Filozofski utjecaji u opusu Miroslava Krleže

 

Naziv kolegija:
Filozofski utjecaji u opusu Miroslava Krleže
Šifra ISVU:
205456
Šifra MOZVAG:
FI603
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Balić, Davor
30
0
0
Papo, Demian
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj predmeta je da studenti doznaju o imenima europskih i hrvatskih filozofa koji su obrađeni u tekstovima Miroslava Krleže, a potom o kontekstu te razlozima zbog kojih su promišljanja i nauk tih filozofa Krleži bili važni u njegovim tekstovima.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • iskazati važnost filozofskih utjecaja u opusu Miroslava Krleže;
  • navesti imena filozofa koji su zastupljeni u Krležinim tekstovima;
  • objasniti kontekst i razloge zbog kojih je Krleža u svojim tekstovima posezao za mišlju europskih i hrvatskih filozofa;
  • interpretirati Krležine tekstove iz filozofske perspektive. 

Sadržaj predmeta:

Na kolegiju će biti analizirani filozofski utjecaji u opusu Miroslava Krleže, posebice u njegovim polemikama, esejima, raspravama, uvodnicima, marginalijama uz predložene sadržaje enciklopedijskih natuknica i dnevničkim zapisima. Naime, u Krležinu opusu zamjetan je utjecaj brojnih filozofskih disciplina, škola i filozofa. Od europskih filozofa koje je Krleža imenovao u svojim spisima pritom izdvajam Aristotela, Boetija, Tomu Akvinca, Francisa Bacona, Descartesa, Voltairea, Kanta, Schellinga i Nietzschea, a od hrvatskih Jana Panonija, Jurja Dragišića, Marka Marulića, Franu Petrića, Matiju Vlačića Ilirika, Marka Antuna de Dominisa, Jurja Križanića, Ruđera Boškovića i Đuru Arnolda. Uz to, na kolegiju će pozornost biti usmjerena i na Krležinu filozofsku misao, na njegov filozofski nauk, dakle, bit će usmjerena na ona stajališta koja se temelje na njegovim vlastitim filozofskim promišljanjima.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
Predavanje, seminarsko izlaganje, analiza primjera, grupna rasprava Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava iskazati važnost filozofskih utjecaja u opusu Miroslava Krleže Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
Predavanje, seminarsko izlaganje, analiza primjera, grupna rasprava Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava navesti imena filozofa koji su zastupljeni u Krležinim tekstovima Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
Predavanje, seminarsko izlaganje, analiza primjera, grupna rasprava Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava objasniti kontekst i razloge zbog kojih je Krleža u svojim tekstovima posezao za mišlju europskih i hrvatskih filozofa Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
Predavanje, seminarsko izlaganje, analiza primjera, grupna rasprava Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava interpretirati Krležine tekstove iz filozofske perspektive Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 0%
Pohađanje nastave 0,5 0%
Seminarski rad 0,5 0%
Usmeni ispit 1,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenta bit će ocijenjen i vrednovan na temelju: redovitoga pohađanja nastave, aktivnoga sudjelovanja na nastavi, izrade te prezentiranja seminarskog rada i polaganja usmenog ispita. Aktivnost na nastavi 15%, seminarski rad 35%, a usmeni ispit 50% bodova. Skala ocjenjivanja je sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obaveze studenata na predmetu su sljedeće:

  • redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
  • aktivno sudjelovanje u nastavi;
  • izrada i prezentiranje seminarskoga rada;
  • polaganje usmenog ispita nakon završetka nastave.

 

 

Obavezna literatura:

  1. M.[iroslav] K.[rleža], »O dvestogodišnjici rođenja Imanuela Kanta«, Književna republika: mesečnik za sve kulturne probleme 2/8 (Zagreb, jul 1924), str. 334–336.
  2. Miroslav Krleža, »Marginalia na temu o spoznajnoteorijskoj magiji (Fragmenti dnevnika oktobra godine 1942)«, Delo: mesečni književni časopis 2/11 (Beograd, 1956), str. 1363–   1437.
  3. [Miroslav Krleža], »O poeziji«, str. 323–340, u: Miroslav Krleža, »Zapisi jeseni 1940«, str. 301–355, Forum: časopis Odjela za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije  znanosti i umjetnosti 6/3–4 (Zagreb, 1967).
  4. Davor Balić, »Prosudbe Miroslava Krleže o Albertu Haleru«, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 44/1(87) (Zagreb, 2018), str. 143–186.
  5. Danko Grlić, »O nekim filozofskim aspektima Krležinog djela«, Naše teme 7/5(53) (Zagreb, 1963), str. 609–634.
  6. Dragan M. Jeremić, »Osnovne filozofske teze u književnom delu Miroslava Krleže«, Ivan Krolo i Marijan Matković (uredili), Miroslav Krleža 1973 [Zbornik o Miroslavu Krleži     1973] (Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1975), str. 185–196.
  7. Zlatko Posavac, »Estetika Miroslava Krleže«, Kolo: časopis Matice hrvatske za kulturu i umjetnost, nova serija 6(126)/7 (Zagreb, 1968), str. 3–35.

Dopunska literatura:

  1. Uredništvo [Miroslav Krleža], »Dragom prijatelju Amicusu«, Plamen: polumesečnik za sve kulturne probleme 1/14 (1919), str. 75-76;
  2. Miroslav Krleža, »Dijalektički antibarbarus«, Pečat: Književni mjesečnik za umjetnost, nauku i sve kulturne probleme 1/8-9 (1938), str. 73-232;
  3. Miroslav Krleža, »Lamentacija o našim književnim prilikama u stilu Tomaša Mikloušića plenbanuša stenjevečkog«, Pečat: književni mjesečnik za umjetnost, nauku i sve kulturne probleme 1/3 (1939), str. 193-197;
  4. M.[iroslav] Krleža, »Prije trideset godina«, Republika: časopis za književnost i umjetnost 3/11 (Zagreb, 1947), str. 734-780;
  5. M.[iroslav] K.[rleža], »Napomena uz essay: Prije trideset godina«, Republika: časopis za književnost i umjetnost 3/11 (Zagreb, 1947), str. 854;
  6. Miroslav Krleža, »Djetinjstvo u Agramu godine 1902–03 (Odlomak iz dnevnika, polovinom srpnja tisuću devetstotina četrdeset i druge godine).«, Republika 8/12 (Zagreb, 1952), str. 337-379;
  7. 7. Miroslav Krleža, »Kalendar jedne bitke godine 1942«, Republika: časopis za književnost i umjetnost 9/2-3 (1953), str. 133-179;
  8. Miroslav Krleža, »Fragmenti dnevnika iz godine 1968 [mart, april, maj, lipanj]«, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 11/7-8 (1972), str. 5-75;
  9. Josip Šentija (priredio), »Iz Krležine baštine – Marginalije uz tekstove za Opću enciklopediju [prvi dio]«, Radovi Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža 7 (1998), str. 23-383;
  10. Josip Šentija (priredio), »Iz Krležine baštine – Marginalije uz tekstove za Opću enciklopediju (drugi dio)«, Radovi Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža 8 (1999), str. 23-288;
  11. [Domagoj Matizović, Sandra Gabrić Primorac i Vlaho Bogišić (priredili)], »Iz Krležine ostavštine. Marginalije. Enciklopedija  Jugoslavije. Izbor«, Kolo: časopis Matice hrvatske 17/1 (2007). Na dnu stranice impresuma stoji: »Redakcija ovoga broja zaključena 20. siječnja 2009.«, str. 7-510;
  12. Enes Čengić, S Krležom iz dana u dan (1956–1975): Balade o životu koji teče (Zagreb: Globus, 1985);
  13. Enes Čengić, S Krležom iz dana u dan (1975–1977): Trubač u pustinji duha (Zagreb: Globus, 1985);
  14. Enes Čengić, S Krležom iz dana u dan (1975–1977) [(1978–1979)]: Ples na vulkanima (Zagreb: Globus, 1985);
  15. Enes Čengić, S Krležom iz dana u dan (1980–1981): U sjeni smrti (Zagreb: Globus, 1985).

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unapređivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

Ostale informacije: