Naglasni sustav hrvatskoga jezika

 

Naziv kolegija:
Naglasni sustav hrvatskoga jezika
Šifra ISVU:
191076
Šifra MOZVAG:
HJI20
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Glušac, Maja
15
15
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija upoznati studente s obilježjima naglasnog sustava hrvatskoga standardnog jezika, s razlikama propisane i uporabne naglasne norme te odnosom hrvatskoga standardnoga jezika prema naglasnim ustrojstvima štokavskog, kajkavskog i čakavskog narječja.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati i objasniti pojmove koji se rabe u akcentologiji,
  • bilježiti i razlikovati naglaske hrvatskoga standardnog jezika,
  • razlikovati naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika od naglasnoga sustava nestandardnih idioma
  • analizirati i objasniti naglasne dvostrukosti,
  • kritički analizirati i uspoređivati naglaske u priručnicima hrvatskoga jezika,
  • razlikovati i objasniti razlike između propisane i uporabe naglasne norme.

Sadržaj predmeta:

Studenti su obvezni položiti jedan kolokvij koji je uvjet za izlazak na pisani ispit. Usmeni se ispit temelji na rezultatima kolokvija i pismenog ispita. Studenti su obvezni osluškivati i analizirati govor u medijima i bilježiti odstupanja od izvornoga standardnog naglašavanja te svoja zapažanja izložiti u petminutnom izlaganju.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
       
       
       
       

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 0,2 0%
Pismeni ispit 0,4 0%
Pohađanje nastave 0,8 0%
Seminarski rad 0,2 0%
Usmeni ispit 0,4 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz seminarskog rada, kolokvija, pisanoga ispita i završnoga usmenog ispita: po 10% konačne ocjene čine ocjene seminarskog rada i kolokvija (što čini 20% konačne ocjene), 30% konačne ocjene čini ocjena iz pisanoga ispita, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni položiti jedan kolokvij koji je uvjet za izlazak na pisani ispit. Usmeni se ispit temelji na rezultatima kolokvija i pismenog ispita. Studenti su obvezni osluškivati i analizirati govor u medijima i bilježiti odstupanja od izvornoga standardnog naglašavanja te svoja zapažanja izložiti u petminutnom izlaganju.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Ivo Škarić, Hrvatski govorili!, Školska knjiga, Zagreb, 2006. (»Hrvatska prozodija riječi«, str. 65–149)
  2. Stjepan Vukušić, Ivan Zoričić, Marija Grasselli-Vukušić, Naglasak u hrvatskome književnom jeziku, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2007.

Dopunska literatura:

  1. Eugenija Barić, Lana Hudeček, Nebojša Koharović, Mijo Lončarić, Marko Lukenda, Mile Mamić, Milica Mihaljević, Ljiljana Šarić, Vanja Švaćko, Luka Vukojević, Vesna Zečević, Mateo Žagar, Hrvatski jezični savjetnik, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999. (»Prozodija«, str. 70–81)
  2. Zrinka Jelaska, Fonološki opisi hrvatskoga jezika – glasovi, slogovi, naglasci, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2004.
  3. Blaženka Martinović, Odmaci od preskriptivne naglasne norme u hrvatskome standardnom jeziku, Riječki filološki dani 6, Filozofski fakultet Rijeka, 2006., str. 247–258.
  4. Suvremeni rječnici hrvatskoga jezika

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Uspješnost se izvedbe kolegija prati suradnjom sa studentima na individualnim konzultacijama, uspoređivanjem i analiziranjem rezultata kolokvija i seminarskoga rada te završnom studentskom anketom.

Ostale informacije: