Medijske i komunikacijske teorije

 

Naziv kolegija:
Medijske i komunikacijske teorije
Šifra ISVU:
200725
Šifra MOZVAG:
SOCI16
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
SOCIOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Perkušić, Ivana
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija pružiti sustavna znanja o okvirima i temeljima medijske i komunikacijske teorije kroz masovne komunikacije/medijske studije kao znanstvenog područja na sjecištu društvenih znanosti i humanistike, a čiji je predmet i danas javni, komunikacijski odnos medijske industrije, pojedinca i društva i njihovi međusobni utjecaji. Kolegij teži osposobiti studente da ovladaju različitim pristupima analizi masovnih i umreženih medija i medijske komunikacije te znanjima o najvažnijim istraživanjima koja su pridonijela razvoju discipline masovnih komunikacija i medijskih studija.

Ishodi učenja:

Nakon položenog kolegija student će moći:

  • Objasniti osnovne pojmove medija, komunikacije i masovne komunikacije
  • Protumačiti preduvjete, važnost i obilježja komunikacijskog čina kroz medije za masovno komuniciranje
  • Opisati proces komuniciranja u skladu s načelima suvremenih medijskih komunikacijskih kanala
  • Objasniti temeljne modele komuniciranja, elemente komunikacijskog odnosa i principe uspješnog komuniciranja
  • Prepoznati teorijske pravce i modele masovnog komuniciranja.

Sadržaj predmeta:

  1. Medijska slika svijeta
  2. Što je komunikacija i kako je proučavati  -  Teorija u proučavanju komunikacija
  3. Komuniciranje kao društveni proces
  4. Struktura i procesi komunikacijskih sustava
  5. Masovna komunikacija i njen učinak na suvremene medije
  6. Društvena uloga masovnih komunikacija i medija
  7. Suvremena pitanja medija -  mediji u globalizacijskim tokovima
  8. Analiza dominante paradigme masovne komunikacije
  9. Društvena konstrukcija stvarnosti  -  Medijski konstruirana stvarnost u postmodernom dobu (teorija medijatizacije)
  10. Teorija informacija - komunikacijski proizvod (informacija)
  11. Teorije masovnih medija,  Teorija medija i tehnološki determinizam Marshalla McLuhana
  12. Teorija kultivacije
  13. Teorija o definiranju agende uključujući teoriju uokvirivanja (framing i priming), Spirala šutnje
  14. Teorije javnih nastupa i govorništva
  15. Kritički pogled na komunikaciju u organizacijama

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna metoda 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
Predavanja
Rasprava
Analiza primjera
Analiza izvora
Pohađanje nastave
Aktivno sudjelovanje u raspravi
Samostalan rad na literaturi
Seminarski rad
Objasniti osnovne pojmove medija, komunikacije i masovne komunikacije Pismeni ispit ili kolokviji
Seminarski rad
Mentorski rad i konzultacije
 
Predavanja
Seminarska izlaganja
Analiza izvora
Pohađanje nastave
Samostalan rad na literaturi
Seminarski rad
Prepoznati teorijske pravce i modele masovog komuniciranja Pismeni ispit ili kolokviji
Seminarski rad
 
Heuristički razgovor
Seminarska izlaganja
Rasprava
Analiza primjera
Analiza izvora
Pohađanje nastave
Aktivno sudjelovanje u raspravi
Samostalan rad na literaturi
Seminarski rad
Protumačiti preduvjete, važnost i obilježja komunikacijskog čina kroz medije za masovno komuniciranje Pismeni ispit ili kolokviji.
Seminarski rad
 
Predavanja
Seminarska izlaganja
Rasprava
Analiza primjera
Analiza izvora
Pohađanje nastave
Aktivno sudjelovanje u raspravi
Samostalan rad na literaturi
Seminarski rad
Opisati proces komuniciranja u skladu s načelima suvremenih medijskih komunikacijskih kanala
 
Pismeni ispit ili kolokviji.
Seminarski rad
 
Predavanja
Seminarska izlaganja
Rasprava
Analiza primjera
Analiza izvora
Pohađanje nastave
Aktivno sudjelovanje u raspravi
Samostalan rad na literaturi
Seminarski rad
Objasniti temeljne modele komuniciranja, elemente komunikacijskog odnosa i principe uspješnog komuniciranja
 
Seminarski rad.

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 0%
Kontinuirana provjera znanja 2 0%
Pohađanje nastave 1,25 0%
Seminarski rad 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir prisustvovanje nastavi i praćenje nastave (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) samostalni radni zadatci   i provjeravanje znanja (parcijalni ispiti) ili završni pismeni/usmeni ispit. Izlazak na parcijalne ispite nije obvezan, kao što ni izlazak na završni ispit nije obvezan ako student položi  oba parcijalna ispita/kolokvija.

Rad studenata i usvojenost znanja i vještina redovito se prati tijekom rasprava i diskusijskih grupa. Način praćenja studenata jest i prezentacija seminarskih radova u kojima studenti trebaju pokazati (usmeno i pismeno) sposobnost integracije znanja, vještinu pisanja, usmenog izražavanja, te prezentacijske vještine. Usvojenost znanja pokazuje se pismenim i po potrebi usmenim ispitom.

Pohađanje nastave i aktivnosti na nastavi:

5% (dovoljan ) - student/studentica nije koncentriran na nastavu ali ju pohađa bez izostanaka

7% (dobar) - student/studentica prati nastavni proces i ponekad se samoinicijativno uključuje u nastavu

9% (vrlo dobar) - student/studentica dolazi pripremljen na nastavu  i aktivno sudjeluje

10%(odličan) – student/studentica uvijek student/studentica uvijek pokazuje visok stupanj zainteresiranosti, postavlja pitanja, daje svoje komentara

Seminarski rad

10% (dovoljan)-  radni zadatak pripremljen i prezentiran uz velike preinake

20%(dobar) – radni zadatak pripremljen i prezentiran prema smjernicama, ali uz veće sadržajne i formalne propuste

30%(vrlo dobar) – dobro pripremljen i prezentiran radni zadatak uz manje formalne i sadržajne propuste

40% (izvrstan) – izvrsno pripremljen i prezentiran radni zadatak prema svim smjernicama

Kolokvij ili pismeni ispit

Dva pismena predispita (kolokvija). Svaki kolokvij ima 10 pitanja, a održat će se u skaldu s unaprijed najavljnim terminima(okvirni termini provedbe kolokvija 7. i 13. tjedan nastave)

Svaki pojedinačni kolokvij nosi 20% udjela u ocjeni ili pismeni ispit (40%) udjela ocjene.

Usmeni ispit:

Studenti koji kolokviraju ili polože pismeni ispit imaju pravo izlaska na usmeni ispit u roku od godine dana nakon ispunjenja te obveze. Usmeni ispit održavat će se prema utvrđenim terminima, a studenti ih moraju prethodno prijaviti putem ISVU-a (studomata)(10%), a preporučuje se studentima koji žele višu ocjenu ( vrlo dobar, odličan)

Primjer oblikovanja konačne ocjene:

Prosjek svih dobivenih ocjena čini konačnu ocjenu

Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (ocjena pohađanja nastave  i aktivnosti u nastavi x 0,10 + ocjena  radnog zadatka x 0,40 +ocjena kolokvija/pismenog ispita x0,40 +ocjena usmenog x 0,10)

Maksimalan broj bodova kojeg će student moći postići u ovom kolegiju iznosit će 100 bodova. Konačna ocjena bit će izračunata prema slijedećoj kriterijskoj tablici, unutar koje će biti pripremljena distribucija prolaznih ocjena u odnosu na broj bodova, u skladu s normalnom (Gaussovom) raspodjelom:

0,00 – 50,00 bodova: nedovolja (1)

50,01 – 58,00 bodova: dovoljan (2)

58,01 – 75,00 bodova: dobar (3)

75,01 – 92,00 bodova: vrlo dobar (4)

92,01 – 1000,00 bodova: izvrstan (5)

Studenti će kriterije za apsolviranje kolegija moći zadovoljiti na gore navedene načine!

ili

redovitim pohađanjem nastave (minimalno 70% nastave)

uz pozitivno ocijenjen seminarski rad

uz pozitivnu ocjenu na pismenom ispitu (za prolazak pisanog dijela ispita je potrebno minimalno ostvariti 60% mogućih bodova pisanog dijela ispita).

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

  1. Obveze studenata

Od studenata se očekuje kontinuirano prisustvovanje nastavi (minimalno 70%) i aktivno sudjelovanje u zadacima tijekom izvođenja predavanja.

Tijekom semestra organizirat će se 2 kolokvija. Izlazak na oba kolokvija je obavezan. Kolokviji se održavaju izvan obavezne nastave, u terminima koji će biti na vrijeme najavljeni, a granica prolaznosti kolokvija je 60 %.

Studenti koji nisu izašli na oba kolokvija, ili na nekom od kolokvija nisu prošli prag od 60%, kao i studenti koji nisu zadovoljni svojom ocjenom, trebaju izaći na završni ispit za vrijeme ispitnih rokova.

Studenti koji su prošli na kolokviju, ovisno o svom rezultatu mogu dobiti do 40 bodova na prvom, i do 20 bodova na drugom kolokviju. Dakle, iz kolokvija je moguće ukupno imati 60 bodova.

Student je obvezan izraditi  seminarski rad koji je obavezno mora prezentirati u trajanju 10-15 minuta. Rredoslijed prezentiranja bit će unaprijed utvrđen. Seminarski se rad predaje se na kraju semestra u pisanom obliku.

Student tijekom semestra ima obavezu izvršavanja domaće zadaće. Zadaci se zadaju sukladno nastavnom gradivu. Zadaća se dostavlja pismeno u obliku izvješća, eseja ili plakata.

Redovno čitanje zadane literature.

Polaganje kolokvija te eventualno pismenog ispita u slučaju neuspješnog polaganja putem kolokvija.

Izvršavanjem obveza student može pristupiti ispitu.

Aktivan pristup promiče logičko studentsko zaključivanje te podrazumijeva redovitu nazočnost i sudjelovanje u nastavi (postavljanjem i odgovaranjem na pitanja), sudjelovanje u provjerama znanja, kao i konzultacije s nositeljem predmeta i suradnicima.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Kunczik, Michael; Zipfel, Astrid (2006). Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb
  2. Čerepinko, Darijo (2012). Komunikologija: Kratki pregled najvažnijih teorija,pojmova i principa, Veleučilište u Varaždinu, Varaždin
  3. Denis McQuail (1994). Mass Communication Theory. An Introduction. London: SAGE.
  4. Inglis,Fred (1997). Teorija medija, Barbat, AGM, Zagreb
  5. Zgrabljić  Rotar,  N.  (2011)  "Dijalozi  Marshalla  McLuhana  s  postmodernim  teorijama  medija: Virtualni  McLuhan"  ("Marshall  McLuhan  Dialogues  with  the  Media  Postmodern Theories: Virtual McLuhan")

Cjelokupni nastavni materijali potrebni za svladavanje predmeta i polaganje ispita biti će izloženi tijekom predavanja i seminara te objavljeni u okviru e-kolegija na portalu Loomen. Uz studentovo pažljivo praćenje nastave i vođenje bilješki, neće biti nužna druga osnovna literatura za uspješno polaganje ispita.

 

Dopunska literatura:

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

 

  1. Interna evaluacija na razini Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.
  2. Ažurno vođenje evidencije o studentskom pohađanju kolegijskih predavanja, izvršenim obvezama te rezultatima kolokvija i/ili pismenog dijela ispita.
  3. Primjena stečenog znanja u okviru ovog kolegija, kroz izradu i prezentaciju seminarskog zadatka.

Ostale informacije: