Povijesna geografija i kartografija

Cilj predmeta je studente upoznati s temeljnim temama, metodama i vještinama vezanim za proučavanje povijesnu geografije te povijesnih zemljovida kao historiografskih vrela.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• prepoznavati i rabiti osnovnu terminologiju vezanu za povijesnu geografiju i kartografiju
• identificirati opseg tematskih područja kojima se povijesna geografija i kartografija bave
• objasniti tijek razvoja kartografije
• prepoznati različite tipove i vrste zemljovida
• analizirati povijesni zemljovid kao historiografski izvor
• pretvoriti stare mjere i mjerila na hrvatskoj kartografskoj baštini 18. i 19. stoljeća u metrički sustav
• obraditi seminarsku temu
• analizirati historiografski izvor i tekst

Čime se bave povijesna geografija i kartografija, počeci kartografije u starom vijeku i srednjovjekovna kartografija, antička i srednjovjekovna slika svijeta, slika svijeta nakon velikih zemljopisnih otkrića, novovjekovna kartografija i tehnike izmjere, tipologija kartografskog materijala, hrvatska kartografska baština, kartografski materijal kao izvor podataka za povijesna istraživanja, povijesna toponimija i topografija, ekohistorija i socijalna geografija, suvremena kartografija i sustavi mjera, kartografska radionica.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Referat

pismeno

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit uključuje faktografska pitanja te kraći esejski zadatak ili nekoliko pitanja koja zahtijevaju opsežniji odgovor. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

seminarsko izlaganje 20 %

uručak 20%

pismeni ispit 60 %

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (do 30 % nastavnih sati izostanaka), proučiti unaprijed zadane tekstove te samostalno rješavati seminarske zadatke.

1. Nikola Glamuzina, Borna Fuerst-Bjeliš. Historijska geografija Hrvatske. Split: Filozofski fakultet, 2015., odabrana poglavlja.
2. Vicko Kapitanović. Povijesna vrela i pomoćne znanosti. Split: Filozofski fakultet, 2012., poglavlje o historijskoj geografiji i kartografiji.
3. Mirela Slukan Altić. Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima. Samobor: Meridijani, 2003, odabrana poglavlja.

1. Jeremy Black. Maps and History: Construction Images of the Past. New Haven-London: Yale University Press, 2000.
2. Ankica Pandžić. Pet stoljeća zemljopisnih karata Hrvatske. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, 1988.
3. Lovrić, Paško. Opća kartografija. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982.
4. Hrvatski povijesni atlas. Ur. Vlatka Dugački, Krešimir Regan. Zagreb, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018.
5. Komušanac, Monika, Šterc, Stjepan, „Historijska geografija – temeljni identitet geografske discipline“, Hrvatski geografski glasnik, vol. 72, br. 2, Zagreb, 2010.
6. Lučić, Josip, „Prilog pitanju iz historijske geografije“, Historijski zbornik 29-30, Zagreb, 1976./1977.
7. Klaus Pabst. Povijesno istraživanje geografskog razvoja, u: Povijest svijeta od početka do danas. Ur. Milan Mirić. Zagreb: Naprijed, 1990, 30-52.

Online izvori:

1. Digitalne kartografska građa NSK
2. https://digitalna.nsk.hr/pb/?kartografska
3. Mapire
4. https://mapire.eu/en/

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.