Povijesna geografija i kartografija

 

Naziv kolegija:
Povijesna geografija i kartografija
Šifra ISVU:
201099
Šifra MOZVAG:
IP36
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Njari, Denis
0
0
0
Jelaš, Danijel
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj predmeta je studente upoznati s temeljnim temama, metodama i vještinama vezanim za proučavanje povijesnu geografije te povijesnih zemljovida kao historiografskih vrela.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • prepoznavati i rabiti osnovnu terminologiju vezanu za povijesnu geografiju i kartografiju
  • identificirati opseg tematskih područja kojima se povijesna geografija i kartografija bave
  • objasniti tijek razvoja kartografije
  • prepoznati različite tipove i vrste zemljovida
  • analizirati povijesni zemljovid kao historiografski izvor
  • pretvoriti stare mjere i mjerila na hrvatskoj kartografskoj baštini 18. i 19. stoljeća u metrički sustav
  • obraditi seminarsku temu
  • analizirati historiografski izvor i tekst

Sadržaj predmeta:

Čime se bave povijesna geografija i kartografija, počeci kartografije u starom vijeku i srednjovjekovna kartografija, antička i srednjovjekovna slika svijeta, slika svijeta nakon velikih zemljopisnih otkrića, novovjekovna kartografija i tehnike izmjere, tipologija kartografskog materijala, hrvatska kartografska baština, kartografski materijal kao izvor podataka za povijesna istraživanja, povijesna toponimija i topografija, ekohistorija i socijalna geografija, suvremena kartografija i sustavi mjera, kartografska radionica.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanje
 
slušanje
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
prepoznavati i rabiti osnovnu terminologiju vezanu za povijesnu geografiju i kartografiju
 
pismeni ispit
 
seminarsko izlaganje
heuristički razgovor
rasprava
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
identificirati opseg tematskih područja kojima se povijesna geografija i kartografija bave
 
seminarsko izlaganje
aktivnost u nastavi
predavanje
seminarsko izlaganje
 
slušanje
samostalna analiza literature
 
objasniti tijek razvoja kartografije
 
seminarsko izlaganje
pismeni ispit
seminarsko izlaganje
heuristički razgovor
rasprava
radionica
slušanje
samostalna analiza literature
uspoređivanje primjera i zaključivanje
sudjelovanje na radionici
prepoznati različite tipove i vrste zemljovida
 
seminarsko izlaganje
aktivnost na nastavi
pismeni ispit
 
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
seminarsko izlaganje
radionica
slušanje
samostalna analiza literature
uspoređivanje primjera i zaključivanje
sudjelovanje na radionici
analizirati povijesni zemljovid kao historiografski izvor
 
aktivnost na nastavi
seminarski rad
pismeni ispit
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
seminarsko izlaganje
radionica
slušanje
samostalna analiza literature
uspoređivanje primjera i zaključivanje
sudjelovanje na radionici
pretvoriti stare mjere i mjerila na hrvatskoj kartografskoj baštini 18. i 19. stoljeća u metrički sustav
 
seminarsko izlaganje
aktivnost u nastavi
pismeni ispit
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
seminarsko izlaganje
slušanje
samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
uspoređivanje primjera i zaključivanje
analizirati historiografski izvor i tekst seminarsko izlaganje
aktivnost u nastavi
 
seminarski zadatak samostalna analiza literature
uspoređivanje primjera i zaključivanje
obraditi seminarsku temu seminarsko izlaganje
 

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Referat

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0 0%
Pismeni ispit 0 0%
Pohađanje nastave 0 0%
Referat 0 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit uključuje faktografska pitanja te kraći esejski zadatak ili nekoliko pitanja koja zahtijevaju opsežniji odgovor. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

seminarsko izlaganje 20 %

uručak 20%

pismeni ispit 60 %

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (do 30 % nastavnih sati izostanaka), proučiti unaprijed zadane tekstove te samostalno rješavati seminarske zadatke.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Nikola Glamuzina, Borna Fuerst-Bjeliš. Historijska geografija Hrvatske. Split: Filozofski fakultet, 2015., odabrana poglavlja.
  2. Vicko Kapitanović. Povijesna vrela i pomoćne znanosti. Split: Filozofski fakultet, 2012., poglavlje o historijskoj geografiji i kartografiji.
  3. Mirela Slukan Altić. Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima. Samobor: Meridijani, 2003, odabrana poglavlja.

Dopunska literatura:

  1. Jeremy Black. Maps and History: Construction Images of the Past. New Haven-London: Yale University Press, 2000.
  2. Ankica Pandžić. Pet stoljeća zemljopisnih karata Hrvatske. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, 1988.
  3. Lovrić, Paško. Opća kartografija. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982.
  4. Hrvatski povijesni atlas. Ur. Vlatka Dugački, Krešimir Regan. Zagreb, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018.
  5. Komušanac, Monika, Šterc, Stjepan, „Historijska geografija – temeljni identitet geografske discipline“, Hrvatski geografski glasnik, vol. 72, br. 2, Zagreb, 2010.
  6. Lučić, Josip, „Prilog pitanju iz historijske geografije“, Historijski zbornik 29-30, Zagreb, 1976./1977.
  7. Klaus Pabst. Povijesno istraživanje geografskog razvoja, u: Povijest svijeta od početka do danas. Ur. Milan Mirić. Zagreb: Naprijed, 1990, 30-52.

Online izvori:

  1. Digitalne kartografska građa NSK
  2. https://digitalna.nsk.hr/pb/?kartografska
  3. Mapire
  4. https://mapire.eu/en/

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

Ostale informacije: