Transmedijalna književnost i tvorba identiteta

 

Naziv kolegija:
Transmedijalna književnost i tvorba identiteta
Šifra ISVU:
206220
Šifra MOZVAG:
HKI58
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Žužul, Ivana
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Primarni je cilj predmeta upoznati studente s konceptualnim i terminološkim okvirima transmedijske naratologije (priča, diskurz, pripovjedne strategije, vrijeme pripovijedanja, modeli pripovijedanja i pripovjedni subjekti, naratologija, strukturalizam, semiotika). Također svrha je predmeta studentima omogućiti stjecanje uvida u teorijsko-metodologijski razvoj i mijene discipline koja ujedinjuje naratologiju i semiotiku kao i stjecanje kritičke transmedijalne pismenosti (kritička svijest o konstruiranoj naravi svih medijskih reprezentacija, znanje o društvenim, kulturološkim i političkim kontekstima u kojima su reprezentacije proizvedene; svijest o povezanosti priče/diskurza s tvorbom identiteta, preispitivanje načina i strategija pomoću kojih se konstruiraju značenja književnih i medijskih reprezentacija, prepoznavanje transmedijalnosti kao imanentnog svojstva književnosti i drugih medija – filma, glazbenih spotova, stripova, televizijskih serija, reklama).

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći: (1) Razumjeti temeljne naratološke i semiotičke pojmove u kontekstu suvremene kulturne teorije i teorije medija; (2) Prikazati razvoj i različite modele pristupa problemu fenomena transmedijalne naratologije u kulturnoj teoriji i teoriji medija; (3) Razumjeti i objasniti važnost problema povezanih s pojmom transmedijalne naratologije (problem reprezentacije u književnosti i drugim medijima, problem uluge priče u tvorbi identiteta, okvira i uokviravanja, naracije, žanrova, koncepta ideologije i vizualnosti, odnosa publike i medija); (4) Primijeniti naratološko-semiotičku analizu na književnim predlošcima ili predlošcima iz drugih medija i svakodnevnog života; (5) Razumjeti uporišta i važnost transmedijalne naratološke analize za tvorbu identiteta; 6. Steći kompetencije kritičke transmedijske pismenosti koja pripovijedanje shvaća kao komunikaciju u društvenom i ideološkom okruženju (kritičku analizu konstruirane naravi reprezentacije i identiteta  u književnosti, kao i u drugim pisanim i vizualnim medijima, znanje o društvenim, kulturološkim i političkim kontekstima u kojima je medijska poruka proizvedena, preispitivanje načina i strategija pomoću kojih pojedinci konstruiraju značenje medijske poruke); (7) Samostalno izraditi analizu transmedijskog teksta na pisanom ili vizualnom predlošku prema vlastitom izboru.

Sadržaj predmeta:

Sadržaj predmeta nudi kratki pregled institucionalizacije odnosno razvoj discipline transmedijalne naratologije, definiranje temeljnih pojmova naratologije i semiotike (Propp, Lévi-Strauss, Todorov, Barthes, Greimas, Genette), odnosa priče i diskursa, strukturalne i semiotičke analize, vremena pripovijedanja (analepsa, prolepsa, trajanje i učestalost), načina pripovijedanja ili pripovjednih strategija (od reprezentacije svijesti u pripovjednom tekstu; psihonaracije, pripovjedanog ili citiranog monologa do unutarnjeg monologa), glasa transmedijalnog teksta (od ideje o gledištu u fikciji prema ideji interpelacije kao tvorca identiteta), uloge priče u tvorbi identiteta (pojedinačnog, rasnog, klasnog, religijskog, rodnog, obrazovnog, nacionalnog), utjecaj ideja drugih disciplina (teorije govornih činova, feminističke kritike, psihoanalize) na naratologiju,  transmedijskog teksta (pripovijedanje kao komunikacija u društvenom i ideološkom okruženju).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
       
       
       
       

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Istraživanje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Istraživanje 0,5 15%
Pismeni ispit 1,2 70%
Pohađanje nastave 0,8 0%
Seminarski rad 0,5 15%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena postignuta istraživanjem, na temelju kojeg student izrađuje seminarski rad i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz istraživanja, 15% iz seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz navedenih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student je obvezan redovito pohađati nastavu, provesti samostalno istraživanje i na osnovu njega izraditi seminarski rad te položiti pisani ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Alber, Jan; Fludernik, Monika, Postclassical Narratology, The Ohio State University, 2010. (Introduction, str. 1-23)
  2. Jenkins, H., Convergence culture: Where old and new media collide, New York University Press, New York 2006.
  3. Meister, Jan Cristoph, Narratology beyond Literary Criticism, Walter de Gruyter, Berlin - New York, 2005. (odabrana poglavlja: Narratology beyond Literary Criticism: Mediality – Disciplinarity, str IX, XVI, On the Theorethical Foundations of Transmedial narratology, str. 1-23)
  4. Intermediality, Westview Press, 1999. (Introduction: What is Intermediality and Why Study It in U. S. Classrooms? str. 1-24)
  5. The Media Student's Book, Routledge, London – New York, 2010. (odabrana poglavlja: Approaching Media, Narratives, Representationes)
  6. Intertekstualnost & Intermedijalnost, Uredili Zvonko Maković, Magdalena Medarić, Dubravka Oraić i Pavao Pavličić, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1998. (odabrani tekstovi: Miroslav Beker, Magdalena Medarić, Dubravka Oraić i Pavao Pavličić)

Dopunska literatura:

  1. Bal, Mieke, Narratology. Introduction to the Theory of Narrative (Second Edition), University of Toronto Press, Toronto – Buffalo – London, 1997.
  2. Beganović, Davor (ur.) Fokalizacija, Putevi (Banja Luka), ožujak-travanj, 1988
  3. Beker, Miroslav, Semiotika književnosti, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1991.
  4. Vladimir Biti, (ur.) Suvremena teorija pripovijedanja, Zagreb, 1992, (Biti, Vladimir »Preobrazbe suvremene teorije pripovijedanja«, str. 5-44; Barthes, Roland, »Uvod u strukturalnu analizu pripovjednih tekstova«, str. 47-73. Genette, Gérard »Tipovi fokalizacije i njihova postojanost«, str. 96-115. Stanzel, Franz »Pripovjedni tekst u prvom i pripovjedni tekst u trećem licu«, str. 178-200.
  5. Biti, Vladmir (ur.), Pričanje u svakodnevici, Revija, br. 2, Osijek, 1984.
  6. Biti, Vladimir (ur.), Politika i etika pripovijedanja, Zagreb, 2002
  7. Chatman, Seymour, »Karakter u pripovjednom tekstu«, Republika, 1983, br. 10, str. 113-138.
  8. Cohn, Dorrit »Pripovijedani monolog«, Republika, 1984, br. 1, str. 101-134.
  9. Cohn, Dorrit, The Distinction of Fiction, The Johns Hopkins University Press, Baltimore & London 1999.
  10. Culler, Jonathan, »Priča i diskurz u analizi pripovjednih tekstova«, Republika, 1984, br. 2-3, str. 130-143.
  11. Genette, Gérard, »Učestalost«, Gordogan, 1985, br. 17-18, str. 64-82.
  12. Grdešić, Maša, Uvod u naratologiju, Leykam, Zagreb, 2015.
  13. Greimas, A. J., »Refleksije o aktantskim modelima«, Republika, 1989, br. 5-6, str. 32-49.
  14. Herman, David, The Cambridge Companion to Narrative. Cambridge – New York – Melbourne – Madrid – Cape Town – Singapore – São Paulo, Cambridge Univerity Press, 2007.
  15. Hühn,  Peter; de Gruyter, Walter (ur.), Handbook of Narratology, Berlin & New York, 2009.
  16. Lévi-Strauss, Claude. »Struktura mitova«, u Strukturalna antropologija, Stvarnost, Zagreb, 1989, str. 202-227.
  17. Mcquillan, Martin (ur.): The Narrative Reader. London – New York, Routledge, 2003.
  18. Nünning, A. (1999). Towards a Cultural and Historical Narratology. A Survey of Diachronic Approaches, Concepts, and Research Projects, u: Anglistentag Mainz. Proceedings. Trier, pp. 345-373
  19. Phillips, Andrea, A Creator' s Gude to Transmedia Storytelling. How to and Engage Audiences Across Multiple Platforms. New York – Chicgo – San Francisco – Lisbon – London – Madrid – Miln – New Delhi – An Juan – Seoul – Singapore – Sydney – Toronto, McGraw-Hill, 2012. 
  20. Propp, Vladimir, »Prilog istoriji pitanja« i »Metod i građa«, u Morfologija bajke, Prosveta, Beograd, 1982, str. 9-25. i 26-32.
  21. Rimmon-Kenan, Shlomith »Naracija: Razine i glasovi«, u Zlatko Kramarić (ur.), Uvod u naratologiju, Izdavački centar Revija, Osijek, 1989, str. 81-103.
  22. Rimmon-Kenan, Shlomith, Narrative Fiction: Contemporary Poetics (Second Edition), Routledge, London & New York, 2002.
  23. Schmid, Wolf, Narratology. An Introduction, Walter de Gruyter, Berlin & New York, 2010.
  24. Utell, Janine,  Engagements with narrative. London – New York, Routledge, 2016.
  25. Wolf, Werner and Walter Bernhart (ur.): Framing Borders in Literature and Other Media, Studies in Intermediality 1-2, Rodopi, Amsterdam – New York, 2006. i 2007.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Razgovori sa studentima tijekom kolegija i praćenje napredovanja studenta. Sveučilišna anketa.

Ostale informacije: