Sociologija kulture

 

Naziv kolegija:
Sociologija kulture
Šifra ISVU:
200722
Šifra MOZVAG:
SOC500
ECTS:
6
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA SOCIOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
SOCIOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Dremel, Anita
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj nastave je upoznati studente s osnovama sociologije kulture, prenijeti i steći osnovna znanja o sociološkom aspektu fenomena kulture, te odnosa kulture i društva. Glede toga u predavanjima i seminarima bit će riječi o općim i posebnim teorijama kulture, o područjima kulturne proizvodnje, o suodnosu razvoja društva i kulturnih promjena. Polaznici će se osposobiti za bolje razumijevanje različitih kultura, kulturnih promjena, njihova smisla u ljudskom životu, te uloge kulture i kulturnih razlika u modernom društvu, posebice u hrvatskom društvu. Cilj je razviti kritičko mišljenje kod studenata o kulturi kao specifično ljudskom području djelovanja, te razvijanje razumijevanja, tolerancije i interakcije kulturnih različitosti.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • prepoznati specifična obilježja suvremene zapadne kulture
  • usporediti sličnosti i razlike koje proizlaze iz različitih sociokulturnih konteksta
  • razlikovati pojedine faze kulturnih promjena
  • povezati pojedine faze kulturnih promjena s fazama razvoja društva
  • s razumijevanjem primijeniti klasične i suvremene sociologijske teorije kulture u analizi suodnosa društvenih i kulturnih promjena u hrvatskom društvu

 

Sadržaj predmeta:

Uvodno predavanje - upoznavanje studenata sa smislom i sadržajem kolegija, programom i načinom rada, te s obvezama i uvjetima za polaganje ispita i evaluacijom rada. Pojam kulture – osnovna određenja; Opće teorije odnosa kulture i društva. Funkcionalistička perspektiva: Emile Durkheim; Talcott Parsons. Marksistička perspektiva: Karl Marx; Kultura i društveno djelovanje. Max Weber. Simbolička interakcija. George H. Mead i Erving Goffman. Konstrukcija društvene zbilje. Alfred Schultz. Peter Berger. Thomas Luckmann. Etnometodologija Harolda Garfinkela; Područja kulturne proizvodnje: jezik, mit, religija; Socijalizacija i obrazovanje. Komunikacija. Osnovni čimbenici socijalizacije. Primarna i sekundarna socijalizacija. Uloga i važnost obrazovnih i odgojnih procesa u suvremenom društvu. Procesi i sredstva komunikacije; Kultura, civilizacija, kulturna promjena; Modernitet i kultura moderne. Razvoj modernog društva. Proces modernizacije – osnovne karakteristike i prijepori. Suvremeni teorijski pristupi. Sekularizacija i individualizacija; Pitanje identiteta kao pitanje razvoja i krize moderniteta. Osnovne odrednice identiteta. Pregled osnovnih teorija identiteta: Charles Taylor; Anthony Giddens, Richard Jenkins, Zygmunt Bauman, Stuart Hall. Kriza identiteta u modernitetu; Postmodernitet, postmoderna kultura i neodređenost identiteta. Jean Baudrillard i vladavina simulakruma. Zygmunt Bauman i postmoderni tipovi identiteta, Kenneth Gergen i višestrukost identiteta; Teorije društvenog kapitala, kulturne razlike i politika; Globalizacija i kultura potrošnje; Globalizacija i promjene intimnih odnosa; Suvremeno hrvatsko društvo – između re-tradicionalizacije i (post)modernizacije.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanje, seminarski rad, izlaganje, rasprava slušanje izlaganja, samostalna analiza literature, pisanje zadaće, pisanje seminarskog rada i izlaganje seminarske teme prepoznati specifična obilježja suvremene zapadne kulture seminarski rad i izlaganje, kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarski rad, izlaganje, rasprava slušanje izlaganja, samostalna analiza literature, pisanje zadaće, pisanje seminarskog rada i izlaganje seminarske teme usporediti sličnosti i razlike koje proizlaze iz različitih sociokulturnih konteksta seminarski rad i izlaganje, kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarski rad, izlaganje, rasprava slušanje izlaganja, samostalna analiza literature, pisanje zadaće, pisanje seminarskog rada i izlaganje seminarske teme razlikovati pojedine faze kulturnih promjena seminarski rad i izlaganje, kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarski rad, izlaganje, rasprava slušanje izlaganja, samostalna analiza literature, pisanje zadaće, pisanje seminarskog rada i izlaganje seminarske teme povezati pojedine faze kulturnih promjena s fazama razvoja društva seminarski rad i izlaganje, kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarski rad, izlaganje, rasprava slušanje izlaganja, samostalna analiza literature, pisanje zadaće, pisanje seminarskog rada i izlaganje seminarske teme s razumijevanjem primijeniti klasične i suvremene sociologijske teorije kulture u analizi suodnosa društvenih i kulturnih promjena u hrvatskom društvu seminarski rad i izlaganje, kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 2 60%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 0,5 30%
Usmeni ispit 2 10%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Završna ocjena donosi se na temelju rezultata dvaju kolokvija (ili rezultata završnog pismenog ispita), te rezultata izlaganja seminarske teme i sudjelovanja u radu seminara. Dva kolokvija (ili završni pismeni ispit) donosi 50% ocjene, a 50% ocjene donosi  izlaganje seminarske teme i sudjelovanje u radu seminara. Prvi kolokvij je planiran u sedmom tjednu rada i obuhvaća sadržaje predavanja u prvih šest tjedana, a drugi kolokvij je planiran u posljednjem, petnaestom tjednu rada i obuhvaća sadržaje predavanja od osmog do četrnaestog tjedna.

Ukoliko kandidat/kinja ne položi oba kolokvija pristupa se završnom pismenom ispitu koji obuhvaća sadržaj predavanja i navedene ispitne literature. Isto vrijedi i ukoliko kandidat/kinja nije zadovoljan/na postignutim uspjehom na kolokvijima.

I na kraju, uspješno polaganje ispita podrazumijeva pozitivne ocjene iz svih navedenih područja rada (kolokviji ili završni pismeni ispit, izlaganje seminarske teme i sudjelovanje u radu seminara).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Polaznici su obvezni redovito pohađati nastavu (predavanja i seminare) te usmeno izlagati jedan seminarski rad.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Crespi, Franco (2006). Sociologija kulture. Zagreb.
  2. Giddens, Anthony (2007). Sociologija. Zagreb: Globus (Poglavlje 2 Kultura i društvo, str. 20-48).
  3. Haralambos, Michael (2002). u: Sociologija. Zagreb: Golden marketing (Poglavlje 12 Kultura i identitet, str. 889-933.

Dopunska literatura:

  1. Giddens, Anthony (2005). Odbjegli svijet. Zagreb, Naklada Jesenski i Turk.
  2. Bourdieu, Pierre (2011). Distinkcija: društvena kritika. Zagreb: Antibarbarus.
  3. Bourdieu, Pierre (2005). O televiziji : pozornica i kulise: [integralni rukopis]. Europski glasnik, God.10, 10, str. [270]-308.
  4. Ilić, Miloš. (1991). Sociologija kulture i umetnosti. Beograd : Naučna knjiga.
  5. Tomić-Koludrović, Inga. (2002). Sociologija životnog stila : prema novoj metodološkoj strategiji. Zagreb : Naklada Jesenski i Turk <etc.
  6. Petrović, Sreten. (1990). Estetika i sociologija. Beograd: Naučna knjiga, 1990.
  7. Perasović, Benjamin. (2002). Sociologija subkultura i hrvatski kontekst. Društvena istraživanja, God.11.
  8. Alexander, Jeffrey C. (2005). Zašto kulturna sociologija nije "idealistička": odgovor McLennanu. Diskrepancija, Sv.6, 10, str. 102-110.
  9. Todorović, Aleksandar. (1980). Sociologija mode. Niš: Gradina.
  10. Čolić, Snježana. (2006). Kultura i povijest: socio-kulturno antropološki aspekti hijerarhizacije kulture. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  11. Vidmar Horvat, Ksenija (2012). Sociology of culture and cultural studies: towards a postsocialist reconciliation. Revija za sociologiju, God.42, 2, str. 119-140.
  12. Mos, Marsel. (1982). Sociologija i antropologija; predgovor napisao Klod Levi-Stros. Beograd: Prosveta.
  13. Mennell, Stephen. (1998). Prehrana i kultura: sociologija hrane. Naklada Jesenski i Turk: Hrvatsko sociološko društvo.
  14. Simmel, Georg.  (2014). Kontrapunkti kulture. Zagreb : Naklada Jesenski i Turk, HSD.
  15. Katunarić, Vjeran. (2007).  Lica kulture. Zagreb: Izdanja Antibarbarus.
  16. Mesić, Milan.  (2006). Multikulturalizam: društveni i teorijski izazovi. Zagreb : Školska knjiga.
  17. Renata Jambrešić Kirin i Maja Povrzanović (ur.). (1996). War, exile, everyday life : cultural perspectives. Zagreb: Institute of ethnology and folklore research.
  18. Moren, Edgar. (1967).  Duh vremena: esej o masovnoj kulturi. Beograd : Kultura.
  19. Mannheim, Karl [1980]. Eseji o sociologiji kulture. Zagreb : Stvarnost.
  20. Vujčić, Vladimir. (1993). Politička kultura i politička socijalizacija. Zagreb : Alineja.
  21. Tim Edwards. ( 2007). Cultural theory: [classical and contemporary positions]. Los Angeles: SAGE Publications.
  22. Jasna Čapo i Valentina Gulin Zrnić (ur.). (2013). Hrvatska svakodnevica: etnografije vremena i prostora. Zagreb : Institut za etnologiju i folkloristiku.
  23. Ritzer, George. (1999). Mekdonaldizacija društva: istraživanje mijenjajućeg karaktera suvremenog društvenog života. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk: Hrvatsko sociološko društvo.
  24. Šeparović, Zvonimir. (1998). Viktimologija: studije o žrtvama. 3. izmijenjeno i dopunjeno izd. Zagreb: Informator.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: