Zagrebačka filološka škola

 

Naziv kolegija:
Zagrebačka filološka škola
Šifra ISVU:
191096
Šifra MOZVAG:
HKID53
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Ham, Sanda
30
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente:

  • s normom hrvatskoga književnoga jezika 19. st., sa slovničarima zagrebačke škole,
  • s hrvatskim književnim jezikom druge polovice 19. st., jezikom hrvatske književnosti romantizma i realizma
  • ukazati na jezične prilagodbe zbog kojih književnici iz 19. st. tijekom 20. st. nisu čitani u svom izvornom jezičnom obliku jer je njihov izvorni jezik prilagođavan,
  • upozoriti na narav prilagodbi i na posljedice koje takav postupak ima pri recepciji književnoga djela i jezičnoga naslijeđa iz 19. st.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • opisati temeljne odnose u jezičnoj povijesti 19. st.,
  • pristupiti samostalno i kritički znanstvenoj literaturi,
  • prirediti tekstove iz 19. st. za tisak,
  • izraditi kritička izdanja tekstova 19. st.,
  • izvoditi školske i/ili srednjoškolske nastavne programe.

Sadržaj predmeta:

Ideološko, jezično i jezikoslovno usmjerenje zagrebačke filološke škole; A. Mažuranić, Slovnica hérvatska; A. Veber, Slovnica hrvatska, Skladnja ilirskoga jezika; polemičarstvo; B. Šulek, leksikografska djelatnost; V. Jagić u kontekstu zagrebačke škole, jezičnih i jezikoslovnih zbivanja u Hrvatskoj i Europi tijekom 19. st.

Potpunost hrvatske književnojezične norme i polifunkcionalnost hrvatskoga književnoga jezika do kraja 19. st. Odnos prema starijem hrvatskom književnom jeziku; odnos prema dijalektima; odnos prema hrvatskim vukovcima i prema Karadžićevoj i Daničićevoj djelatnosti.

Prijelom norme zagrebačke filološke škole; hrvatski književni jezik u normativnom djelu I. Broza, T. Maretića.

Sudbina jezika zagrebačke filološke škole tijekom 20. st.; jezične prilagodbe I krivotvorine hrvatske književnosti 19. st. u ovostoljetnim izdanjima; izdanja književnika druge polovice 19. st. u odnosu prema izdanjima starijih hrvatskih književnika. Pretisci; kritička izdanja; prilagođena izdanja. Jezične prilagodbe u proznim i pjesničkim djelima; priređivački pristup; politička narav i posljedica prilagodbi; jezikoslovna narav i posljedica prilagodbi; oprimjerenje na izvornim tekstovima (A. Šenoa, I. Kovačić, E. Kumičić, K. Š. Gjalski, J. Kozarac, S. S. Kranjčević, H. Badalić)

Književnici prijeloma norme i posebnosti njihova književnojezičnoga izraza; pogrješan stav kritike prema jezičnim osobitostima njihovih djela, oprimjerenje na izvornim tekstovima (J. Truhelka, I. Kozarac, J. Ivakić M. Begović, A.G. Matoš)

Stav suvremenoga jezikoslovlja prema prilagodbama. Politička, kulturna i jezikoslovna nužnost izvornoga i neprilagođenoga jezika u suvremenim izdanjima.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje slušanje predavanja, rasprava opisati temeljne odnose u jezičnoj povijesti 19. st. aktivnost studenata u nastavi
referat
usmeni i pismeni ispit
predavanje
samostalni istraživački zadatak
slušanje predavanja i djelatno sudjelovanje, proučavanje literature, rasprava o predavanju i literaturi, primjena naučenog u oblikovanju referata, praktični rad pristupiti samostalno i kritički znanstvenoj literaturi aktivnost studenata u nastavi
referat
usmeni i pismeni ispit
predavanje
samostalni zadatci na izvornim tekstovima
mentorski rad
slušanje predavanja i djelatno sudjelovanje, primjena naučenog u praktičnom radu na tekstu prirediti tekstove iz 19. st.
za tisak
aktivnost studenata u nastavi
referat
pismeni ispit i usmeni ispit
predavanje
rasprava
praktični samostalni rad na izvornom tekstu
mentorski rad
slušanje predavanja i djelatno sudjelovanje, primjena naučenog, pisani rad izraditi kritička izdanja
tekstova 19. st.
aktivnost studenata u nastavi
pismeni ispit
referat
predavanje
mentorski rad
analiza školske literature, praktični rad na usporedbi znanstvene i školske literature s izvornim tekstom uspješno izvoditi osnovnoškolske i/ili srednjoškolske nastavne programe aktivnost studenata na nastavi
pismeni ispit
referat

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Referat, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 0,5 0%
Pohađanje nastave 0,8 0%
Referat 0,2 0%
Usmeni ispit 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz referata, ocjena iz završnog pismenog ispita i ocjena iz završnog usmenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz referata, 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita i 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnog usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studentske su obveze pohađanja nastave opisane Pravilnikom o studiranju.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Sanda Ham, Jezik zagrebačke filološke škole, Matica hrvatska, Osijek, 1998.
  2. Sanda Ham, Povijest hrvatskih gramatika, Nakladni zavod Globus, 2006.
  3. Zlatko Vince, Putovima hrvatskoga književnog jezika, Nakladni zavod Matice Hrvatske, 1990, 22002.

Dopunska literatura:

  1. Milan Moguš, Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Globus, Zagreb, 1993. ili novije izdanje (poglavlja odnoseća se na dio od ilirizma do kraja 19. st.)
  2. Branka Tafra, Jezikoslova razdvojba, Matica hrvatska, Zagreb, 1995. (poglavlje »Jezikoslovnopovijesne razmeđe«)
  3. Dalibor Brozović, Standardni jezik, Matica hrvatska, Zagreb, 1971. (poglavlje o novoštokavskoj folklornoj koine, o ilirizmu)
  4. Zlatko Vince, Ikavica u hrvatskoj jezičnoj povijesti, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.
  5. Josip Vončina, Temelji i putovi Gajeve grafijske reforme, Filologija, 13., Zagreb, 1986.
  6. Josip Vončina, Preporodni jezični temelji, Matica hrvatska, Zagreb, 1993.
  7. Josip Partaš, Ilirski pravopis, 1850. (pretisak IHJJ)
  8. A. Veber Tkalčević, Slovnica hrvatska, 1996. (pretisak IHJJ)
  9. Danica ilirska (1835.–1849.), ur. reprint izdanja I. Frangeš, Liber, Zagreb, 1970.–1972. (osobito Gajev Pravopis, Babukićeva slovnica)
  10. Polemike u hrvatskoj književnosti, pr. I. Krtalić, Mladost, Zagreb, 1982. (osobito pretisci normativnih djela iz 19. st.)

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

Ostale informacije: