Nova hrvatska književnost 3

Kolegij pojašnjava kako pojmom moderna označavamo sklop različitih stilskih grupacija, od impresionističkih i simbolističkih do secesionističkih i postrealističkih i naturalističkih, a koje tek u uzajamnom suodnosu i isprepletanju tvore cijelo jedno razdoblje u hrvatskoj književnosti. Cilj je kolegija upoznavanje s ključnim tendencijama, modelima, žanrovskim ostvarenjima, pojedinačnim autorima i poetičkim praksama hrvatske književnosti u razdoblju od 1891/92. godine pa do početka I. svjetskog rata.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• razumjeti da u razdoblju moderne ne postoji dominantna poetika, nego je upravo disparatnost ono što očekujemo i s čime se u cjelokupnoj europskoj literaturi, pa tako i u hrvatskoj, normalno živi. Ne sukobljuju se često u povijestima književnosti antonimijski termini: realizam, verizam, naturalizam, impresionizmam, esteticizam, artizam, secesija, neoromantizam, dekadencija, dijabolizam,
• razumjeti da u razdoblju moderne otvara se vidik na ono po čemu pluralizam pojedinačnih sam postaje općenitom poetikom,
• razumjeti da se u razdoblju moderne iskazuje dvojba prema realističkim tendencijama u književnosti devetnaestog stoljeća,
• razumjeti da se u razdoblju moderne pojavljuje sumnja u uvjerenje o mogućnosti stalnog napretka u razvoju društvene vlasti nad prirodom, pouzdanje u pozitivističke metode u duhovnom životu. Odgovor na pozitivistička uvjerenja duboke su dvojbe koje zahvaćaju oblike umjetničkog i znanstvenog objektivizma.

1. Nastanak književnopovijesnog pojma moderna, njegov opseg i širenje u europskim književnostima; suvremena upotreba pojma
2. Pluralizam poetika
3. Poezija – secesionističke strukture
4. Proza
5. Drama – artizam, verizam
6. Časopisi
7. Književna i kazališna kritika
8. Književna i kazališna moderna
9. Bečka i hrvatska književna i kazališna moderna

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada, ocjena aktivnosti u nastavi, ocjena eseja, ocjena iz kontinuirane provjere znanja u obliku kolokvija te ocjena iz završnoga pisanoga i usmenog ispita: 10% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, 8% konačne ocjene čini ocjena aktivnosti studenta u nastavi, 10% čini ocjena eseja, ocjena iz kontinuirane provjera znanja u obliku kolokvija čini 10% konačne ocjene, a ocjene iz završnoga pisanoga i usmenog ispita čine po 31% konačne ocjene.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Redoviti dolazak i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave.

1. Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti. Knjiga III. (Moderna), Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.
2. Nikola Batušić, Zoran Kravar, Viktor Žmegač, Književni protusvjetovi, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.
3. Fin de siècle Zagreb – Beč, pr. Damir Barbarić, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
4. Viktor Žmegač, Duh impresionizma i secesije: studije o književnosti hrvatske moderne (drugo, prošireno izdanje), Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1997.

1. Aleksandar Flaker, Književne poredbe, Naprijed, Zagreb, 1968.
2. Vida Flaker, Časopisi hrvatskog modernističkog pokreta, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb,1977.
3. Branko Hećimović, 13 hrvatskih dramatičara, Znanje, Zagreb, 1976.
4. Dubravko Jelčić, Strast avanture ili avantura strasti, August Cesarec, Zagreb, 1988.
5. Sibila Petlevski,Simptomi dramskog moderniteta, Hrvatski centar ITI-UNESCO, Zagreb, 2000.
6. Boris Senker, Hrestomatija novije hrvatske drame, I. dio (1895–1940.), Disput, Zagreb, 2000.
7. Miroslav Šicel, Hrvatska moderna: kritika i književna povijest, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj., 71, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1977.
8. Viktor Žmegač, Bečka moderna: portret jedne kulture, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.
9. Dani Hvarskog kazališta VII – Moderna, IC Split, Split, 1980.
10. Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, ur. Aleksandar Flaker i Krunoslav Pranjić, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Liber, Zagreb, 1978.
11. W. M. Johnston, Austrijski duh: iIntelektualna i društvena povijest (1848–1938), Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1993.
12. Komparativna povijest hrvatske književnosti, sv. II – Moderna, ur. Mirko Tomasović i Vinka Glunčić-Bužančić, Književni krug, Split, 2000.
13. Secesija u Hrvatskoj, zbornik radova znanstvenog skupa, Zagreb – Osijek, 1999.

Studentska anketa, evaluacijski listići.