Teorija povijesti i suvremene historiografske škole

Studentima omogućiti uvid u opću teoriju povijesti te genezu i metodološke pristupe suvremenih historiografskih škola.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• protumačiti smisao povijesti kao znanosti i akademske discipline
• smjestiti povijest u kontekst humanističkih znanosti i njihovih međusobnih korelacija
• razumjeti povijesnoznanstvenu metodologiju kao alat za istraživanje povijesti
• analizirati suvremene historiografske škole u kontekstu povijesnoga razvoja historiografije
• prepoznati metodološki pristup autora u znanstvenim člancima 
• primijeniti osnovne metodološke postavke u vlastitim člancima i ocjenskim radovima

Pojmovno određenje povijesti kao prošle stvarnosti, povijesne znanosti kao akademske discipline s pripadajućim metodološkim pristupima analizi prošle stvarnosti, historiografije kao javnoga tekstualnog diskursa o povijesti te suvremenih historiografskih škola (škola Anala, kulturna povijest, mikropovijest, urbana povijest, kliometrija, ženska povijest, ekopovijest, intelektualna povijest, povijest emocija i dr.). 

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Esej, Pismeni/usmeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit je ocjena pismenoga ispita esejskoga tipa te usmenoga ispita. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

aktivnost na nastavi 20 %

esej 20 %

seminarski rad 20 %

pismeni ispit/usmeni ispit 40 %

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (do 30 % nastavnih sati izostanaka), pripremiti za nastavni sat analizu zadanoga historiografskog teksta, aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu, samostalno rješavati seminarske zadatke te u esejskoj formi napisati vlastiti osvrt na zadani članak.

1. M. Bloch, Apologija historije ili zanat povjesničara, Zagreb, 2008.
2. E. H. Carr, Što je povijest?, Zagreb, 2004.
3. M. Gross, Suvremena historiografija (odabrana poglavlja), Zagreb, 1996.

1. I. Berlin, Četiri eseja o slobodi (odabrana poglavlja), Split, 2000.
2. R. Burger, Mala povijest prošlosti: pironistička skica povijesnog uma, Zagreb, 2007.
3. M. Bertoša, Izazovi povijesnog zanata, Zagreb, 2002.
4. Z. Blažević, Prevođenje povijesti, Zagreb, 2014.
5. Dž. Blek i D. Makrejld, Izučavanje istorije, Beograd, 2007.
6. P. Burke, Što je kulturalna povijest?, Zagreb, 2006.
7. P. Burke, Očevid – upotreba slike kao povijesnog dokaza, Zagreb, 2003.
8. R. W. Fogel i G. R. Elton, Kojim putem do prošlosti?, Zagreb, 2002.
9. L. Hunt, Nova kulturna historija, Zagreb, 2001.
10. Branimir Janković (prir.), Dijalog s povodom 6 – Intelektualna historija, Zagreb, 2013.
11. Branimir Janković, Mijenjanje sebe same, Zagreb, 2016.
12. Keith Jenkins, Promišljanje historije, Zagreb, 2008.
13. J. Le Goff, Treba li povijest zaista dijeliti na razdoblja?, Zagreb, 2015.
14. D. Roksandić (ur.), Uvod u komparativnu historiju, Zagreb, 2004.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.