Povijest znanosti

 

Naziv kolegija:
Povijest znanosti
Šifra ISVU:
205340
Šifra MOZVAG:
IP37
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lepeduš, Hrvoje
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj kolegija jest upoznati studente s razvojem i podjelom znanosti te osnovnim idejama o živoj I neživoj prirodi, različitim pogledima o postanku života, temeljnim znanjima o razvoju prirodoznanstvenog načina promišljanja te razvoju društvenih i humanističkih znanosti.

Ishodi učenja:

Sadržaj predmeta:

Pojmovi kulture, civilizacije, filozofije, umjetnosti i znanosti. Podjela znanosti i njezine karakteristike. Početci znanosti u staro doba - otkriće kovina, prvi pisani recepti. Pismo i brojevni sustavi. Pregled grčke, egipatske aleksandrijske, kineske, indijske i arapske znanosti. Zapadnoeuropska alkemija. Prirodoslovna baština srednjovjekovlja. Pregled renesansne znanosti. Prosvjetiteljstvo. Novovjekovna i suvremena znanost - prve organske sinteze, razvoj biokemije, Darwinova teorija evolucije, otkriće periodnog sustava elemenata, razvoj eksperimentalne fiziologije, otkrića enzima, klorofila, boja, kromosomska teorija nasljeđivanja. Razvoj moderne fizike – otkriće X-zraka, radioaktivnost, teorija relativnosti, nuklearna energija, kvantna mehanika, teorija kvantnog polja, Higgsov bozon. Razvoj društvenih i humanističkih znanosti i njihov odnos prema filozofiji. Znanstvena multidisciplinarnost i interdisciplinarnost.

Doprinos hrvatskih znanstvenika razvoju znanosti (H. Dalmatin, D. Istranin, P. Thaller, F. Petrić, J.F. Domin, R. Bošković, G. Peštalić, LJ. Mitterpacher, R. Visiani, N. Tesla, L. Ružička, V. Prelog…).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
Predavanje
Rasprava
Istraživanje literature
Usmeno izlaganje Sudjelovanje u raspravi
Izrada seminarskog rada
Opisati, povezati i kritički analizirati osnovne znanstvene spoznaje u njihovom povijesnom kontekstu Aktivnost na nastavi
Usmeno izlaganje
Pismeni ispit – seminarski rad
Usmeni ispit
Predavanje
Rasprava
Seminarski rad
Istraživanje literature
Usmeno izlaganje Sudjelovanje u raspravi
Izrada seminarskog rada
Kritički analizirati dinamiku znanstvenih spoznaja u različitim prirodnim znanostima Aktivnost na nastavi
Usmeno izlaganje
Pismeni ispit – seminarski rad
Usmeni ispit
Predavanje
Demonstracija
Rasprava
Istraživanje literature
Demonstracija
Usmeno izlaganje
Sudjelovanje u raspravi
Izrada seminarskog rada
Odabrati prikladne metode za ispitivanje odabranog problema i testiranje postavljenih pretpostavki te organizirati istraživanje Aktivnost na nastavi
Usmeno izlaganje
Pismeni ispit – seminarski rad
Usmeni ispit
Referat
Rasprava
Istraživanje literature
Usmeno izlaganje
Sudjelovanje u raspravi
Izrada seminarskog rada
Prepoznati u analiziranim znanstvenim radovima preduvjete za valjano znanstveno zaključivanje Aktivnost na nastavi
Usmeno izlaganje
Pismeni ispit – seminarski rad
Usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Referat, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 0,25 0%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Referat 0,4 0%
Usmeni ispit 0,2 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada (40%), referata (40%) i ocjena iz završnog usmenog ispita (20%).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

 

Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(seminarski rad x 0,4) + (referat x 0,4) + (završni usmeni ispit x 0,2).

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračunavanja ocjene:

Seminarski rad – 4

referat – 5

završni usmeni ispit - 3

 (4 x 0,4) + (5 x 0,4) + (3 x 0,2) = 1,6 + 2 + 0,6 = 4,2

Konačna ocjena 4,2 →  vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti ostvaruju pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispune dva uvjeta: (1) tijekom nastave pripremili su seminarski rad u pisanom obliku i usmeno ga prezentirali i (2) bili su nazočni na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Bazala, V. 1980. Pregled povijesti znanosti: razvoj ljudske misli i obrazovanja. Školska knjiga, Zagreb.
  2. Kokić, T. 2010. Teorija evolucije. Razvoj ideje, osnovna načela i recepcija. Naklada Breza, Zagreb, (odabraba poglavlja).
  3. Grdenić, D. 2001. Povijest kemije. Novi liber, Školska knjiga, Zagreb, (odabrana poglavlja).

Dopunska literatura:

  1. Faj, Z. 1999. Pregled povijesti fizike. Pedagoški fakultet, Osijek, (odabrana poglavlja).
  2. Supek, I. 1995. Filozofija znanost i humanizam. HAZU, Školska knjiga, Zagreb (odabrana poglavlja).
  3. Supek, I. 1980. Povijest fizike. Školska knjiga, Zagreb, (odabrana poglavlja).

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: