Književnost za djecu i mladež

 

Naziv kolegija:
Književnost za djecu i mladež
Šifra ISVU:
191080
Šifra MOZVAG:
HKD12
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
ljetni
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Dragun, Dragica
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Temeljni je cilj kolegija upoznavanje s povijesnim razvojem, žanrovskim sustavom i djelima svjetske i hrvatske književnosti za djecu i mladež, tumačenje reprezentativnih književnih ostvaraja te osposobljavanje studenata za samostalnu analizu književnoga teksta.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • opisati povijesni razvoj književnosti za djecu i mladež,
  • definirati osobitosti pojedinih književnih žanrova,
  • analizirati književne predloške,
  • sintetizirati znanja o književnosti za djecu i mladež.

Sadržaj predmeta:

Teorijske pretpostavke, umjetnička vrijednost, problemi periodizacije i recepcijska usmjerenost. Povijesni pregled svjetske i hrvatske književnosti za djecu i mladež. Povijesni pregled svjetske i hrvatske književnosti za djecu i mladež. Hrvatska dječja književnosti – počeci hrvatske dječje književnosti (do 1913) i doba Ivane Brlić-Mažuranić (od 1913. do 1933). Lovrakovo doba (od 1933. do 1956. godine) te suvremena književnost - stilski pluralizam (od 1956. nadalje). Žanrovski razvoj književnosti za djecu i mladež (bajka, pjesništvo, roman). Autobiografski diskurs dječje književnosti. Analiza zajedničkih tematskih i strukturalnih fenomena svjetske i hrvatske književnosti za djecu i mladež.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, mentorski rad, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje slušanje izlaganja, sustavno opažanje opisati povijesni razvoj književnosti za djecu i mladež kolokvij
usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje definirati osobitosti pojedinih književnih žanrova Kolokvij
usmeni ispit
samostalni zadaci
seminarsko izlaganje
mentorski rad		 sustavno opažanje i zaključivanje, usmeno izlaganje analizirati književne predloške aktivnost studenata u nastavi
pisani seminarski rad
usmeni ispit
predavanje
samostalni zadaci		 slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje sintetizirati znanja o književnosti za djecu i mladež usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kolokvij, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kolokvij 0,6 40%
Kontinuirana provjera znanja 0,4 0%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Seminarski rad 0,4 30%
Usmeni ispit 0,4 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir sljedeće: ocjena iz seminarskoga rada, ocjena iz kolokvija te ocjena završnoga usmenog ispita. Od toga 30% konačne ocjene čini ocjena seminara, 40% ocjena kolokvija te 30% završnoga usmenog ispita.

 

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100 % = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u analizama, izvršavati zadatke koji su im povjereni za samostalno istraživanje, pročitati zadane lektirne naslove te pristupiti kolokvijima i završnom ispitu.

 

 

 

Obavezna literatura:

  1. Milan Crnković, Dubravka Težak, Hrvatska dječja književnost od početaka do 1955. godine, Znanje, Zagreb, 2002.
  2. Stjepan Hranjec, Pregled hrvatske dječje književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2006. 
  3. Dubravka Zima, Kraći ljudi: povijest dječjeg lika u hrvatskom dječjem romanu, Školska knjiga, Zagreb, 2011.

Dopunska literatura:

  1. Stjepan Hranjec, Hrvatski dječji roman, Znanje, Zagreb, 1998.
  2. Andrijana Kos-Lajtman, Autobiografski diskurs djetinjstva, Ljevak, Zagreb, 2011.
  3. Ana Pintarić, Umjetničke bajke – teorija, pregled i interpretacije, Filozofski fakultet, Osijek, 2008.
  4. Dubravka Težak, Hrvatska poratna dječja priča, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
  5. Ivo Zalar, Pregled hrvatske dječje poezije, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 
  6. Zlatni danci, Filozofski fakultet Osijek (zbornici međunarodnih skupova od 1 do 14)

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: