Uvod u kriminologiju

 

Naziv kolegija:
Uvod u kriminologiju
Šifra ISVU:
200721
Šifra MOZVAG:
SOCI14
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA SOCIOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
SOCIOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Herceg Pakšić, Barbara
30
0
0
Pakšić, Ivan
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je predmeta pojasniti temeljna obilježja kriminologije kao discipline, razjasniti osnovne odrednice etiologije kažnjivih ponašanja počevši od teorijskih opravdanja, uzimajući u obzir makro i mikro kriminološku perspektivu. Potom se pažnja usmjerava na fenomenologiju određenih kažnjivih ponašanja.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati pojam kriminologije i ulogu kriminologije u znanosti
  • primjenjivati kriminološku terminologiju
  • objasniti razvoj kriminaliteta, tumačiti njegovo kretanje i ulogu na društvo u cjelini
  • analizirati i diferencirati strukturu kriminaliteta u Hrvatskoj i u inozemstvu
  • predložiti mjere za suzbijanje kažnjivih ponašanja
  • izdvojiti endogene i egzogene faktore koji doprinose kriminogenezi i viktimogenezi
  • povezati postavke kriminoloških teorija s fenomenologijom kažnjivih ponašanja
  • opisati temeljne značajke određenih kažnjivih djela sa fenomenološkog aspekta.

Sadržaj predmeta:

Određivanje predmeta i pojma kriminologije, uloga kriminologije u znanosti, povijesni razvitak kriminologije (prve ideje o kriminologiji kao znanosti  o kriminalu i razvoj kriminologije kao samostalne znanstvene discipline), odnos suvremene kriminologije i viktimologije. Politika suzbijanja kriminaliteta kao  ideja o smanjenju broja kaznenih djela. Uzroci kažnjivih ponašanja(etiologija). Pojam kriminogenih čimbenika, faktora kriminogenog rizika, uzročnost i smjerovi u kriminologiji. Teorije u kriminologiji(sociološke, psihološke, kulturološke, fiziološke, psihopatološke, rodne, feminističke). Egzogeni etiološki faktori: obiteljske prilike, profesija, mjesto stanovanja, socioekonomske prilike, rasna, vjerska i nacionalna pripadnost, teorije o utjecaju društvene sredine na kriminalno ponašanje pojedinca. Endogeni etiološki faktori: fiziološke karakteristike, emocije, motivacija, frustracija. Duševni poremećaji i  kažnjiva ponašanja. Fenomenologija kriminaliteta: nasilnički kriminalitet, seksualni kriminalitet, prometni kriminalitet, imovinski kriminalitet, gospodarski kriminalitet, organizirani i međunarodni kriminalitet, računalni kriminalitet. Utjecaj ovisnosti na kriminalitet. Kriminalna statistika i tamna brojka kriminaliteta. Specifičnosti kriminaliteta u svijetu, u EU, na Balkanu, u R. Hrvatskoj. Kriminalitet s obzirom na dob, kriminalitet mladih, rizični i zaštitni čimbenici. Kriminalitet žena. Kriminalni povrat. Žrtve kriminaliteta.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna metoda 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
samostalna analiza literature
izlaganje
aktivno sudjelovanje u raspravi
definirati pojam kriminologije i ulogu kriminologije u znanosti aktivnost na nastavi
pismeni dio ispita
usmeni dio ispita
predavanje
heuristički razgovor
slušanje
izlaganje
primjenjivati kriminološku terminologiju
 
aktivnost na nastavi
usmeni dio ispita
heuristički razgovor
rasprava
analiza primjera
aktivno sudjelovanje u raspravi
samostalna analiza literature
uspoređivanje primjera i zaključivanje
objasniti razvoj kriminaliteta, tumačiti njegovo kretanje i ulogu na društvo u cjelini
 
aktivnost na nastavi
usmeni dio ispita
esej
heuristički razgovor
rasprava
analiza primjera
aktivno sudjelovanje u raspravi
samostalna analiza literature
uspoređivanje primjera i zaključivanje
analizirati i diferencirati strukturu kriminaliteta u Hrvatskoj i u inozemstvu
 
aktivnost na nastavi
esej
usmeni dio ispita
rasprava
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora
rad na tekstu
aktivno sudjelovanje u raspravi
samostalna analiza literature i izvora
predložiti mjere za suzbijanje kažnjivih ponašanja
 
aktivnost na nastavi
 
heuristički razgovor
rasprava
analiza primjera
aktivno sudjelovanje u raspravi
samostalna analiza literature
uspoređivanje primjera i zaključivanje
izdvojiti endogene i egzogene faktore koji doprinose kriminogenezi i viktimogenezi aktivnost na nastavi
esej
heuristički razgovor
rasprava
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora
analiza primjera
 
aktivno sudjelovanje u raspravi
samostalna analiza literature i izvora
uspoređivanje primjera i zaključivanje
povezati postavke kriminoloških teorija s fenomenologijom kažnjivih ponašanja
 
aktivnost na nastavi
esej
usmeni dio ispita
heuristički razgovor
rasprava
analiza primjera
aktivno sudjelovanje u raspravi
samostalna analiza literature i izvora
izlaganje
opisati temeljne značajke određenih kažnjivih djela sa fenomenološkog aspekta aktivnost na nastavi
usmeni dio ispita
seminarsko izlaganje izlaganje
samostalan rad na literaturi
obraditi seminarsku temu seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Istraživanje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 0%
Istraživanje 0,5 0%
Pismeni ispit 1 0%
Pohađanje nastave 1,25 0%
Seminarski rad 0,5 0%
Usmeni ispit 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Ocjenjivanje studenta provodi se kontinuirano tijekom nastave, prema svim navedenim elementima te zaključno sa usmenim i pisanim dijelom ispita. Usmeni dio ispita se sastoji od razgovora sa studentom u kojem se traži razumijevanje materije.

Ocjena se formira prema svi navedenim kriterijima vrednovanja rada s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.

Ukupan zbroj bodova na svim aktivnostima kreće se od 0 do 100. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije (50% bodova koje donosi pojedini element ocjene) s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS ljestvicom ocjenjivanja:

Seminarski rad 30% (30 bodova)

Pismeni ispit 30% (30 bodova)

Usmeni ispit 40% (40 bodova)

Bodovna ljestvica:

0,00 – 50,00 bodova: nedovoljan (1);

50,01 – 58,00 bodova: dovoljan (2);

58,01 – 75,00 bodova: dobar (3);

75,01 – 92,00 bodova: vrlo dobar (4);

92,01 – 100,00 bodova: izvrstan (5).

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Sudjelovanje na nastavi

Polaganje usmenog i pisanog dijela ispita

 

 

Obavezna literatura:

  1. Singer, Kovčo, Mraović; Kriminologija, Zagreb, 2002.
  2. Derenčinović, Getoš, Uvod u kriminologiju s osnovama kaznenog prava, Zagreb, 2008.
  3. Getoš Anna-Maria:Mjesto i uloga kriminologije i viktimologije u Hrvatskoj i međunarodnom kontekstu. Turković et al., Liber Amicorum Zvonimir Šeparović, Zagreb, str. 119-140.

Dopunska literatura:

  1. Horvatić, Osnove kriminologije: temelji učenja o pojavnim oblicima i uzrocima kažnjivih ponašanja, Zagreb, 1998.
  2. Šilović; Uzroci zločina; (1913)
  3. Siegel, L. (2011), Criminology – The Core, Wadsworth, USA.
  4. Maguire i dr., Oxford Handbook of Criminologv, Oxford, 2007
  5. Goppinger H., Kriminologie, Verlag C.H. Beck. (1997)

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta

Ostale informacije: