Svakodnevica u staroj hrvatskoj književnosti

Na kolegiju će se odabrani tekstovi iz stare hrvatske književnosti (srednji vijek, humanizam, renesansa, barok, 18. stoljeće) interpretirati iz vizure suvremenoga književnoteorijskog diskurza, tj. prije svega književne antropologije i novog historizma. Obrađujući strukture svakodnevice koje se odnose na stanovanje, prehranu, odijevanje, modu, običaje, odnos muškarci – žene, privatno – javno, svjetovno – nabožno..., interes se stavlja na sociokulturnu pozadinu tekstova, odnosno na povijesne uvjete reprodukcije književnih tekstova (povijesnost književnosti i literarnost povijesti). Teorijski i praktično ispitujući odnos između povijesnoga i književnog diskurza, moći će se uspoređivati strukture svakodnevice hrvatskih regionalnih književnosti, kao i njezine pojavnosti unutar različitih književnih žanrova.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati pojam svakodnevica i njegove značenjske sastavnice,
• opisati situaciju u suvremenoj znanosti o književnosti s obzirom na kulturološke i antropološke pristupe književnom tekstu,
• opisati temeljne interese i metodološka polazišta književne antropologije i novog historizma,
• istražiti pojavnosti svakodnevice u književnim tekstovima različitih razdoblja stare hrvatske književnosti,
• analizirati književni tekst kao proizvod kulture.

Syllabus:

1. Uvod u kolegij
2. Antropološki / kulturološki pristupi književnome tekstu: novi historizam, književna antropologija; odnos tekst – zbilja; povijesnost književnosti i literarnost povijesti
3. Hrvatska srednjovjekovna književnost i jedan drugi srednji vijek Jacquesa Le Goffa
4. Kultura renesanse i žanrovi hrvatske renesansne književnosti
5. Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad
6. Igra i politika u opusu Nikole Nalješkovića
7. Refleksije dubrovačke stvarnosti u Držićevu djelu (ljudi: djeca, stari, mladi, stranci; hrana, moda, religioznost)
8. Ideja o ženi u renesansnom Dubrovniku (Benedikt Kotruljević, Marin Držić, Nikola Gučetić)
9. Etnički i vjerski ideologemi u hrvatskoj baroknoj epici (Ivan Gundulić, Osman; Petar Zrinski; Obsida sigecka, Pavao Vitezović Ritter, Odiljenje sigetsko)
10. Konzervativno, tradicionalno i pogranično u Grabovčevu Cvitu razgovora
11. Demokratizacija i sekularizacija hrvatske kulture 18. stoljeća (Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga; Matija Antun Relković, Satir iliti divji čovik, »ženska književnost« u Dubrovniku)
12. Evaluacija predmeta

predavanja, seminari i radionice

Esej, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz završnoga usmenog ispita i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Redovito pohađanje nastave, polaganje tjednih kolokvija (lektira) i dvaju kolokvija kojima se provjerava znanje kao ekvivalent završnom pisanom ispitu, esej i završni usmeni ispit.

1. Fernand Braudel, Strukture svakidašnjice: materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljeća, August Cesarec, Zagreb, 1992. (str. 1–356)

Popis lektire i opširniji popis literature u kojem se navode i knjige i rasprave koje su se pojavile u međuvremenu studenti dobivaju svake nove akademske godine na početku semestra.

1. Michel de Certau, Invencija svakodnevice, Naklada MD, Zagreb, 2003.
2. Leo Rafolt, Drugo lice drugosti: književnoantropološke studije, Disput, Zagreb, 2009. (poglavlje »Osobne zabilješke o jednome poglavlju suvremene hrvatske znanosti o književnosti: umjesto uvoda«, str. 7–31)
3. David Šporer, Novi historizam: poetika kulture i ideologija drame, AGM, Zagreb, 2005.
4. Kako vidimo strane zemlje: uvod u imagologiju, urednici: Davor Dukić, Zrinka Blažević, Lahorka Plejić Poje, Ivana Brković, Srednja Europa, Zagreb, 2009.
5. Čovjek | prostor | vrijeme: književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti, urednice Živa Benčić i Dunja Fališevac, Disput, Zagreb, 2006. (Valentina Gulin Zrnić, »O jednom pristupu drugom spolu u tri čina. Kaleidoskop ženskih slika u Dubrovniku 15. i 16. stoljeća«, str. 103–132; Leo Rafolt, »Profil ubojice u trima dubrovačkim renesansnim tragedijama«, str. 133–167; Dunja Fališevac, »Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad«, str. 169–189; Davor Dukić, »Tragovi (jednog) pograničnog mentaliteta u Grabovčevu Cvitu razgovora«, str. 191–210; Nikola Batušić, »Kaj su jeli naši stari: kulinarija u starijoj hrvatskoj drami«, str. 211–229)
6. Dunja Fališevac, Kaliopin vrt II: studije o poetičkim i ideološkim aspektima hrvatske epike, Književni krug, Split, 2003.

Studentska anketa.