Hrvatska leksikologija

Cilj je kolegija upoznati studente s raslojenošću hrvatskoga leksika, jednoznačnošću i višeznačnošću riječi, leksičkim posuđivanjem i prilagodbom posuđenica, kao i osposobiti studente za razlikovanje posuđenica od tuđica te potaknuti na razmišljanje o jezičnom purizmu i jezičnoj kulturi. Upoznati studente s hrvatskim rječnicima (jednojezičnima, višejezičnima i posebnima) i načinom obrade natuknica.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• objasniti leksikološke pojmove,
• usporediti metaforično i metonimijsko prenošenje značenja,
• usporediti rječničke natuknice u različitim rječnicima,
• izdvojiti i opisati odnos među sememima u višeznačnoj riječi te odnos višeznačnosti i polisemije,
• razlikovati tuđice od posuđenica, barbarizme od novotvorenica, dijalektizme i žargonizme od riječi iz standardnoga jezika,
• prepoznati odstupanja od standardnoga jezika na leksičkoj razini služiti se jezikoslovnom literaturom, čitati članke leksikološkoga sadržaja.

Pojam i predmet leksikologije; leksikologija i semantika; denotacija i konotacija; višeznačnost riječi; odnos formativa i semema; sinonimija i homonimija; prenošenje značenja; metonimija i metafora; aktivni i pasivni rječnik; arhaizmi i historizmi; barbarizmi i neologizmi; eufemizmi i pleonazam; tuđice i posuđenice; jezični purizam; jezik i norma; osnove leksikografije; stilovi hrvatskoga jezika; frazemi i frazeološki rječnici.

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir ocjena pisanoga oblika i usmenoga izlaganja seminarskoga rada, kolokvija i završnoga pismenoga ispita. Od toga 40% konačne ocjene čini ocjena seminara, 20% ocjena kolokvija, 40% ocjena završnoga pismenoga ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9 % = dovoljan (2), 70%–79,9 % = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Studenti su obvezni napisati i izložiti jedan seminarski rad.

1. Anđela Frančić, Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005.
2. Jasna Melvinger, Leksikologija (skripta), Pedagoški fakultet, Osijek, 1990.
3. Zbornik Hrvatski jezik u XX. stoljeću, Matica hrvatska, Zagreb, 2006. (radovi Bernardine Petrović, Hrvatska jednojezična leksikografija u XX. stoljeću, str. 463–490 i Vlaste Rišner, Hrvatsko jezično savjetništvo u 20 stoljeću, str. 367–393)

Izbor literature za seminarske radove:

1. Lada Badurina, Marina Kovačević, Raslojavanje jezične stvarnosti, Dometi, Rijeka, 2001.
2. Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Jezik medija, publicistički stil, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2009.
3. Josip Matešić, Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
4. Antica Menac, Željka Fink-Arsovski, Radomir Venturin, Hrvatski frazeološki rječnik, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003.
5. jednojezični i višejezični rječnici hrvatskoga jezika
6. jezični savjetnici (odabrati dva suvremena jezična savjetnika i jedan s početka 20. st.)
7. Ladislav Zgusta, Priručnik leksikografije, Svjetlost, Sarajevo, 1991.
8. Franjo Iveković, Ivan Broz, Tomo Maretić, Vatroslav Rožić, Milan Rešetar, Antun Radić, Nikola Andrić, Dragutin Boranić, Jezikoslovne rasprave i članci, prir. Marko Samardžija, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.
9. Vlasta Rišner, Maja Glušac, Kroz mijene i dodire publicističkoga stila, Filozofski fakultet, Osijek, 2011.
10. Marko Samardžija (prir.), Norma i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1999. (samo leksikološki radovi)
11. Marko Samardžija, Hrvatski jezik i pravopis od ujedinjenja do kraja Banovine Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb, 2012.
12. Branka Tafra, Jezikoslovna razdvojba, Matica hrvatska, Zagreb, 1995, str. 5–105.
13. BrankaTafra, Od riječi do rječnika, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

Prati se aktivnost studenata u izradi seminarskoga rada i na seminarima. Razgovara se o rezultatima istraživanja rječničkih natuknica. Izloženi se seminari kritički prosuđuju, a kratkim usmenim ili pisanim zadatcima provjerava se usvojenost sadržaja svaka dva tjedna. Završna se kvaliteta provjerava studentskom anketom.