Mikropovijest i lokalna povijest

Cilj kolegija jest upoznati studente o mogućnostima proučavanja i poučavanja o „malim“ temama, sa što različitijih područja ljudskog života, te s naglaskom na srednjovjekovno i ranonovovjekovno razdoblje. S druge strane, nasuprot općim karakteristikama na pojedinačnim primjerima, cilj je i ukazati na regionalne i lokalne specifičnosti u povijesti proučavanoga područja.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• na temelju lokalnih primjera razumjeti opće povijesne modele
• prepoznati lokalne specifičnosti u odnosu na općedruštvena kretanja u srednjem i ranom novom vijeku
• analizirati lokalne događaje, osobe i fenomene iz razdoblja srednjeg i ranog novog vijeka
• smjestiti analizirani lokalni događaj, osobu ili fenomen u dani vremenski, društveni, kulturni, politički i gospodarski kontekst
• uspoređivati lokalne događaje, osobe i kontekst s analognima u zapadnoj, srednjoj i jugoistočnoj Europi u srednjem i ranom novom vijeku
•  tumačiti povijesne fenomene ograničavajući se samo na jednu osobu, događaj, predmet ili ideju

Uvodni sat. Upoznavanje sa sadržajem kolegija, metodama rada i načinom vrjednovanja. Teorijsko-metodološki uvod s pojmovnim razlikovanjem mikropovijesti od lokalne povijesti. Primjeri dosadašnjih mikrohistorijskih istraživanja iz razdoblja srednjovjekovne i ranonovovjekovne povijesti. Primjeri dosadašnjih istraživanja lokalne povijesti iz razdoblja srednjovjekovne i ranonovovjekovne povijesti. Primjeri iz zapadne, srednje i jugoistočne Europe, te primjeri razlika hrvatskih regija. Priprema historiografskog teksta iz mikrohistorije i njegova analiza na nastavi. Samostalno istraživanje odabrane mikrohistorijske teme te odabrane teme iz područja lokalne povijesti. Prikaz rezultata istraživanja. Kritički osvrt i esej. Prema mogućnosti, terenska nastava s izlaganjima in situ. Završna sinteza i rasprava.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Esej, Pismeni ispit, Pismeni/usmeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

usmeno i pismeno

Studentima se vrjednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema razrađenim kriterijima vrjednovanja s kojima su studenti upoznati. Završni ispit ocjena je pismenoga ispita esejskoga tipa te usmenoga ispita. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije.

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

aktivnost na nastavi 20 %

seminarski rad 30 %

pismeni ispit/usmeni ispit 50 %

Ocjena iz aktivnosti na nastavi A x 0,2

Ocjena iz seminarske nastave S x 0,3

Ocjena iz pismenoga/usmenoga ispita I x 0,5

(A x 0,2) + (S x 0,3) + (I x 0,5) = X (konačna ocjena)

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (do 30 % nastavnih sati izostanaka), pripremiti za nastavni sat barem jedan primjer sadržaja iz mikrohistorije te iz lokalne povijesti te jasno navesti na koji bi se navedeni sadržaj mogao izvesti u osnovnoškolskoj i/ili srednjoškolskoj nastavi povijesti, aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu te na koncu samostalno napisati esej s kritičkim osvrtom o mikrohistoriji i lokalnoj povijesti, koristeći historiografsku literaturu s predstavljanjem vlastitog zaključka.

1. Bertoša, Miroslav, Izazovi povijesnog zanata: lokalna povijest i sveopći modeli (Zagreb, Antibarbarus, 2002), odabrana poglavlja
2. Ginzburg, Carlo, Sir i crvi – kozmos jednog mlinara iz 16. stoljeća (Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1989.)
3. Gross, Mirjana, Mikrohistorija: dopuna ili suprotnost makrohistorije (Zagreb, Otium, 2, 1994, 18-36)
4. Jelenić, Marko, Intelektualni kozmos jednog povjesničara. Mikrohistorija u posljednjih četrdeset godina. Tabula: časopis Filozofskog fakulteta, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli,  12, 2014. str. 117-126.
5. Crnjac, Maja, Mikrohistorija i Natalie Zemon Davis. Povijesni prilozi. Vol. 42, Zagreb 2012., str. 329-356.
6. Skupina autora, Mikrohistorija, pola stoljeća inovacija, Zbornik radova, FF Press, Zagreb, 2022., odabrana poglavlja

1. Völker-Rasor, Anette, Rani novi vijek (Zagreb, Golden marketing, 2016), odabrana poglavlja
2. Zavičajna povijest u interkulturalnom kontekstu. Zbornik prvog hrvatskog simpozija o nastavi povijesti, ur. Drago Roksandić i Marijana Marinović (Zagreb, FF Press, 2006)
3. Szijártó, István, Four Arguments for Microhistory (London, Rethinking History, 6, 2002, st. 209-215).
4. Brkljačić, M. i Prlenda, S., Kultura pamćenja i historija (Zagreb, 2006)
5. Album predaka, zbornik zavičajne povijesti (Zagreb, Školska knjiga, 2009)
6. Raukar, Tomislav, Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja (Zagreb, FF Press, 2002)
7. Oldridge, Darren, Strange histories: the trial of the pig, the walking dead, and other matters of fact from the medieval and Renaissance worlds (London, Routledge, 2005)
8. Horvat, Zorislav, Grijanje u srednjovjekovnim burgovima kontinentalne Hrvatske: kamini, dimnjaci i kaljeve peći (Prostor 2, 1994, str. 215-240)
9. Natalie Zemon Davis, Povratak Martina Guerrea, Zagreb, 2001.

10. Nurdberg, Mihael, Dinamični srednji vek (Beograd, Evoluta, 2011.)

11. La Roy Ladurie, Emmanuel, Montaju, oksitansko selo od 1294. do 1324. (S. Karlovci, IK Z. Stojanovića, 1991.)

12. Gies, Frances; Gies, Joseph, Life in a medieval village (New York, HarperCollins, 2016.)

13. Sarti, Raffaella, Živjeti u kući – stanovanje prehrana i odijevanje u novovjekovnoj Europi (Zagreb, Ibis Grafika, 2006.)

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

Interna anketa o korisnosti i primjenjivosti stečenih znanja i vještina na kolegiju, na posljednjem satu u semestru.

Dostupne na web stranici Odsjeka za povijest.