Grčki jezik

Za cjelovito humanističko obrazovanje, uz latinski jezik se stoljećima učio i grčki jezik. Grci su preuzeli pismo od Feničana, ali su ga preradili, pa upotrebu i pisanje samoglasnika dugujemo Grcima. Ovaj kolegij će ponuditi uvod u osnove grčkog jezika: čitanje, pisanje, osnove morfologije i sintakse za one koji ga nikada nisu učili, te napredniji rad na tekstovima za one koji ga (vjerojatno učenici klasične gimnazije) već u određenoj mjeri poznaju. Sukladno studijskoj grupi studenata (studij filozofije, povijesti, književnosti, itd.) , napredniji rad na terminologiji i tekstovima bit će prilagođen njihovim studijskim interesima i potrebama.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• na akademskoj razini istumačiti značaj grčke kulture i grčkog pisma za europsku i svjetsku kulturu;
• znati čitati i pisati (rukopisom i strojopisom - na specijaliziranim programima) alfabet, te s razumijevanjem pristupati odabranim klasičnim grčkim tekstovima;
• objasniti osnove morfologije i sintakse grčkog jezika;
• lakše pratiti rasprave o grčkoj filozofiji, te o svakoj filozofiji (i teoriji) koja se referira na klasično pojmovno nazivlje.

Sadržaji predavanja i seminara su sljedeći:

• Grčko pismo i značaj grčke kulture 
• Vježbe u čitanju i pisanju
• Glasovni znaci i znaci za čitanje
• Osnove sintakse
• Grčka terminologija u suvremenim znanostima  
• O-deklinacija
• A-deklinacija
• Prezent, aktivni
• Prezent, mediopasivni 
• Zamjenice (osobne, povratne, pokazne, upitne etc)
• Futur, sigmatski
• sigmatski aorist
• rad na tekstovima u udžbeniku "Prometej"
• tumačenje fragmenata filozofskih tekstova

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

• upoznavanje s grčkom kulturom i osnovama grčkog jezika kao temelja humanističkog obrazovanja;
• vještinu čitanja i pisanja grčkog jezika, prepoznavanje i mogućnost istumačenja grčke terminologije u filozofiji i znanostima, imanje osnove za samostalan napredniji rad na izvornim klasičnim tekstovima. 

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, na usmenom ispitu i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad. Usmeni ispit donosi 40 % bodova, dva kolokvija 30 % bodova, seminarski rad 20 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 10 % bodova.

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)
• aktivno sudjelovanje u nastavi
• polaganje dvaju kolokvija tijekom semestra
• polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra

1. Zdravka Martinović-Jerčić, Dubravka Matković, Prometej, udžbenik grčkog jezika, Školska knjiga, Zagreb 2009.

1. Martinić-Jerčić–Matković, Prometej (udžbenik grčkog jezika za 1. i 2. godinu učenja), Školska knjiga, Zagreb 2003;
2. Zdeslav Dukat, Grčka gramatika, Školska knjiga, Zagreb 2003.
3. Musić-Majnarić, Gramatika grčkoga jezika, Školska knjiga, Zagreb 2004.
4. Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Chrestomathia Graeca, Školska knjiga, Zagreb 1987.
5. Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Anthologia Graeca, Školska knjiga, Zagreb 1990.
6. Platon, Protagora 1-4, 11-12;
7. Platon, Gozba, 1-5;
8. Aristotel, Nikomahova etika i Politika
9. Novum Testamentum
10. Senc, Stjepan, Grčko-hrvatski rječnik, Zagreb 1988 (reprint iz 1910).

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.