Komedija u staroj hrvatskoj književnosti

 

Naziv kolegija:
Komedija u staroj hrvatskoj književnosti
Šifra ISVU:
206243
Šifra MOZVAG:
HKI56
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
3.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Mikulić, Ivana
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Na predmetu će se najprije pokušati definirati pojam komedije, a zatim opisati mjesto i tipovi komedija u žanrovskim sustavima stare hrvatske književnosti, kao i u povijesti hrvatskoga kazališta. Na odabranim književnim predlošcima analizirat će se sadržajne, formalne i idejne odrednice žanra te njegova društvena funkcija. Duga tradicija i kontinuitet komedije i komičkog kazališta u hrvatskoj dopreporodnoj književnosti pokušat će se razumjeti kroz postojanost temeljnih konvencija komedije i komičnog.    

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati komediju i tipove komedije u hrvatskoj dopreporodnoj književnosti
  • opisati mjesto komedije u žanrovskim sustavima hrvatske renesanse, baroka i 18. stoljeća
  • analizirati sadržajno-formalne i idejne odrednice odabranih književnih predložaka
  • objasniti društvenu funkciju i kulturološki značaj tekstova komedije

Sadržaj predmeta:

Syllabus:

 

  1. Uvod u predmet
  2. Pokušaj definiranja komedije. Kratka povijest vrste, tipovi komedija, o komičnom i smiješnom.
  3. Počeci komedije u Hrvata; komički žanrovi renesanse i predstavnici
  4. Farsa (N. Nalješković, Komedija V. i Komedija VI.) – interpretacija
  5. Eruditna komedija (Držićeve komedije: Pomet, Dundo Maroje, Pjerin, Tripče de Utolče, Skup) – interpretacija
  6. Nalješkovićeva Komedija VII. i Benetovićeva Hvarkinja kao prijelazni oblici komedije
  7. Seljačka komedija, komedijica, seljačka lakrdija, pokladna, pirna igra (Komedija od Raskota, M. Držić, Novela od Stanca, A. Sasin, Malahna komedija od pira) – interpretacija
  8. Komički teatar 17. stoljeća: o smješnicama i smješnice
  9. Smijeh i svakodnevica u smješnicama – interpretacija odabranih predložaka
  10. Komedije 18. stoljeća: sociološke i književno-kazališne prilike sjeverne i južne Hrvatske
  11. Dubrovačke preradbe Molièrea (frančezarije) – analiza odabranih predložaka
  12. Domaća drama u Dubrovniku (Antun Ferdinand Putica, Marko Bruerević, Vlaho Stulli)
  13. Kajkavska komediografija u 18. stoljeću (Čini barona Tamburlana, Tituš Brezovački)
  14. Evaluacija predmeta

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
       
       
       
       

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 1 0%
Pismeni ispit 1 0%
Pohađanje nastave 1 0%
Seminarski rad 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

 

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada i ocjena iz završnog pismenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pismenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9%  = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje nastave, polaganje kolokvija, seminarski rad, pismeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Marko Fotez, Komedije XVII i XVIII stoljeća, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 20, priredio Marko Fotez, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1967. (uvodna studija: Hrvatske komedije XVII. i XVIII. stoljeća, str. 7-22)
  2. Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Školska knjiga, Zagreb, 1978. (Kazalište renesansnoga razdoblja, Kazalište baroknog razdoblja, Kazalište osamnaestog stoljeća, str. 26-206)
  3. Frano Čale, Marin Držić: Djela, CKD, Zagreb, 1979., 21987. (O životu i djelu Marina Držića, str. 6-173.)
  4. Franjo Švelec, Iz starije književnosti hrvatske: rasprave, Erasmus naklada, Zagreb, 1998. (Tragikomički i komički teatar u Dubrovniku XVII. stoljeća, str. 175-201)
  5. Mirko Deanović, Dubrovačke preradbe Molièreovih komedija, Stari pisci hrvatski, knj. 36/I-II, JAZU, Zagreb, 1972. (predgovor, str. 5-30)

Popis lektire i opširniji popis literature u kojem se navode i knjige i rasprave koje su se pojavile u međuvremenu studenti dobivaju svake nove akademske godine na početku semestra.

Dopunska literatura:

  1. Silvio d' Amico, Povijest dramskog teatra, preveo Frano Čale, NZMH, Zagreb, 1972.
  2. Vladimir Prop (Propp), Problemi komike i smeha, preveo Bogdan Kosanović, Dnevnik, Novi Sad, 1984.
  3. Slobodan Prosperov Novak – Josip Lisac, Hrvatska drama do narodnog preporoda I. i II. dio, Logos, Split, 1984.
  4. Frano Čale, Komedija dell'arte i hrvatska komedija sedamnaestog stoljeća u Dubrovniku, Dani hvarskog kazališta – Stoljeća hrvatske dramske književnosti i kazališta, knj. 12, Književni krug, Split, 1986.
  5. Nikola Batušić, Narav od fortune: studije o starohrvatskoj drami i kazalištu, August Cesarec – Matica hrvatska, Zagreb, 1991.
  6. Leksikon Marina Držića, urednici: Slobodan P. Novak, Milovan Tatarin, Mirjana Mataija, Leo Rafolt, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009.
  7. Zlata Šundalić, Ivana Pepić, O smješnicama & smješnice, Filozofski fakultet J.J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2011.
  8. Smijeh. Radovi sa znantvenog kolokvija „Komedija – zapostavljeni žanr“ (Dionizijev festival, Osijek 2010.), priredili Sanja Nikčević i Alen Biskupović, Ogranak Matice hrvatske, Osijek, 2011.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: