Nova hrvatska književnost 3

Kolegij pojašnjava kako pojmom moderna označavamo sklop različitih stilskih grupacija, od impresionističkih i simbolističkih do secesionističkih i postrealističkih i naturalističkih, a koje tek u uzajamnom suodnosu i isprepletanju tvore cijelo jedno razdoblje u hrvatskoj književnosti. Cilj je kolegija upoznavanje s ključnim tendencijama, modelima, žanrovskim ostvarenjima, pojedinačnim autorima i poetičkim praksama hrvatske književnosti u razdoblju od 1891/92. godine pa do početka I. svjetskog rata.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• razumjeti da u razdoblju moderne ne postoji dominantna poetika, nego je upravo disparatnost ono što očekujemo i s čime se u cjelokupnoj europskoj literaturi, pa tako i u hrvatskoj, normalno živi. Ne sukobljuju se često u povijestima književnosti antonimijski termini: realizam, verizam, naturalizam, impresionizmam, esteticizam, artizam, secesija, neoromantizam, dekadencija, dijabolizam,
• razumjeti da u razdoblju moderne otvara se vidik na ono po čemu pluralizam pojedinačnih sam postaje općenitom poetikom,
• razumjeti da se u razdoblju moderne iskazuje dvojba prema realističkim tendencijama u književnosti devetnaestog stoljeća,
• razumjeti da se u razdoblju moderne pojavljuje sumnja u uvjerenje o mogućnosti stalnog napretka u razvoju društvene vlasti nad prirodom, pouzdanje u pozitivističke metode u duhovnom životu. Odgovor na pozitivistička uvjerenja duboke su dvojbe koje zahvaćaju oblike umjetničkog i znanstvenog objektivizma.

1. Nastanak književnopovijesnog pojma moderna, njegov opseg i širenje u europskim književnostima; suvremena upotreba pojma
2. Pluralizam poetika
3. Poezija – secesionističke strukture
4. Proza
5. Drama – artizam, verizam
6. Časopisi
7. Književna i kazališna kritika
8. Književna i kazališna moderna
9. Bečka i hrvatska književna i kazališna moderna

predavanja, seminari i radionice

Istraživanje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena postignuta istraživanjem, na temelju kojeg student izrađuje seminarski rad i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz istraživanja, 15% iz seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz navedenih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Iz navedenih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Student je obvezan redovito pohađati nastavu, provesti samostalno istraživanje i na osnovu njega izraditi seminarski rad te položiti pisani ispit.

1. Damir Barbarić (prir.), Fin de siècle Zagreb – Beč, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
2. Batušić, Nikola; Kravar, Zoran; Žmegač, Viktor, Književni protusvjetovi, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.
3. Šicel, Miroslav, Povijest hrvatske književnosti. Knjiga 5., Književnost moderne, Naklada Liber – Mladost, Zagreb, 1978.
4. Žmegač, Viktor, Duh impresionizma i secesije: studije o književnosti hrvatske moderne (drugo, prošireno izdanje), Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1997.

1. Armstrong, Tim, Modernism, A Cultural history, Polity, Cambridge – Malden, 2005.
2. Batušić, Nikola; Kravar, Zoran; Žmegač, Viktor, Književni protusvjetovi, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.
3. Brešić, Vinko Pjesnici hrvatske moderne, Zagreb 2003
4. Detoni Dujmić, Dunja, Dinko Šimunović, ZZK, Zagreb 1991.
5. Detoni Dujmić, Dunja, Fran Galović, ZZK, Zagreb 1988.
6. Donat, Branimir, Tijelo tvoje duše, Zagreb, 2004.
7. Donat, Branimir, Prakseologija hrvatske književnosti II, Zagreb, 2012.
8. Flaker, Aleksandar, Književne poredbe, Naprijed, Zagreb, 1968.
9. Flaker, Aleksandar; Pranjić, Krunoslav (ur.), Hrvatska književnost prema evropskim književnostima, Liber, Zagreb 1970. (IV. I V. poglavlje)
10. Flaker Aleksandar; Pranjić, Krunoslav (ur.), Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, ur. Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Liber, Zagreb, 1978.
11. Flaker, Vida, Časopisi hrvatskog modernističkog pokreta, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1977.
12. Frangeš, Ivo, Matoš, Vidrić, Krleža, Liber, Zagreb, 1974.
13. Friedrich, Hugo Struktura moderne lirike, Stvarnost, Zagreb, 1989.
14. Jelčić, Dubravko, Strast avanture ili avantura strasti, August Cesarec, Zagreb, 1988.
15. Johnston W. M., Austrijski duh: iIntelektualna i društvena povijest (1848–1938), Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1993.
16. Kravar, Zoran; Oraić Tolić Dubravka, Lirika i proza Antuna Gustava Matoša, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
17. Milanja, Cvjetko, Janko Leskovar, Zagreb 1987.
18. Nemec, Krešimir, Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine, Zagreb, Znanje, 1998.
19. Nemec, Krešimir, Čitanje grada, Naklada Ljevak, Zagreb, 2010.
20. Petlevski, Sibila, Simptomi dramskog moderniteta, Hrvatski centar ITI-UNESCO, Zagreb, 2000.
21. Rem, Goran, Antun Gustav Matoš – matrica moderniteta, Osijek, 2015.
22. Senker, Boris, Hrestomatija novije hrvatske drame, sv. I., prir. B. Senker, Zagreb, Disput, 2000. (poglavlje: Vrijeme stilskoga pluralizma)
23. Šicel, Miroslav, Hrvatska moderna: kritika i književna povijest, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj., 71, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1977.
24. Šicel, Miroslav, Povijest hrvatske književnosti, Moderna, sv. 3,  Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.
25. Tomasović,  Mirko;  Glunčić-Bužančić Vinka (ur.) Komparativna povijest hrvatske književnosti, sv. II – Moderna, Književni krug, Split, 2000.
26. Visković, Velimir (ur.), Enciklopedija hrvatske književnosti, 1-4, Zagreb 2010-2012.
27. Žmegač, Viktor Bečka moderna: portret jedne kulture, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.

Studentska anketa, evaluacijski listići.