| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer) | 2.g. |
zimski |
izborni |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Ham, Sanda | 30 |
0 |
0 |
Upoznati studente
Po završetku nastave iz navedenoga predmeta, student će moći:
Ideološko, jezično I jezikoslovno usmjerenje zagrebačke filološke škole; A. Mažuranić, Slovnica hérvatska; A. Veber, Slovnica hrvatska, Skladnja ilirskoga jezika; polemičarstvo; B. Šulek, leksikografska djelatnost; V. Jagić u kontekstu zagrebačke škole, jezičnih I jezikoslovnih zbivanja u Hrvatskoj I Europi tijekom 19. st.
Potpunost hrvatske književnojezične norme I polifunkcionalnost hrvatskoga književnoga jezika do kraja 19. st. Odnos prema starijem hrvatskom književnom jeziku; odnos prema dijalektima; odnos prema hrvatskim vukovcima I prema srpskom jeziku – Karadžićevoj I Daničićevoj djelatnosti.
Prijelom norme zagrebačke filološke škole; hrvatski književni jezik u normativnom djelu I. Broza, T. Maretića.
Sudbina jezika zagrebačke filološke škole tijekom 20. st.; jezične prilagodbe I krivotvorine hrvatske književnosti 19. st. u ovostoljetnim izdanjima; izdanja književnika druge polovice 19. st. u odnosu prema izdanjima starijih hrvatskih književnika. Pretisci; kritička izdanja; prilagođena izdanja. Jezične prilagodbe u proznim I pjesničkim djelima; pogrješnost priređivačkoga pristupa; politička narav I posljedica prilagodbi; jezikoslovna narav I posljedica prilagodbi; oprimjerenje na izvornim tekstovima (A. Šenoa, I. Kovačić, E. Kumičić, K.Š. Gjalski, J. Kozarac, S.S. Kranjčević, H.Badalić)
Književnici prijeloma norme I posebnosti njihova književnojezičnoga izraza; pogrješan stav kritike prema jezičnim osobitostima njihovih djela, oprimjerenje na izvornim tekstovima (J. Truhelka, I. Kozarac, J. Ivakić M. Begović, A.G. Matoš)
Stav suvremenoga jezikoslovlja prema prilagodbama. Kulturna I jezikoslovna nužnost izvornoga I neprilagođenoga jezika u suvremenim izdanjima.
predavanja
| 2.1. Nastavna aktivnost | 2.2. Aktivnost studenta | 2.3. Ishod učenja | 2.4 Metoda procjene |
| grupna rasprava, samostalni istraživački zadatak predavanje, diskusija, analiza primjera, samostalni istraživački zadatak predavanje, grupna rasprava, analiza primjera grupna rasprava, samostalni istraživački zadatak |
proučavanje literature, rasprava, sustavno opažanje i zaključivanje, primjena naučenog, oblikovanje eseja sustavno opažanje i zaključivanje, primjena naučenog, usmeno izlaganje, dijaloška metoda, analiza literature aktivno sudjelovanje, sustavno opažanje i zaključivanje, primjena naučenog, usmeno izlaganje, dijaloška metoda, analiza literature postavljanje i rješavanje problema, analiza izvora literature |
Po završetku nastave iz navedenoga predmeta, student će moći: - samostalno i kritički pristupiti znanstvenoj literaturi - primijeniti jezikoslovno znanje u priređivanju tekstova iz 19. stoljeća, posebice u priređivanju kritičkih izdanja - vrjednovati prinos starijih filoloških tradicija u suvremenim jezikoslovnim i pravopisnim pitanjima - primijeniti stečeno znanje u izvedbi osnovnoškolskih i/ili srednjoškolskih nastavnih programa. |
Aktivnost studenata u nastavi, esej, samostalno istraživanje Aktivnost studenata u nastavi, esej, samostalno istraživanje, pismeni ispit, usmeni ispit Aktivnost studenata u nastavi, samostalno istraživanje, usmeni ispit samostalno istraživanje, pisano izvješće |
Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Referat, Usmeni ispit
usmeno i pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Pismeni ispit | 1 | 0% |
| Pohađanje nastave | 0,8 | 0% |
| Referat | 1 | 0% |
| Usmeni ispit | 1,2 | 0% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz referata, ocjena iz završnog pismenog ispita i ocjena iz završnog usmenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz referata, 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita i 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnog usmenog ispita.
Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.
Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).
Pismeni ispit, usmeni ispit, kolokvij
Ispit je pismeni i usmeni. Ispitna se ocjena oblikuje od ocjene na kolokviju, pismenom dijelu ispita i usmenom dijelu ispita. Ako je student redovito pohađao nastavu, kolokvirao i položio pismeni ispit s najvišom ocjenom, može biti oslobođen usmenoga dijela ispita.
Studentska anketa.
Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:
Sanda Ham, Jezik zagrebačke filološke škole, Osijek, 1998.
Sanda Ham, Povijest hrvatskih gramatika, zagreb, 1996.
Zlatko Vince, Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 1990. ili novije izdanje (poglavlja odnoseća se na razdoblje od ilirizma do kraja 19. st.)
Milan Moguš, Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Zagreb, 1993. ili novije izdanje (poglavlja odnoseća se na dio od ilirizma do kraja 19. st.)
Literatura koja se preporučuje kao dopunska:
Ljudevit Jonke, Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća, Zagreb, 1971. (poglavlje: Hrvatski književni jezik u 19 st.)
Branka Tafra, Jezikoslova razdvojba, Zagreb, 1995. (poglavlje:Jezikoslovnopovijesne razmeđe)
Dalibor Brozović, Standardni jezik, Zagreb, 1971. (poglavlje o novoštokavskoj folklornoj koine, o ilirizmu).
Zlatko Vince, Ikavica u hrvatskoj jezičnoj povijesti, Zagreb, 1998.
Josip Vončina, Temelji i putovi gajeve grafijske reforme, Filologija, knjiga 13., Zagreb, 1986.
Josip Vončina, Preporodni jezični temelji, Zagreb, 1993.
Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.