Prvi klasik hrvatske književnosti

 

Naziv kolegija:
Prvi klasik hrvatske književnosti
Šifra ISVU:
157630
Šifra MOZVAG:
HKI40
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Pšihistal, Ružica
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegijem se stječu specifične stručne kompetencije iz područja stare hrvatske književnosti, koje pretpostavljaju usvajanje i primjenu cjelovita književnopovijesnoga znanja o Marku Maruliću, kao i suvremenih maruloloških spoznaja. Cilj je kolegija također usvajanje općega kulturnog znanja o Marulićevoj ulozi u formiranju kanona nacionalne književnosti.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • opisati Marulićev autorski opus prema žanrovskim, tematskim i stilskim odrednicama,
  • objasniti Marulićevo mjesto u kontekstu hrvatske i europske književnosti humanizma i renesanse,
  • primijeniti suvremene marulološke spoznaje u interpretaciji Marulićevih tekstova,
  • primijeniti metodologiju monografskoga pristupa Marulićevu životu i djelu,
  • upotrijebiti kritička izdanja, rječnike, bibliografije i druga znanstvena pomagala u čitanju Marulićevih tekstova,
  • vrjednovati Marulićevu ulogu u formiranju kanona hrvatske književnosti.

Sadržaj predmeta:

Marulićev životopis. Marulićevi prijatelji i poznanici. Frane Božićević Natalis. Split Marulićeva vremena i splitski humanistički krug. Sintetski pregled Marulićeva opusa na hrvatskome, latinskome i talijanskome jeziku prema žanrovskom kriteriju. Posvete u Marulićevim latinskim i u hrvatskim djelima. Marulićeva pisma. Biblijski spjevovi. Marulić u kontekstu hrvatske i europske književnosti humanizma i renesanse. Marulić u kontekstu kršćanskoga humanizma. Svjetska recepcija Marulićevih latinskih djela. Marulić u hrvatskoj književnoj historiografiji. Marulić u književnoj kritici i u znanstvenim monografijama. Kritička izdanja Marulićevih djela, rječnici (latinski i hrvatski), bibliografije i znanstvena periodika. Marulianum – Centar za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkoga kruga. Marulićeve obljetnice. Marulić u hrvatskome pjesništvu. Književno i kulturno pamćenje Marulića kao »oca hrvatske književnosti«.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanja
seminari i radionice
sustavno opažanje, sudjelovanje u raspravama opisati Marulićev autorski opus prema žanrovskim, tematskim i stilskim odrednicama pismeni ispit
usmeni ispit
predavanja
seminari i radionice
sustavno opažanje, sudjelovanje u raspravama, analiza literature objasniti Marulićevo mjesto u kontekstu hrvatske i europske književnosti humanizma i renesanse pismeni ispit
seminari i radionice učenje po modelu, analiza izvora i literature primijeniti suvremene marulološke spoznaje u interpretaciji Marulićevih tekstova referat
esej
mentorski rad
samostalni zadaci
izvršavanje dogovorenih obveza, samostalno postavljenje i rješavanja problema primijeniti metodologiju monografskoga pristupa Marulićevu životu i djelu esej
terenska nastava
mutimedija i mreža
uporaba izvora i arhivske građe, korištenje vizualnih, zapisanih i slušnih sadržaja upotrijebiti kritička izdanja, rječnike, bibliografije i druga znanstvena pomagala u čitanju Marulićevih tekstova esej
predavanja
seminari i radionice
sustavno opažanje sudjelovanje u raspravama vrjednovati Marulićevu ulogu u formiranju kanona hrvatske književnosti referat
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Esej, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Referat, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Esej 0,2 0%
Pismeni ispit 0,6 0%
Pohađanje nastave 0,8 0%
Referat 0,2 0%
Usmeni ispit 0,2 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz eseja, referata, pisanoga ispita i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 50% konačne ocjene čini ocjena iz pisanoga ispita, 15% iz eseja, 15% iz referata, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno pratiti nastavu, kontinuirano izvršavati seminarske zadaće i položiti završni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Marko Marulić, Duhom do zvijezda, prir. Bratislav Lučin, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001.
  2. Mirko Tomasović, Marko Marulić Marul, Erasumus naklada, Književni krug Split – Marulianum, Zagreb – Split, 1999.
  3. Ružica Pšihistal, Studije o Marulićevoj "Juditi", Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2022.

Dopunska literatura:

Sabrana djela Marka Marulića

  1. Davidijada, prir. V. Gortan, prev. B. Glavičić, Književni krug, Split, 1984.
  2. Evanđelistar I., prir. i prev. B. Glavičić, Književni krug, Split, 1985.
  3. Evanđelistar II., prir. i prev. B. Glavičić, Književni krug, Split, 1985.
  4. Institucija I., prir. i prev. B. Glavičić, Književni krug, Split, 1986.
  5. Institucija II., prir. i prev. B. Glavičić, Književni krug, Split, 1987.
  6. Institucija III., prir. i prev. B. Glavičić, Književni krug, Split, 1987.
  7. Judita, prir. M. Moguš, Književni krug, Split, 1988.
  8. Naslidovan’je, prir. i prev. M. Moguš, Književni krug, Split, 1989.
  9. De humilitate, prir. B. Glavičić, Književni krug, Split, 1989.
  10. Starozavjetne ličnosti, prir. i prev. B. Glavičić, Književni krug, Split, 1991.
  11. Latinska manja djela I., prir. i prev. B. Glavičić, Književni krug, Split, 1992.
  12. Pisni razlike, prir. M. Moguš, Književni krug, Split, 1993.
  13. Dijaloški i dramski tekstovi, prir. N. Kolumbić, Književni krug, Split, 1994.
  14. Latinski stihovi, prir. i prev. B. Lučin i D. Novaković, Književni krug, Split, 2005.

Izbori i antologije

  1. Marko Marulić, Versi harvacki, prir. T. Maroević i M. Tomasović, Erasmus, Zagreb, 1996.
  2. Marko Marulić, Antologija, prir. M. Tomasović, Konzor, Zagreb, 2000.

Znanstvene monografije

  1. Winfried Baumann, Davidijada Marka Marulića, Logos, Split,1990.
  2. Mladen Parlov, Otajstvo Krista: uzor kršćanskog života prema Marku Maruliću, Marulianum, Split, 2001.
  3. Mladen Parlov, Speculum virtutis: Marko Marulić i njegova teološko-duhovna misao, Marulianum, Split, 2005.
  4. Mirko Tomasović, Marko Marulić Marul, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1989.
  5. Mirko Tomasović, Marulološke rasprave 2000.2001., Konzor, Zagreb, 2002.
  6. Andrea Zlatar, Marulićeva Davidijada, Latina et Graeca, Zagreb, 1991.

Rječnici

  1. Branimir Glavičić, Marulićev latinski rječnik, Književni krug Split, Split, 1997.
  2. Milan Moguš, Rječnik Marulićeve Judite, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2001.

Bibliografije

  1. Bibliografija Marka Marulića. Prvi dio: Tiskana djela (14771997), prir. B. Jozić i B. Lučin, Književni krug –Marulianum, Split, 1998.
  2. Bibliografija Marka Marulića. Treći dio: Radovi o Maruliću (15652000), prir. N. Paro, Književni krug – Marulianum, Split, 2003.

Časopisi i zbornici

  1. Colloquia Maruliana, l–XXI. (dostupno na portalu: http://hrčak.srce.hr)
  2. Dani Hvarskog kazališta XV, Književni krug, Split, 1989.
  3. Forum, XXXX, 4–6, Zagreb, 2001.
  4. Marko Marulić – latinski i hrvatski pisac, prir. I. Sanader i M. Tomasović, Marulianum, Split, 2004.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Analizom uspješnosti izvršavanja studentskih obveza, ispitivanjem mišljenja studenata, njihovih sugestija i reakcija tijekom nastave pratit će se kvaliteta stjecanja izlaznih kompetencija. Kvaliteta izlaznih kompetencija pratit će se također putem završnoga evaluacijskog upitnika i drugih postupaka koje provodi Povjerenstvo za kvalitetu Filozofskog fakulteta.

Ostale informacije: