Teorija povijesti i suvremene historiografske škole

 

Naziv kolegija:
Teorija povijesti i suvremene historiografske škole
Šifra ISVU:
204966
Šifra MOZVAG:
IP39
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Tomas, Domagoj
30
0
0
Pejić, Luka
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Studentima omogućiti uvid u opću teoriju povijesti te genezu i metodološke pristupe suvremenih historiografskih škola.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • protumačiti smisao povijesti kao znanosti i akademske discipline
  • smjestiti povijest u kontekst humanističkih znanosti i njihovih međusobnih korelacija
  • razumjeti povijesnoznanstvenu metodologiju kao alat za istraživanje povijesti
  • analizirati suvremene historiografske škole u kontekstu povijesnoga razvoja historiografije
  • prepoznati metodološki pristup autora u znanstvenim člancima 
  • primijeniti osnovne metodološke postavke u vlastitim člancima i ocjenskim radovima

Sadržaj predmeta:

Pojmovno određenje povijesti kao prošle stvarnosti, povijesne znanosti kao akademske discipline s pripadajućim metodološkim pristupima analizi prošle stvarnosti, historiografije kao javnoga tekstualnog diskursa o povijesti te suvremenih historiografskih škola (škola Anala, kulturna povijest, mikropovijest, urbana povijest, kliometrija, ženska povijest, ekopovijest, intelektualna povijest, povijest emocija i dr.). 

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
 
slušanje
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
protumačiti smisao povijesti kao znanosti i akademske discipline aktivnost na nastavi
 
heuristički razgovor
rasprava
 
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
smjestiti povijest u kontekst humanističkih znanosti i njihovih međusobnih korelacija aktivnost na nastavi
heuristički razgovor
rasprava
rad na tekstu
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
uspoređivanje primjera i zaključivanje
razumjeti povijesnoznanstvenu metodologiju kao alat za istraživanje povijesti esej
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
seminarsko izlaganje
slušanje
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
 
analizirati suvremene historiografske škole u kontekstu povijesnoga razvoja historiografije aktivnost na nastavi
seminarski rad
rad na tekstu samostalna analiza literature
uspoređivanje primjera i zaključivanje
prepoznati metodološki pristup autora u znanstvenim člancima  seminarski rad
esej
rad na tekstu samostalan rad na izvorima i literaturi primijeniti osnovne metodološke postavke u vlastitim člancima i ocjenskim radovima seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Esej, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0 0%
Esej 0 0%
Pismeni ispit 0 0%
Pohađanje nastave 0 0%
Seminarski rad 0 0%
Usmeni ispit 0 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit je ocjena pismenoga ispita esejskoga tipa te usmenoga ispita. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

aktivnost na nastavi 20 %

esej 20 %

seminarski rad 20 %

pismeni ispit/usmeni ispit 40 %

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (do 30 % nastavnih sati izostanaka), pripremiti za nastavni sat analizu zadanoga historiografskog teksta, aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu, samostalno rješavati seminarske zadatke te u esejskoj formi napisati vlastiti osvrt na zadani članak.

 

 

Obavezna literatura:

  1. M. Bloch, Apologija historije ili zanat povjesničara, Zagreb, 2008.
  2. E. H. Carr, Što je povijest?, Zagreb, 2004.
  3. M. Gross, Suvremena historiografija (odabrana poglavlja), Zagreb, 1996.

Dopunska literatura:

  1. I. Berlin, Četiri eseja o slobodi (odabrana poglavlja), Split, 2000.
  2. R. Burger, Mala povijest prošlosti: pironistička skica povijesnog uma, Zagreb, 2007.
  3. M. Bertoša, Izazovi povijesnog zanata, Zagreb, 2002.
  4. Z. Blažević, Prevođenje povijesti, Zagreb, 2014.
  5. Dž. Blek i D. Makrejld, Izučavanje istorije, Beograd, 2007.
  6. P. Burke, Što je kulturalna povijest?, Zagreb, 2006.
  7. P. Burke, Očevid – upotreba slike kao povijesnog dokaza, Zagreb, 2003.
  8. R. W. Fogel i G. R. Elton, Kojim putem do prošlosti?, Zagreb, 2002.
  9. L. Hunt, Nova kulturna historija, Zagreb, 2001.
  10. Branimir Janković (prir.), Dijalog s povodom 6 – Intelektualna historija, Zagreb, 2013.
  11. Branimir Janković, Mijenjanje sebe same, Zagreb, 2016.
  12. Keith Jenkins, Promišljanje historije, Zagreb, 2008.
  13. J. Le Goff, Treba li povijest zaista dijeliti na razdoblja?, Zagreb, 2015.
  14. D. Roksandić (ur.), Uvod u komparativnu historiju, Zagreb, 2004.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

Ostale informacije: