Hrvatska leksikologija

 

Naziv kolegija:
Hrvatska leksikologija
Šifra ISVU:
191078
Šifra MOZVAG:
HJD11
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
ljetni
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Rišner, Vlasta
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija upoznati studente s raslojenošću hrvatskoga leksika, jednoznačnošću i višeznačnošću riječi, leksičkim posuđivanjem i prilagodbom posuđenica, kao i osposobiti studente za razlikovanje posuđenica od tuđica te potaknuti na razmišljanje o jezičnom purizmu i jezičnoj kulturi. Upoznati studente s hrvatskim rječnicima (jednojezičnima, višejezičnima i posebnima) i načinom obrade natuknica.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • objasniti leksikološke pojmove,
  • usporediti metaforično i metonimijsko prenošenje značenja,
  • usporediti rječničke natuknice u različitim rječnicima,
  • izdvojiti i opisati odnos među sememima u višeznačnoj riječi te odnos višeznačnosti i polisemije,
  • razlikovati tuđice od posuđenica, barbarizme od novotvorenica, dijalektizme i žargonizme od riječi iz standardnoga jezika,
  • prepoznati odstupanja od standardnoga jezika na leksičkoj razini služiti se jezikoslovnom literaturom, čitati članke leksikološkoga sadržaja.

Sadržaj predmeta:

Pojam i predmet leksikologije; leksikologija i semantika; denotacija i konotacija; višeznačnost riječi; odnos formativa i semema; sinonimija i homonimija; prenošenje značenja; metonimija i metafora; aktivni i pasivni rječnik; arhaizmi i historizmi; barbarizmi i neologizmi; eufemizmi i pleonazam; tuđice i posuđenice; jezični purizam; jezik i norma; osnove leksikografije; stilovi hrvatskoga jezika; frazemi i frazeološki rječnici.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 		 METODA PROCJENE
predavanje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, sustavno opažanje, dijaloška metoda, aktivno sudjelovanje objasniti leksikološke pojmove aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit, kolokvij
samostalni istraživački zadatak, seminarsko izlaganje aktivno sudjelovanje, usmeno izlaganje, primjena naučenog, sustavno opažanje i zaključivanje usporediti rječničke natuknice, osobito opis homonimnih riječi,  u različitim rječnicima aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad
analiza primjera, dijaloška metoda opažanje modela, vježbanje, sustavno opažanje i zaključivanje, analiza primjera opisati odnos među sememima u višeznačnoj riječi te odnos višeznačnosti i polisemije aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
grupna rasprava, seminarsko izlaganje, samostalni istraživački zadatak sustavno opažanje i zaključivanje, analiza primjera, postavljanje i rješavanje problema prepoznati odstupanja od standardnoga jezika na leksičkoj razini u odnosu na pojam jezičnoga purizma aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad
grupna rasprava, analiza literature, analiza primjera proučavanje literature, analiza izvora literature služiti se jezikoslovnom literaturom leksikološkoga sadržaja aktivnost studenata u nastavi, usmeni ispit
radionica
seminarski rad
mentorski rad		 analiza primjera, rješavanje problema, zaključivanje usporediti vrste riječi i zaključiti o vrstama preoblika aktivnost studenata u nastavi, kolokvij

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kolokvij, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kolokvij 0,4 20%
Pohađanje nastave 1,6 0%
Seminarski rad 0,5 40%
Usmeni ispit 0,5 40%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir ocjena pisanoga oblika i usmenoga izlaganja seminarskoga rada, kolokvija i završnoga pismenoga ispita. Od toga 40% konačne ocjene čini ocjena seminara, 20% ocjena kolokvija, 40% ocjena završnoga pismenoga ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9 % = dovoljan (2), 70%–79,9 % = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (kolokvij x 0,20) + (sem. x 0,40) + (usm. isp. x 0,40)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni napisati i izložiti jedan seminarski rad.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Bernardina Petrović, Leksička i kontaktna sinonimija u hrvatskome jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2024.
  2. Tatjana Pišković, Uvod u leksičku semantiku hrvatskoga jezika. Zagreb: Matica hrvatska, 2024.
  3. Povijest hrvatskoga jezika, 6. knjiga: 20. stoljeće – drugi dio, Croatica, ur. I. Pranjković, M. Samardžija, Zagreb, 2019. (poglavlja: Marko Samardžija, Jednojezični rječnici hrvatskoga jezika u 20. stoljeću, str. 9 – 47, Bernardina Petrović, Hrvatski dvojezični i višejezični rječnici u 20. stoljeću)

Dopunska literatura:

Izbor literature za seminarske radove:

  1. Lada Badurina, Marina Kovačević, Raslojavanje jezične stvarnosti, Dometi, Rijeka, 2001.
  2. Anđela Frančić, Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005.
  3. Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Jezik medija, publicistički stil, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2009.
  4. Jasna Melvinger, Leksikologija (skripta), Pedagoški fakultet, Osijek, 1990.
  5. Antica Menac, Željka Fink-Arsovski, Radomir Venturin, Hrvatski frazeološki rječnik, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003.
  6. Ana Mikić Čolić, Neologizmi u hrvatskom jeziku, Filozofski fakultet Osijek, Osijek, 2021.
  7. jednojezični i višejezični rječnici hrvatskoga jezika
  8. jezični savjetnici
  9. Ivanetić, Nada (2003) Uporabni tekstovi, FF Press, Zagreb.
  10. Povijest hrvatskoga jezika, 5. knjiga: 20. stoljeće – prvi dio, ur. I. Pranjković i M. Samardžija, Croatica, Zagreb, 2018. (poglavlje: Borko Baraban, Jezično kultiviranje hrvatskoga jezika i jezično savjetništvo u 20. stoljeću, str. 441 – 477).
  11. Bernardina Petrović, Sinonimija i sinonimičnost u hrvatskome jeziku, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, 2005.
  12. Tatjana Pišković, ur., Rodni jezici, Zbornik radova o jeziku, rodu i spolu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2018.
  13. Vlasta Rišner, Maja Glušac, Kroz mijene i dodire publicističkoga stila, Filozofski fakultet, Osijek, 2011.
  14. Marko Samardžija, Jezični purizam u NDH, Zagreb, 1993.
  15. Marko Samardžija (prir.), Norma i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1999. (samo leksikološki radovi)
  16. Diana Stolac, Anastazija Vlastelić, Jezik reklama, Hrvatska sveučilišna naklada d.o.o – Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Zagreb – Rijeka, 2014.
  17. Branka Tafra, Jezikoslovna razdvojba, Matica hrvatska, Zagreb, 1995, str. 5–105.
  18. Branka Tafra, Od riječi do rječnika, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
  19. Ladislav Zgusta, Priručnik leksikografije, Svjetlost, Sarajevo, 1991.

 

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Prati se aktivnost studenata u izradi seminarskoga rada i na seminarima. Razgovara se o rezultatima istraživanja rječničkih natuknica. Izloženi se seminari kritički prosuđuju, a kratkim usmenim ili pisanim zadatcima provjerava se usvojenost sadržaja svaka dva tjedna. Završna se kvaliteta provjerava studentskom anketom.

Ostale informacije: