Povijest znanosti

Cilj kolegija jest upoznati studente s razvojem i podjelom znanosti te osnovnim idejama o živoj i neživoj prirodi, različitim pogledima o postanku života, temeljnim znanjima o razvoju prirodoznanstvenog načina promišljanja te razvoju društvenih i humanističkih znanosti.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student  će moći:

• Opisati, povezati i kritički analizirati osnovne znanstvene spoznaje u njihovom povijesnom kontekstu
• Kritički analizirati dinamiku znanstvenih spoznaja u različitim prirodnim znanostima
• Odabrati prikladne metode za ispitivanje odabranog problema i testiranje postavljenih pretpostavki te organizirati istraživanje
• Objasniti preduvjete za valjano znanstveno zaključivanje u analiziranim znanstvenim radovima

Pojmovi kulture, civilizacije, filozofije, umjetnosti i znanosti. Podjela znanosti i njezine karakteristike. Početci znanosti u staro doba - otkriće kovina, prvi pisani recepti. Pismo i brojevni sustavi. Pregled grčke, egipatske aleksandrijske, kineske, indijske i arapske znanosti. Zapadnoeuropska alkemija. Prirodoslovna baština srednjovjekovlja. Pregled renesansne znanosti. Prosvjetiteljstvo. Novovjekovna i suvremena znanost - prve organske sinteze, razvoj biokemije, Darwinova teorija evolucije, otkriće periodnog sustava elemenata, razvoj eksperimentalne fiziologije, otkrića enzima, klorofila, boja, kromosomska teorija nasljeđivanja. Razvoj moderne fizike – otkriće X-zraka, radioaktivnost, teorija relativnosti, nuklearna energija, kvantna mehanika, teorija kvantnog polja, Higgsov bozon. Razvoj društvenih i humanističkih znanosti i njihov odnos prema filozofiji. Znanstvena multidisciplinarnost i interdisciplinarnost.

Doprinos hrvatskih znanstvenika razvoju znanosti (H. Dalmatin, D. Istranin, P. Thaller, F. Petrić, J.F. Domin, R. Bošković, G. Peštalić, LJ. Mitterpacher, R. Visiani, N. Tesla, L. Ružička, V. Prelog…).

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Referat, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada (40%), referata (40%) i ocjena iz završnog usmenog ispita (20%).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(seminarski rad x 0,4) + (referat x 0,4) + (završni usmeni ispit x 0,2).

Primjer izračunavanja ocjene:

Seminarski rad – 4

referat – 5

završni usmeni ispit - 3

 (4 x 0,4) + (5 x 0,4) + (3 x 0,2) = 1,6 + 2 + 0,6 = 4,2

Konačna ocjena 4,2 →  vrlo dobar (4)

Studenti ostvaruju pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispune dva uvjeta: (1) tijekom nastave pripremili su seminarski rad u pisanom obliku i usmeno ga prezentirali i (2) bili su nazočni na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

1. Bazala, V. 1980. Pregled povijesti znanosti: razvoj ljudske misli i obrazovanja. Školska knjiga, Zagreb.
2. Kokić, T. 2010. Teorija evolucije. Razvoj ideje, osnovna načela i recepcija. Naklada Breza, Zagreb, (odabrana poglavlja).
3. Grdenić, D. 2001. Povijest kemije. Novi liber, Školska knjiga, Zagreb, (odabrana poglavlja).

1. Faj, Z. 1999. Pregled povijesti fizike. Pedagoški fakultet, Osijek, (odabrana poglavlja).
2. Supek, I. 1995. Filozofija znanost i humanizam. HAZU, Školska knjiga, Zagreb (odabrana poglavlja).
3. Supek, I. 1980. Povijest fizike. Školska knjiga, Zagreb, (odabrana poglavlja).

Studentska anketa.