Književnost za djecu i mladež

 

Naziv kolegija:
Književnost za djecu i mladež
Šifra ISVU:
191080
Šifra MOZVAG:
HKD12
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Dragun, Dragica
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Temeljni je cilj kolegija upoznavanje s povijesnim razvojem, žanrovskim sustavom i djelima svjetske i hrvatske književnosti za djecu i mladež, tumačenje reprezentativnih književnih ostvaraja te osposobljavanje studenata za samostalnu analizu književnoga teksta.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • analizirati povijesni razvoj književnosti za djecu i mladež,
  • definirati osobitosti pojedinih književnih žanrova,
  • usporediti razvojne smjernice svjetske i hrvatske književnosti za djecu i mladež,
  • analizirati književne predloške,
  • sintetizirati znanja o književnosti za djecu i mladež.

Sadržaj predmeta:

Syllabus:

  1. Uvod u proučavanje književnosti za djecu i mladež
  2. Teorijske pretpostavke, umjetnička vrijednost, problemi periodizacije i recepcijska usmjerenost
  3. Povijest svjetske i hrvatske književnosti za djecu i mladež
  4. Svjetska dječja književnost
  5. Žanrovski razvoj književnosti za djecu i mladež i jednostavni oblici
  6. Bajka
  7. Pjesništvo
  8. Roman
  9. Autobiografski diskurs dječje književnosti
  10. Doba Ivane Brlić-Mažuranić
  11. Lovrakovo doba
  12. Stilski pluralizam
  13. Suvremena književnost za djecu
  14. Suvremena književnost za mladež
  15. Evaluacija kolegija

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
       
       
       
       

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 0,6 0%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Seminarski rad 0,6 0%
Usmeni ispit 0,6 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir sljedeće: ocjena iz seminarskoga rada, ocjena iz kolokvija te ocjena završnoga usmenog ispita. Od toga 30% konačne ocjene čini ocjena seminara, 40% ocjena kolokvija te 30% završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100 % = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u analizama, izvršavati zadatke koji su im povjereni za samostalno istraživanje, pročitati zadane lektirne naslove te pristupiti kolokvijima i završnom ispitu.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Milan Crnković, Dubravka Težak, Hrvatska dječja književnost od početaka do 1955. godine, Znanje, Zagreb, 2002.
  2. Stjepan Hranjec, Pregled hrvatske dječje književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2006.
  3. Marijana Hameršak, Dubravka Zima, Uvod u dječju književnost, Leykam, Zagreb, 2015

Dopunska literatura:

  1. Stjepan Hranjec, Hrvatski dječji roman, Znanje, Zagreb, 1998.
  2. Andrijana Kos-Lajtman, Autobiografski diskurs djetinjstva, Ljevak, Zagreb, 2011.
  3. Ana Pintarić, Umjetničke bajke – teorija, pregled i interpretacije, Filozofski fakultet, Osijek, 2008.
  4. Dubravka Težak, Hrvatska poratna dječja priča, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
  5. Ivo Zalar, Pregled hrvatske dječje poezije, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
  6. Dubravka Zima, Kraći ljudi: povijest dječjeg lika u hrvatskom dječjem romanu, Školska knjiga, Zagreb, 2012.
  7. Zlatni danci, Filozofski fakultet Osijek (zbornici međunarodnih skupova od 1 do 14)

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: