen i prezentiran prema smjernicama, ali uz veće sadržajne i formalne propuste

30%(vrlo dobar) – dobro pripremljen i prezentiran radni zadatak uz manje formalne i sadržajne propuste

40% (izvrstan) – izvrsno pripremljen i prezentiran radni zadatak prema svim smjernicama

Usmeni ispit:

Usmeni ispit održavat će se prema utvrđenim terminima, a studenti ih moraju prethodno prijaviti putem ISVU-a (studomata)(10%). Usmeni ispit podrazumjeva završni prezentacijsko/govornički nastup

Primjer oblikovanja konačne ocjene:

Prosjek svih dobivenih ocjena čini konačnu ocjenu

Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (ocjena pohađanja nastave  i aktivnosti u nastavi + ocjena  radnog zadatka +ocjena usmenog)

Maksimalan broj bodova kojeg će student moći postići u ovom kolegiju iznosit će 100 bodova. Konačna ocjena bit će izračunata prema slijedećoj kriterijskoj tablici, unutar koje će biti pripremljena distribucija prolaznih ocjena u odnosu na broj bodova, u skladu s normalnom (Gaussovom) raspodjelom:

0,00 – 50,00 bodova: nedovolja (1)

50,01 – 58,00 bodova: dovoljan (2)

58,01 – 75,00 bodova: dobar (3)

75,01 – 92,00 bodova: vrlo dobar (4)

92,01 – 1000,00 bodova: izvrstan (5)

Studenti će kriterije za apsolviranje kolegija moći zadovoljiti na gore navedene načine!

ili

redovitim pohađanjem nastave (minimalno 70% nastave)

uz pozitivno ocijenjen rad iz vježbi

uz pozitivnu ocjenu na usmenom ispitu

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Od studenata se očekuje kontinuirano prisustvovanje nastavi(minimalno 70%) i aktivno sudjelovanje u zadacima tijekom izvođenja nastave te prihvaćen završni prezentacijsko/govornički nastup

Student je obvezan izraditi  prezentacijski rad koji je obavezno mora prezentirati u trajanju 10-15 minuta. Rredoslijed prezentiranja bit će unaprijed utvrđen.

Student tijekom semestra ima obavezu izvršavanja domaće zadaće. Zadaci se zadaju sukladno nastavnom gradivu. Zadaća se dostavlja pismeno u obliku izvješća, eseja ili plakata.

Ispit se sastoji iz usmenog dijela te prezentacijskog dijela

Redovno čitanje zadane literature.

Izvršavanjem obveza student može pristupiti ispitu.

 

Aktivan pristup promiče logičko studentsko zaključivanje te podrazumijeva redovitu nazočnost i sudjelovanje u nastavi (postavljanjem i odgovaranjem na pitanja), sudjelovanje u provjerama znanja, kao i konzultacije s nositeljem predmeta i suradnicima.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Weissman, J. (2006) Prezentacijom do uspjeha: Umijeće predstavljanja. Zagreb: Mate. 
  2. Lesinger, G. (2018). Odnosi s medijima i medijske agende, Filozofski fakultet, Osijek
  3. Tomić, Z. (2016). „Odnosi s javnošću, teorija i praksa“.

Dopunska literatura:

  1. Obradović, Đorđe (2011): Korijeni suvremene kulture javnog govora u Ciceronovim sintezama, Medijski dijalozi 10: 119-135, Podgorica: Elit. 
  2. Obradović, Đorđe (2011): Utjecaj razvitka multimedije na promjene u komuniciranju, Medijski dijalozi 8: 45-59, Podgorica: Elit.
  3. Tena Perišin, Televizijske vijesti. Zagreb: Naklada medijska istraživanja, 2010

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  1. Interna evaluacija na razini Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.
  2. ažurno vođenje evidencije o studentskom pohađanju kolegijskih predavanja, izvršenim obvezama te rezultatima kolokvija i/ili pismenog dijela ispita.
  3. primjena stečenog znanja u okviru ovog kolegija, kroz izradu i prezentaciju seminarskog zadatka

Ostale informacije: