Medijske i komunikacijske teorije

Cilj je kolegija pružiti sustavna znanja o okvirima i temeljima medijske i komunikacijske teorije kroz masovne komunikacije/medijske studije kao znanstvenog područja na sjecištu društvenih znanosti i humanistike, a čiji je predmet i danas javni, komunikacijski odnos medijske industrije, pojedinca i društva i njihovi međusobni utjecaji. Kolegij teži osposobiti studente da ovladaju različitim pristupima analizi masovnih i umreženih medija i medijske komunikacije te znanjima o najvažnijim istraživanjima koja su pridonijela razvoju discipline masovnih komunikacija i medijskih studija.

Nakon položenog kolegija student će moći:

• Objasniti osnovne pojmove medija, komunikacije i masovne komunikacije
• Protumačiti preduvjete, važnost i obilježja komunikacijskog čina kroz medije za masovno komuniciranje
• Opisati proces komuniciranja u skladu s načelima suvremenih medijskih komunikacijskih kanala
• Objasniti temeljne modele komuniciranja, elemente komunikacijskog odnosa i principe uspješnog komuniciranja
• Prepoznati teorijske pravce i modele masovnog komuniciranja.

1. Medijska slika svijeta
2. Što je komunikacija i kako je proučavati  -  Teorija u proučavanju komunikacija
3. Komuniciranje kao društveni proces
4. Struktura i procesi komunikacijskih sustava
5. Masovna komunikacija i njen učinak na suvremene medije
6. Društvena uloga masovnih komunikacija i medija
7. Suvremena pitanja medija -  mediji u globalizacijskim tokovima
8. Analiza dominante paradigme masovne komunikacije
9. Društvena konstrukcija stvarnosti  -  Medijski konstruirana stvarnost u postmodernom dobu (teorija medijatizacije)
10. Teorija informacija - komunikacijski proizvod (informacija)
11. Teorije masovnih medija,  Teorija medija i tehnološki determinizam Marshalla McLuhana
12. Teorija kultivacije
13. Teorija o definiranju agende uključujući teoriju uokvirivanja (framing i priming), Spirala šutnje
14. Teorije javnih nastupa i govorništva
15. Kritički pogled na komunikaciju u organizacijama

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir prisustvovanje nastavi i praćenje nastave (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) samostalni radni zadatci   i provjeravanje znanja (parcijalni ispiti) ili završni pismeni/usmeni ispit. Izlazak na parcijalne ispite nije obvezan, kao što ni izlazak na završni ispit nije obvezan ako student položi  oba parcijalna ispita/kolokvija.

Rad studenata i usvojenost znanja i vještina redovito se prati tijekom rasprava i diskusijskih grupa. Način praćenja studenata jest i prezentacija seminarskih radova u kojima studenti trebaju pokazati (usmeno i pismeno) sposobnost integracije znanja, vještinu pisanja, usmenog izražavanja, te prezentacijske vještine. Usvojenost znanja pokazuje se pismenim i po potrebi usmenim ispitom.

Pohađanje nastave i aktivnosti na nastavi:

5% (dovoljan ) - student/studentica nije koncentriran na nastavu ali ju pohađa bez izostanaka

7% (dobar) - student/studentica prati nastavni proces i ponekad se samoinicijativno uključuje u nastavu

9% (vrlo dobar) - student/studentica dolazi pripremljen na nastavu  i aktivno sudjeluje

10%(odličan) – student/studentica uvijek student/studentica uvijek pokazuje visok stupanj zainteresiranosti, postavlja pitanja, daje svoje komentara

Seminarski rad

10% (dovoljan)-  radni zadatak pripremljen i prezentiran uz velike preinake

20%(dobar) – radni zadatak pripremljen i prezentiran prema smjernicama, ali uz veće sadržajne i formalne propuste

30%(vrlo dobar) – dobro pripremljen i prezentiran radni zadatak uz manje formalne i sadržajne propuste

40% (izvrstan) – izvrsno pripremljen i prezentiran radni zadatak prema svim smjernicama

Kolokvij ili pismeni ispit

Dva pismena predispita (kolokvija). Svaki kolokvij ima 10 pitanja, a održat će se u skaldu s unaprijed najavljnim terminima(okvirni termini provedbe kolokvija 7. i 13. tjedan nastave)

Svaki pojedinačni kolokvij nosi 20% udjela u ocjeni ili pismeni ispit (40%) udjela ocjene.

Usmeni ispit:

Studenti koji kolokviraju ili polože pismeni ispit imaju pravo izlaska na usmeni ispit u roku od godine dana nakon ispunjenja te obveze. Usmeni ispit održavat će se prema utvrđenim terminima, a studenti ih moraju prethodno prijaviti putem ISVU-a (studomata)(10%), a preporučuje se studentima koji žele višu ocjenu ( vrlo dobar, odličan)

Primjer oblikovanja konačne ocjene:

Prosjek svih dobivenih ocjena čini konačnu ocjenu

Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (ocjena pohađanja nastave  i aktivnosti u nastavi x 0,10 + ocjena  radnog zadatka x 0,40 +ocjena kolokvija/pismenog ispita x0,40 +ocjena usmenog x 0,10)

Maksimalan broj bodova kojeg će student moći postići u ovom kolegiju iznosit će 100 bodova. Konačna ocjena bit će izračunata prema slijedećoj kriterijskoj tablici, unutar koje će biti pripremljena distribucija prolaznih ocjena u odnosu na broj bodova, u skladu s normalnom (Gaussovom) raspodjelom:

0,00 – 50,00 bodova: nedovolja (1)

50,01 – 58,00 bodova: dovoljan (2)

58,01 – 75,00 bodova: dobar (3)

75,01 – 92,00 bodova: vrlo dobar (4)

92,01 – 1000,00 bodova: izvrstan (5)

Studenti će kriterije za apsolviranje kolegija moći zadovoljiti na gore navedene načine!

ili

redovitim pohađanjem nastave (minimalno 70% nastave)

uz pozitivno ocijenjen seminarski rad

uz pozitivnu ocjenu na pismenom ispitu (za prolazak pisanog dijela ispita je potrebno minimalno ostvariti 60% mogućih bodova pisanog dijela ispita).

1. Obveze studenata

Od studenata se očekuje kontinuirano prisustvovanje nastavi (minimalno 70%) i aktivno sudjelovanje u zadacima tijekom izvođenja predavanja.

Tijekom semestra organizirat će se 2 kolokvija. Izlazak na oba kolokvija je obavezan. Kolokviji se održavaju izvan obavezne nastave, u terminima koji će biti na vrijeme najavljeni, a granica prolaznosti kolokvija je 60 %.

Studenti koji nisu izašli na oba kolokvija, ili na nekom od kolokvija nisu prošli prag od 60%, kao i studenti koji nisu zadovoljni svojom ocjenom, trebaju izaći na završni ispit za vrijeme ispitnih rokova.

Studenti koji su prošli na kolokviju, ovisno o svom rezultatu mogu dobiti do 40 bodova na prvom, i do 20 bodova na drugom kolokviju. Dakle, iz kolokvija je moguće ukupno imati 60 bodova.

Student je obvezan izraditi  seminarski rad koji je obavezno mora prezentirati u trajanju 10-15 minuta. Rredoslijed prezentiranja bit će unaprijed utvrđen. Seminarski se rad predaje se na kraju semestra u pisanom obliku.

Student tijekom semestra ima obavezu izvršavanja domaće zadaće. Zadaci se zadaju sukladno nastavnom gradivu. Zadaća se dostavlja pismeno u obliku izvješća, eseja ili plakata.

Redovno čitanje zadane literature.

Polaganje kolokvija te eventualno pismenog ispita u slučaju neuspješnog polaganja putem kolokvija.

Izvršavanjem obveza student može pristupiti ispitu.

Aktivan pristup promiče logičko studentsko zaključivanje te podrazumijeva redovitu nazočnost i sudjelovanje u nastavi (postavljanjem i odgovaranjem na pitanja), sudjelovanje u provjerama znanja, kao i konzultacije s nositeljem predmeta i suradnicima.

1. Kunczik, Michael; Zipfel, Astrid (2006). Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb
2. Čerepinko, Darijo (2012). Komunikologija: Kratki pregled najvažnijih teorija,pojmova i principa, Veleučilište u Varaždinu, Varaždin
3. Denis McQuail (1994). Mass Communication Theory. An Introduction. London: SAGE.
4. Inglis,Fred (1997). Teorija medija, Barbat, AGM, Zagreb
5. Zgrabljić  Rotar,  N.  (2011)  "Dijalozi  Marshalla  McLuhana  s  postmodernim  teorijama  medija: Virtualni  McLuhan"  ("Marshall  McLuhan  Dialogues  with  the  Media  Postmodern Theories: Virtual McLuhan")

Cjelokupni nastavni materijali potrebni za svladavanje predmeta i polaganje ispita biti će izloženi tijekom predavanja i seminara te objavljeni u okviru e-kolegija na portalu Loomen. Uz studentovo pažljivo praćenje nastave i vođenje bilješki, neće biti nužna druga osnovna literatura za uspješno polaganje ispita.

1. Interna evaluacija na razini Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.
2. Ažurno vođenje evidencije o studentskom pohađanju kolegijskih predavanja, izvršenim obvezama te rezultatima kolokvija i/ili pismenog dijela ispita.
3. Primjena stečenog znanja u okviru ovog kolegija, kroz izradu i prezentaciju seminarskog zadatka.