Komunikacijske i prezentacijske vještine

Cilj ovog predmeta je stjecanje teorijskih i praktičnih znanja i vještina iz oblasti verbalne komunikacije. Osvještavanje i razumijevanje osnova uspješne komunikacije i usvajanje tehnika i vještina potrebnih za uspješnu komunikaciju s pojedincima, u grupi i s publikom. Omogućiti studentima razumijevanje i interpretiranje komunikacijskog procesa, različitih oblika komunikacije te prezentacijskih vještina na poslovnu uspješnost

Nakon položenog kolegija student će moći:

• Objasniti temeljne modele komuniciranja, elemente komunikacijskog odnosa i principe uspješnog komuniciranja.
• Analizirati komunikacijske aktivnosti i komunikacijske sadržaje.
• Analizirati interpersonalno komuniciranje i javno nastupanje.
• Analizirati komuniciranje u medijima i za medije.
• Primijeniti komunikacijska načela u konkretnim komunikacijskim činovima
• Izraditi različite vrste stručnih analiza i pripremiti komunikacijski materijal.

1. Komunikacijski proces -  ciljevi, vrste i načela komunikacije/sedam „zapovijedi“ uspješnog komuniciranja
2. Metode i tehnike komuniciranja: pisane i usmene; vještine pisanja rutinskih i pozitivnih poruka, vještine pisanja negativnih poruka , odnosi s medijima i publicitet;
3. Priroda interpersonalne komunikacije - verbalna komunikacija/ neverbalna komunikacija
4. Modusi komuniciranja: verbalni i neverbalni/ Značaj neverbalne komunikacije
5. Osnovni komunikacijski elementi u neverbalnoj komunikaciji; škole čitanja neverbalne komunikacije
6. Uloga komunikacije u svakodnevnom životu - primjeri verbalne komunikacije; vježbe verbalne komunikacije
7. Važnost komunikacije za interpersonalne odnose - prepreke za uspješnu komunikaciju
8. Vještine uspješne komunikacije s pojedincem – samootkrivanje/ Asertivnost
9. Uvjeravajuće poruke - emotivni i logički apeli/persuazija
10. Usklađena konverzacija / Slušanje u komuniciranju aktivno slušanje/empatičko razumijevanje. 
11. Vođenje grupne diskusije/ Debata/ Predstavljanje grupe i iznošenje grupnih zaključaka.
12. Govorenje pred publikom. Korištenje prezentacijskih vještina tijekom izlaganja. Različite svrhe i odgovarajući oblici obraćanja publici. Kritičko slušanje i postavljanje pitanja govorniku
13. Komuniciranje u javnom nastupanju; elementi i zadaće
14. Komuniciranje u medijskim nastupima/ i za medije
15. Koncept javne komunikacije – komunikacijska dimenzija i umjeće javnog nastupa

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir prisustvovanje nastavi i praćenje nastave (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) samostalni radni zadatci   i provjeravanje znanja (parcijalni ispiti) ili završni pismeni/usmeni ispit. Izlazak na parcijalne ispite nije obvezan, kao što ni izlazak na završni ispit nije obvezan ako student položi  oba parcijalna ispita/kolokvija.

Rad studenata i usvojenost znanja i vještina redovito se prati tijekom rasprava i diskusijskih grupa. Način praćenja studenata jest i prezentacija seminarskih radova u kojima studenti trebaju pokazati (usmeno i pismeno) sposobnost integracije znanja, vještinu pisanja, usmenog izražavanja, te prezentacijske vještine. Usvojenost znanja pokazuje se pismenim i po potrebi usmenim ispitom.

Pohađanje nastave i aktivnosti na nastavi:

5% (dovoljan) - student/studentica nije koncentriran na nastavu ali ju pohađa bez izostanaka

7% (dobar) - student/studentica prati nastavni proces i ponekad se samoinicijativno uključuje u nastavu

9% (vrlo dobar) - student/studentica dolazi pripremljen na nastavu  i aktivno sudjeluje

10%(odličan) – student/studentica uvijek student/studentica uvijek pokazuje visok stupanj zainteresiranosti, postavlja pitanja,  daje svoje komentare

Seminarski rad

10% (dovoljan)-  radni zadatak pripremljen i prezentiran uz velike preinake

20%(dobar) – radni zadatak pripremljen i prezentiran prema smjernicama, ali uz veće sadržajne i formalne propuste

30%(vrlo dobar) – dobro pripremljen i prezentiran radni zadatak uz manje formalne i sadržajne propuste

40% (izvrstan) – izvrsno pripremljen i prezentiran radni zadatak prema svim smjernicama

Kolokvij ili pismeni ispit

Dva pismena predispita (kolokvija). Svaki kolokvij ima 10 pitanja, a održat će se u skaldu s unaprijed najavljenim terminima (okvirni termini provedbe kolokvija 7. i 13. tjedan nastave)

Svaki pojedinačni kolokvij nosi 20% udjela u ocjeni ili pismeni ispit (40%) udjela ocjene.

Usmeni ispit:

Studenti koji kolokviraju ili polože pismeni ispit imaju pravo izlaska na usmeni ispit u roku od godine dana nakon ispunjenja te obveze. Usmeni ispit održavat će se prema utvrđenim terminima, a studenti ih moraju prethodno prijaviti putem ISVU-a (studomata)(10%), a preporučuje se studentima koji žele višu ocjenu ( vrlo dobar, odličan)

Primjer oblikovanja konačne ocjene:

Prosjek svih dobivenih ocjena čini konačnu ocjenu

Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (ocjena pohađanja nastave  i aktivnosti u nastavi x 0,10 + ocjena  radnog zadatka x 0,40 +ocjena kolokvija/pismenog ispita x0,40 +ocjena usmenog x 0,10)

Maksimalan broj bodova kojeg će student moći postići u ovom kolegiju iznosit će 100 bodova. Konačna ocjena bit će izračunata prema slijedećoj kriterijskoj tablici, unutar koje će biti pripremljena distribucija prolaznih ocjena u odnosu na broj bodova, u skladu s normalnom (Gaussovom) raspodjelom:

0,00 – 50,00 bodova: nedovolja (1)

50,01 – 58,00 bodova: dovoljan (2)

58,01 – 75,00 bodova: dobar (3)

75,01 – 92,00 bodova: vrlo dobar (4)

92,01 – 1000,00 bodova: izvrstan (5)

Studenti će kriterije za apsolviranje kolegija moći zadovoljiti na gore navedene načine!

ili

redovitim pohađanjem nastave (minimalno 70% nastave)

uz pozitivno ocijenjen seminarski rad

uz pozitivnu ocjenu na pismenom ispitu (za prolazak pisanog dijela ispita je potrebno minimalno ostvariti 60% mogućih bodova pisanog dijela ispita).

od studenata se očekuje kontinuirano prisustvovanje nastavi (minimalno 70%) i aktivno sudjelovanje u zadacima tijekom izvođenja predavanja.

Tijekom semestra organizirat će se 2 kolokvija. Izlazak na oba kolokvija je obavezan. Kolokviji se održavaju izvan obavezne nastave, u terminima koji će biti na vrijeme najavljeni, a granica prolaznosti kolokvija je 60 %.

Studenti koji nisu izašli na oba kolokvija, ili na nekom od kolokvija nisu prošli prag od 60%, kao i studenti koji nisu zadovoljni svojom ocjenom, trebaju izaći na završni ispit za vrijeme ispitnih rokova.

Studenti koji su prošli na kolokviju, ovisno o svom rezultatu mogu dobiti do 40 bodova na prvom, i do 20 bodova na drugom kolokviju. Dakle, iz kolokvija je moguće ukupno imati 60 bodova.

Student je obvezan izraditi  seminarski rad koji je obavezno mora prezentirati u trajanju 10-15 minuta. Rredoslijed prezentiranja bit će unaprijed utvrđen. Seminarski se rad predaje se na kraju semestra u pisanom obliku.

Student tijekom semestra ima obavezu izvršavanja domaće zadaće. Zadaci se zadaju sukladno nastavnom gradivu. Zadaća se dostavlja pismeno u obliku izvješća, eseja ili plakata.

Redovno čitanje zadane literature.

Polaganje kolokvija te eventualno pismenog ispita u slučaju neuspješnog polaganja putem kolokvija.

Izvršavanjem obveza student može pristupiti ispitu.

Aktivan pristup promiče logičko studentsko zaključivanje te podrazumijeva redovitu nazočnost i sudjelovanje u nastavi (postavljanjem i odgovaranjem na pitanja), sudjelovanje u provjerama znanja, kao i konzultacije s nositeljem predmeta i suradnicima.

1. Gottesman, D.;Mauro, B.; (2006.) Umijeće javnog nastupa - osvojite govornicu koristeći se glumačkim vještinama, Čakovec, Zrinski d.d.
2. Benoit, L.W.;Benoit, P.J.; (2013.),Persuazivne poruke, Jastrebarsko, Naklada Slap
3. Weissman, J.; (2006.), Prezentacijom do uspjeha, Zagreb, Mate d.o.o.
4. Borg, J.;(2010.), Moć uvjeravanja, Zagreb, Veble commerce
5. Pease, A. (2002). Govor tijela – Kako misli drugih ljudi mogu pročitati iz njihovih kretnji. Zagreb: AGM
6. Reardon, K. K. (1998). Interpersonalna komunikacija – Gdje se misli susreću. Zagreb: Alineja
7. Krizmanić, M. i Kolesarić, V. (2005). Tolerancija u svakidašnjem životu – psihologija tolerancije. Jastrebarsko: Naklada Slap
8. David B. Givens (2002). The nonverbal dictionary of gestures, signs & body language, Spokane, Washington: Center for Nonverbal Studies Press

Cjelokupni nastavni materijali potrebni za svladavanje predmeta i polaganje ispita biti će izloženi tijekom predavanja i seminara te objavljeni u okviru e-kolegija na portalu Loomen. Uz studentovo pažljivo praćenje nastave i vođenje bilješki, neće biti nužna druga osnovna literatura za uspješno polaganje ispita.

1. Interna evaluacija na razini Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.
2. ažurno vođenje evidencije o studentskom pohađanju kolegijskih predavanja, izvršenim obvezama te rezultatima kolokvija i/ili pismenog dijela ispita.
3. primjena stečenog znanja u okviru ovog kolegija, kroz izradu i prezentaciju seminarskog zadatka