Sociologija kulture

Cilj nastave je upoznati studente s osnovama sociologije kulture, prenijeti i steći osnovna znanja o sociološkom aspektu fenomena kulture, te odnosa kulture i društva. Glede toga u predavanjima i seminarima bit će riječi o općim i posebnim teorijama kulture, o područjima kulturne proizvodnje, o suodnosu razvoja društva i kulturnih promjena. Polaznici će se osposobiti za bolje razumijevanje različitih kultura, kulturnih promjena, njihova smisla u ljudskom životu, te uloge kulture i kulturnih razlika u modernom društvu, posebice u hrvatskom društvu. Cilj je razviti kritičko mišljenje kod studenata o kulturi kao specifično ljudskom području djelovanja, te razvijanje razumijevanja, tolerancije i interakcije kulturnih različitosti.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• prepoznati specifična obilježja suvremene zapadne kulture
• usporediti sličnosti i razlike koje proizlaze iz različitih sociokulturnih konteksta
• razlikovati pojedine faze kulturnih promjena
• povezati pojedine faze kulturnih promjena s fazama razvoja društva
• s razumijevanjem primijeniti klasične i suvremene sociologijske teorije kulture u analizi suodnosa društvenih i kulturnih promjena u hrvatskom društvu

Uvodno predavanje - upoznavanje studenata sa smislom i sadržajem kolegija, programom i načinom rada, te s obvezama i uvjetima za polaganje ispita i evaluacijom rada. Pojam kulture – osnovna određenja; Opće teorije odnosa kulture i društva. Funkcionalistička perspektiva: Emile Durkheim; Talcott Parsons. Marksistička perspektiva: Karl Marx; Kultura i društveno djelovanje. Max Weber. Simbolička interakcija. George H. Mead i Erving Goffman. Konstrukcija društvene zbilje. Alfred Schultz. Peter Berger. Thomas Luckmann. Etnometodologija Harolda Garfinkela; Područja kulturne proizvodnje: jezik, mit, religija; Socijalizacija i obrazovanje. Komunikacija. Osnovni čimbenici socijalizacije. Primarna i sekundarna socijalizacija. Uloga i važnost obrazovnih i odgojnih procesa u suvremenom društvu. Procesi i sredstva komunikacije; Kultura, civilizacija, kulturna promjena; Modernitet i kultura moderne. Razvoj modernog društva. Proces modernizacije – osnovne karakteristike i prijepori. Suvremeni teorijski pristupi. Sekularizacija i individualizacija; Pitanje identiteta kao pitanje razvoja i krize moderniteta. Osnovne odrednice identiteta. Pregled osnovnih teorija identiteta: Charles Taylor; Anthony Giddens, Richard Jenkins, Zygmunt Bauman, Stuart Hall. Kriza identiteta u modernitetu; Postmodernitet, postmoderna kultura i neodređenost identiteta. Jean Baudrillard i vladavina simulakruma. Zygmunt Bauman i postmoderni tipovi identiteta, Kenneth Gergen i višestrukost identiteta; Teorije društvenog kapitala, kulturne razlike i politika; Globalizacija i kultura potrošnje; Globalizacija i promjene intimnih odnosa; Suvremeno hrvatsko društvo – između re-tradicionalizacije i (post)modernizacije.

predavanja, seminari i radionice

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Završna ocjena donosi se na temelju rezultata dvaju kolokvija (ili rezultata završnog pismenog ispita), te rezultata izlaganja seminarske teme i sudjelovanja u radu seminara. Dva kolokvija (ili završni pismeni ispit) donosi 50% ocjene, a 50% ocjene donosi  izlaganje seminarske teme i sudjelovanje u radu seminara. Prvi kolokvij je planiran u sedmom tjednu rada i obuhvaća sadržaje predavanja u prvih šest tjedana, a drugi kolokvij je planiran u posljednjem, petnaestom tjednu rada i obuhvaća sadržaje predavanja od osmog do četrnaestog tjedna.

Ukoliko kandidat/kinja ne položi oba kolokvija pristupa se završnom pismenom ispitu koji obuhvaća sadržaj predavanja i navedene ispitne literature. Isto vrijedi i ukoliko kandidat/kinja nije zadovoljan/na postignutim uspjehom na kolokvijima.

I na kraju, uspješno polaganje ispita podrazumijeva pozitivne ocjene iz svih navedenih područja rada (kolokviji ili završni pismeni ispit, izlaganje seminarske teme i sudjelovanje u radu seminara).

Polaznici su obvezni redovito pohađati nastavu (predavanja i seminare) te usmeno izlagati jedan seminarski rad.

1. Giddens, Anthony (2007). Sociologija. Zagreb: Globus (Poglavlje 2 Kultura i društvo, str. 20-48).
2. Haralambos, M; Holborn, M. (2002). Sociologija: teme i perspektive. Poglavlja „Kultura i identitet” (str. 888-933) i „Komunikacija i mediji” (str. 934-963). Zagreb: Golden marketing.
3. Mesić, M. (2006). Multikulturalizam. Zagreb: Školska knjiga.
4. Hromadžić, H. (2008). Konzumerizam: potreba, životni stil, ideologija. Zagreb: Jesenski i Turk.
5. Crespi, Franco (2006). Sociologija kulture. Zagreb.
6. Gronow, J. (2000). Sociologija ukusa. Zagreb: HSD; Jesenski i Turk.
7. Routledge Handbook of Cultural Sociology. 2010. Edited by John R. Hall, Laura Grindstaff,and Ming-Cheng Lo.
8. Prezentacije s predavanja.

1. Giddens, Anthony (2005). Odbjegli svijet. Zagreb, Naklada Jesenski i Turk.
2. Bourdieu, Pierre (2011). Distinkcija: društvena kritika. Zagreb: Antibarbarus.
3. Bourdieu, Pierre (2005). O televiziji : pozornica i kulise: [integralni rukopis]. Europski glasnik, God.10, 10, str. [270]-308.
4. Ilić, Miloš. (1991). Sociologija kulture i umetnosti. Beograd : Naučna knjiga.
5. Tomić-Koludrović, Inga. (2002). Sociologija životnog stila : prema novoj metodološkoj strategiji. Zagreb : Naklada Jesenski i Turk
6. Petrović, Sreten. (1990). Estetika i sociologija. Beograd: Naučna knjiga, 1990.
7. Perasović, Benjamin. (2002). Sociologija subkultura i hrvatski kontekst. Društvena istraživanja, God.11.
8. Alexander, Jeffrey C. (2005). Zašto kulturna sociologija nije "idealistička": odgovor McLennanu. Diskrepancija, Sv.6, 10, str. 102-110.
9. Todorović, Aleksandar. (1980). Sociologija mode. Niš: Gradina.
10. Čolić, Snježana. (2006). Kultura i povijest: socio-kulturno antropološki aspekti hijerarhizacije kulture. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
11. Vidmar Horvat, Ksenija (2012). Sociology of culture and cultural studies: towards a postsocialist reconciliation. Revija za sociologiju, God.42, 2, str. 119-140.
12. Mos, Marsel. (1982). Sociologija i antropologija; predgovor napisao Klod Levi-Stros. Beograd: Prosveta.
13. Mennell, Stephen. (1998). Prehrana i kultura: sociologija hrane. Naklada Jesenski i Turk: Hrvatsko sociološko društvo.
14. Simmel, Georg.  (2014). Kontrapunkti kulture. Zagreb : Naklada Jesenski i Turk, HSD.
15. Katunarić, Vjeran. (2007).  Lica kulture. Zagreb: Izdanja Antibarbarus.
16. Mesić, Milan.  (2006). Multikulturalizam: društveni i teorijski izazovi. Zagreb : Školska knjiga.
17. Renata Jambrešić Kirin i Maja Povrzanović (ur.). (1996). War, exile, everyday life : cultural perspectives. Zagreb: Institute of ethnology and folklore research.
18. Moren, Edgar. (1967).  Duh vremena: esej o masovnoj kulturi. Beograd : Kultura.
19. Mannheim, Karl [1980]. Eseji o sociologiji kulture. Zagreb : Stvarnost.
20. Vujčić, Vladimir. (1993). Politička kultura i politička socijalizacija. Zagreb : Alineja.
21. Tim Edwards. ( 2007). Cultural theory: [classical and contemporary positions]. Los Angeles: SAGE Publications.
22. Jasna Čapo i Valentina Gulin Zrnić (ur.). (2013). Hrvatska svakodnevica: etnografije vremena i prostora. Zagreb : Institut za etnologiju i folkloristiku.
23. Ritzer, George. (1999). Mekdonaldizacija društva: istraživanje mijenjajućeg karaktera suvremenog društvenog života. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk: Hrvatsko sociološko društvo.
24. Šeparović, Zvonimir. (1998). Viktimologija: studije o žrtvama. 3. izmijenjeno i dopunjeno izd. Zagreb: Informator.

Studentska anketa.