Mikropovijest i lokalna povijest

 

Naziv kolegija:
Mikropovijest i lokalna povijest
Šifra ISVU:
205000
Šifra MOZVAG:
ID56
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Njari, Denis
30
0
0
Bereš, Monika
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj kolegija jest upoznati studente o mogućnostima proučavanja i poučavanja o „malim“ temama, sa što različitijih područja ljudskog života, te s naglaskom na srednjovjekovno i ranonovovjekovno razdoblje. S druge strane, nasuprot općim karakteristikama na pojedinačnim primjerima, cilj je i ukazati na regionalne i lokalne specifičnosti u povijesti proučavanoga područja.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • na temelju lokalnih primjera razumjeti opće povijesne modele
  • prepoznati lokalne specifičnosti u odnosu na općedruštvena kretanja u srednjem i ranom novom vijeku
  • analizirati lokalne događaje, osobe i fenomene iz razdoblja srednjeg i ranog novog vijeka
  • smjestiti analizirani lokalni događaj, osobu ili fenomen u dani vremenski, društveni, kulturni, politički i gospodarski kontekst
  • uspoređivati lokalne događaje, osobe i kontekst s analognima u zapadnoj, srednjoj i jugoistočnoj Europi u srednjem i ranom novom vijeku
  •  tumačiti povijesne fenomene ograničavajući se samo na jednu osobu, događaj, predmet ili ideju

Sadržaj predmeta:

Uvodni sat. Upoznavanje sa sadržajem kolegija, metodama rada i načinom vrjednovanja. Teorijsko-metodološki uvod s pojmovnim razlikovanjem mikropovijesti od lokalne povijesti. Primjeri dosadašnjih mikrohistorijskih istraživanja iz razdoblja srednjovjekovne i ranonovovjekovne povijesti. Primjeri dosadašnjih istraživanja lokalne povijesti iz razdoblja srednjovjekovne i ranonovovjekovne povijesti. Primjeri iz zapadne, srednje i jugoistočne Europe, te primjeri razlika hrvatskih regija. Priprema historiografskog teksta iz mikrohistorije i njegova analiza na nastavi. Samostalno istraživanje odabrane mikrohistorijske teme te odabrane teme iz područja lokalne povijesti. Prikaz rezultata istraživanja. Kritički osvrt i esej. Prema mogućnosti, terenska nastava s izlaganjima in situ. Završna sinteza i rasprava.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
 
slušanje
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
protumačiti smisao mikrohistorije i važnost lokalne povijesti aktivnost na nastavi
 
predavanje
seminarsko izlaganje
 
slušanje
samostalna analiza literature i digitalnih primjera
uspoređivanje primjera i zaključivanje
pripremiti i predstaviti barem jedan primjer sadržaja iz mikrohistorije i lokalne povijesti s razrađenim objašnjenjem načina na koji bi se navedeni sadržaj mogao izvesti u osnovnoškolskoj i/ili srednjoškolskoj nastavi povijesti seminarski rad
 
seminarsko izlaganje
heuristički razgovor
rasprava
 
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
 
prepoznati opće povijesne modele i procese na lokalnim primjerima seminarski rad
aktivnost na nastavi
 
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
seminarsko izlaganje
slušanje
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
uspoređivanje primjera i zaključivanje
kreativno pristupati pripremi nastave
korištenje podataka o srednjem i ranom novom vijeku iz različitih izvora
aktivnost na nastavi
 
seminarsko izlaganje samostalna analiza literature i digitalnih izvora
uspoređivanje primjera i zaključivanje
samostalno napisan esej s kritičkim osvrtom na primjenu mikrohistorijskih i lokalnih sadržaja u povijesti, koristeći historiografsku literaturu te donoseći vlastite zaključke i prijedloge. seminarski rad
esej

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Esej, Pismeni ispit, Pismeni/usmeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0 20%
Esej 0 0%
Pismeni ispit 0 0%
Pismeni/usmeni ispit 0 50%
Pohađanje nastave 0 0%
Seminarski rad 0 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrjednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema razrađenim kriterijima vrjednovanja s kojima su studenti upoznati. Završni ispit ocjena je pismenoga ispita esejskoga tipa te usmenoga ispita. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije.

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

aktivnost na nastavi 20 %

seminarski rad 30 %

pismeni ispit/usmeni ispit 50 %

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (do 30 % nastavnih sati izostanaka), pripremiti za nastavni sat barem jedan primjer sadržaja iz mikrohistorije te iz lokalne povijesti te jasno navesti na koji bi se navedeni sadržaj mogao izvesti u osnovnoškolskoj i/ili srednjoškolskoj nastavi povijesti, aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu te na koncu samostalno napisati esej s kritičkim osvrtom o mikrohistoriji i lokalnoj povijesti, koristeći historiografsku literaturu s predstavljanjem vlastitog zaključka.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Bertoša, Miroslav, Izazovi povijesnog zanata: lokalna povijest i sveopći modeli (Zagreb, Antibarbarus, 2002), odabrana poglavlja
  2. Gross, Mirjana, Mikrohistorija: dopuna ili suprotnost makrohistorije (Zagreb, Otium, 2, 1994, 18-36)
  3. Völker-Rasor, Anette, Rani novi vijek (Zagreb, Golden marketing, 2016), odabrana poglavlja
  4. Jelenić, Marko, Intelektualni kozmos jednog povjesničara. Mikrohistorija u posljednjih četrdeset godina. Tabula: časopis Filozofskog fakulteta, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli,  12, 2014. str. 117-126.

Dopunska literatura:

  1. Ginzburg, Carlo, Sir i crvi – kozmos jednog mlinara iz 16. stoljeća (Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1989.)
  2. Szijártó, István, Four Arguments for Microhistory (London, Rethinking History, 6, 2002, st. 209-215).
  3. Zavičajna povijest u interkulturalnom kontekstu. Zbornik prvog hrvatskog simpozija o nastavi povijesti, ur. Drago Roksandić i Marijana Marinović (Zagreb, FF Press, 2006)
  4. Brkljačić, M. i Prlenda, S., Kultura pamćenja i historija (Zagreb, 2006)
  5. Album predaka, zbornik zavičajne povijesti (Zagreb, Školska knjiga, 2009)
  6. Raukar, Tomislav, Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja (Zagreb, FF Press, 2002)
  7. Oldridge, Darren, Strange histories: the trial of the pig, the walking dead, and other matters of fact from the medieval and Renaissance worlds (London, Routledge, 2005)
  8. Horvat, Zorislav, Grijanje u srednjovjekovnim burgovima kontinentalne Hrvatske: kamini, dimnjaci i kaljeve peći (Prostor 2, 1994, str. 215-240)
  9. Natalie Zemon Davis, Povratak Martina Guerrea, Zagreb, 2001.
  10. Crnjac, Maja, Mikrohistorija i Natalie Zemon Davis. Povijesni prilozi. Vol. 42, Zagreb 2012., str. 329-356.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

Interna anketa o korisnosti i primjenjivosti stečenih znanja i vještina na kolegiju, na posljednjem satu u semestru.

Ostale informacije: