Uvod u kriminologiju

Cilj je predmeta pojasniti temeljna obilježja kriminologije kao discipline, razjasniti osnovne odrednice etiologije kažnjivih ponašanja počevši od teorijskih opravdanja, uzimajući u obzir makro i mikro kriminološku perspektivu. Potom se pažnja usmjerava na fenomenologiju određenih kažnjivih ponašanja.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati pojam kriminologije i ulogu kriminologije u znanosti
• primjenjivati kriminološku terminologiju
• objasniti razvoj kriminaliteta, tumačiti njegovo kretanje i ulogu na društvo u cjelini
• analizirati i diferencirati strukturu kriminaliteta u Hrvatskoj i u inozemstvu
• predložiti mjere za suzbijanje kažnjivih ponašanja
• izdvojiti endogene i egzogene faktore koji doprinose kriminogenezi i viktimogenezi
• povezati postavke kriminoloških teorija s fenomenologijom kažnjivih ponašanja
• opisati temeljne značajke određenih kažnjivih djela sa fenomenološkog aspekta.

Određivanje predmeta i pojma kriminologije, uloga kriminologije u znanosti, povijesni razvitak kriminologije (prve ideje o kriminologiji kao znanosti  o kriminalu i razvoj kriminologije kao samostalne znanstvene discipline), odnos suvremene kriminologije i viktimologije. Politika suzbijanja kriminaliteta kao  ideja o smanjenju broja kaznenih djela. Uzroci kažnjivih ponašanja(etiologija). Pojam kriminogenih čimbenika, faktora kriminogenog rizika, uzročnost i smjerovi u kriminologiji. Teorije u kriminologiji(sociološke, psihološke, kulturološke, fiziološke, psihopatološke, rodne, feminističke). Egzogeni etiološki faktori: obiteljske prilike, profesija, mjesto stanovanja, socioekonomske prilike, rasna, vjerska i nacionalna pripadnost, teorije o utjecaju društvene sredine na kriminalno ponašanje pojedinca. Endogeni etiološki faktori: fiziološke karakteristike, emocije, motivacija, frustracija. Duševni poremećaji i  kažnjiva ponašanja. Fenomenologija kriminaliteta: nasilnički kriminalitet, seksualni kriminalitet, prometni kriminalitet, imovinski kriminalitet, gospodarski kriminalitet, organizirani i međunarodni kriminalitet, računalni kriminalitet. Utjecaj ovisnosti na kriminalitet. Kriminalna statistika i tamna brojka kriminaliteta. Specifičnosti kriminaliteta u svijetu, u EU, na Balkanu, u R. Hrvatskoj. Kriminalitet s obzirom na dob, kriminalitet mladih, rizični i zaštitni čimbenici. Kriminalitet žena. Kriminalni povrat. Žrtve kriminaliteta.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Istraživanje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Ocjenjivanje studenta provodi se kontinuirano tijekom nastave, prema svim navedenim elementima te zaključno sa usmenim i pisanim dijelom ispita. Usmeni dio ispita se sastoji od razgovora sa studentom u kojem se traži razumijevanje materije.

Ocjena se formira prema svi navedenim kriterijima vrednovanja rada s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.

Ukupan zbroj bodova na svim aktivnostima kreće se od 0 do 100. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije (50% bodova koje donosi pojedini element ocjene) s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS ljestvicom ocjenjivanja:

Seminarski rad 30% (30 bodova)

Pismeni ispit 30% (30 bodova)

Usmeni ispit 40% (40 bodova)

Bodovna ljestvica:

0,00 – 50,00 bodova: nedovoljan (1);

50,01 – 58,00 bodova: dovoljan (2);

58,01 – 75,00 bodova: dobar (3);

75,01 – 92,00 bodova: vrlo dobar (4);

92,01 – 100,00 bodova: izvrstan (5).

Sudjelovanje na nastavi

Polaganje usmenog i pisanog dijela ispita

1. Singer, Kovčo, Mraović; Kriminologija, Zagreb, 2002.
2. Derenčinović, Getoš, Uvod u kriminologiju s osnovama kaznenog prava, Zagreb, 2008.
3. Getoš Anna-Maria:Mjesto i uloga kriminologije i viktimologije u Hrvatskoj i međunarodnom kontekstu. Turković et al., Liber Amicorum Zvonimir Šeparović, Zagreb, str. 119-140.

1. Horvatić, Osnove kriminologije: temelji učenja o pojavnim oblicima i uzrocima kažnjivih ponašanja, Zagreb, 1998.
2. Šilović; Uzroci zločina; (1913)
3. Siegel, L. (2011), Criminology – The Core, Wadsworth, USA.
4. Maguire i dr., Oxford Handbook of Criminologv, Oxford, 2007
5. Goppinger H., Kriminologie, Verlag C.H. Beck. (1997)

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta