Sociologija migracija

Uvođenje i upoznavanje s multidiscilinarnim područjem istraživanja međunarodnih migracija (demografija, historija, političke znanosti, socijalna psihologija, kulturalne studije);  osnovni pojmovi, koncepti i teorije Sociologije migracija; tipovi migracija; važnost međunarodnih migracija u povijesti, modernom i suvremenom svijetu; migracije kao jedan od stupova zajedničke politike EU-a; integracija imigranata u društva primitka; scenariji budućnost migracija.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• analizirati suvremene međunarodne tokove i procese te položaj Hrvatske u njima
• koristiti konceptualni i teorijske aparate za kritičku analizu
• primijeniti stečena znanja iz područja migracija u državnim i civilnim agencijama i meidjima
• razvijati migracijske strategije
• upravljati migracijama

Interdisciplinarni studij migracija, u kojem je Sociologija migracija s vremenom stekla vodeću poziciju, sve do kraja 1980-ih bilo je jedno relativno benigno područje društvenih istraživanja, uvelike nepolitički usmjereno na socijalno-strukturalne, socijalno-ekonomske i demografske aspekte migracijskih tokova. Paralelno se, međutim, razvijao studij 'etničkih odnosa' i sa njim Sociologija etničkih odnosa, s osloncem na raniji studij i Sociologiju 'rasnih odnosa', u Europi začet u V. Britaniji.

Pojedine razvijene europske zemlje primitka imigranata pokušale su graditi vrlo različite 'imigracijske politike', polazeći ponajprije od svojih modela građanskog državljanstva (citizenship) odnosno nacionalnog identiteta. U literaturi se obično suprotstavljaju njemački  (etnički) model nacionalne konstitucije, koji počiva na ius sanguinis, i francuski (republikanski), blizak američkom (civilnom) modelu izvedenom iz načela ius soli. Bez obzira, međutim, na početne divergirajuće imigracijske politike, društvene i osobito kulturalne posljedice (suvremenih) migracija pokazuju se za sve europske zemlje vrlo sličnima. Zbog toga, ali i procesa europskih integracija, dolazi (nužno) do konvergencije u politikama integracije novih etničko-kulturnih manjina i zajednica u Europi. Od 1990-ih etnički odnosi i imigracija, kulturna različitost i migracijski pritisci, postali su središnji problem europskih društava i Europske Unije u cjelini. Istodobno došlo je do konceptualnog povezivanja prije razdvojenih istraživačkih polja: migracija i etniciteta.

Zapravo su razmjeri i složenost suvremenih migracijskih kretanja bez premca u ljudskoj povijesti, a njihove političke, ekonomske i kulturne posljedice, nadilaze sva ranija očekivanja. Migracije se danas mogu razumjeti tek u širem kontekstu radikalne preobrazbe moderniteta. Stoga migracijsko-etničke studije postaju sve više interdisciplinarne kulturalne studije. Njihov istraživački interes smjera sve do razumijevanja same dinamike (post)moderne kulture, osobito upliva međunarodnih migracija na stvaranje novih oblika (višestrukih) identiteta, deteritorijalizaciju i hibridnost kulturnih (trans)formacija.

Ukratko, migracije su postale jedno od ključnih globalnih pitanja suvremenog svijeta. Zbog toga je generalni sekretar OUN-a Kofi Annan inicirao krajem 2003. ustanovljenje the Global Commission on International Migration, što su podržale brojne vlade. Tijelo je sastavljeno od 19 neovisnih povjerenika i dobilo je mandat da koncipira koherentan, sveobuhvatan i globalan odgovor na problem međunarodnih migracija. U listopadu 2005. Komisija je podnijela svoje prvo Izviješće u kome je predložila načela i preporuke za migracijske politike na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. I u Hrvatskoj vladi se razmišlja o formiranju jedne agencije odnosno službe za praćenje i strateško promišljanje hrvatske migracijske politike u europskom i svjetskom kontekstu.

predavanja, seminari i radionice

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Student/ica tijekom nastave izlaže jedan seminarski rad. Pohađanje nastave je uvjet za pristupanje pisanom ispitu. Konačna ocjena donosi se nakon predanog pisanog ispita u formi znanstvenog eseja.

nastava (20%) + seminar (20%) + pisani ispit (60%; ocjenjuju se formalni elementi eseja, konzistentnost u razradi ideje, upotreba znanstvene terminologije, teorijska i/ili konceptualna dosljednost te originalnost)  = 100%.

seminarski rad

1. Božić, S. i Kuti, S. (2018). Europska politika integracije migranata: od standardiziranja mjera za zemlje Europske unije prema integracijskom servisu utemeljenom na društvenoznanstvenim spoznajama. Revija za sociologiju, 48(1): 49-75.
2. Gregurović, S. (2017). Multikulturalizam u europskom kontekstu: dosezi i nesuglasja. Migracijske i etničke teme, 32 (3): 353-374
3. Kuti, S. (2012). Koncepti transnacionalnih socijalnih prostora i polja u istraživanju migracijskih i postmigracijskih procesa. Migracijske i etničke teme, 28(2): 119-141
4. Kuti, S. (2014). Izbjegličke studije i migrantski transnacionalizam: od ignoriranja do novih mogućnosti. Polemos, 17(1-2): 29-47.
5. Mesić, M. (2002). Međunarodne migracije, tokovi i teorije. Zagreb: Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta.

1. Božić, S. (2001). Umirovljeničke migracije, klima i „ugodnosti“. Migracijske i etničke teme, 17(4):310-326.
2. Božić, S. (ur.) (2012). Institucionalizacija hrvatske dijaspore. Oblici migrantskog udruživanja – primjeri iz Europe, Južne Amerike i Australije. Zagreb: Jesenski i Turk, str. 9-96.
3. Božić, S.; Kuzmanović, B. i Barada, V. (2013). Strani radnici u Hrvatskoj: porijeklo, status, orijentacije. Migracijske i etničke teme, 29(3): 367-404.
4. Kuti, S. i Božić, S. (2011a). Analitičke dimenzije za istraživanje transnacionalnih aktivnosti: primjer kineskih migranata u Hrvatskoj. Revija za sociologiju, 41(3): 315-340.
5. Kuti, S. i Božić, S. (2011b). Metodološki nacionalizam u društvenim znanostima: konzekvence za društvena istraživanja. Migracijske i etničke teme, 27(3): 325-344.
6. Mesić, M. i Župarić-Iljić, D. (2015). Promjene u okolišu i ljudske migracije. Migracijske i etničke teme, 30(3): 331-354.
7. Nejašmić, I. (2014). Iseljavanje iz Hrvatske od 1900. do 2001.: demografske posljedice stoljetnog procesa. Migracijske i etničke teme, 30(3): 405-435.
8. Peračković, K. (2006). Sociološki pristup u istraživanju procesa povratnih migracija. Društvena istraživanja, 83(3): 475-498.

Studentska anketa