Nova hrvatska književnost 2

 

Naziv kolegija:
Nova hrvatska književnost 2
Šifra ISVU:
191073
Šifra MOZVAG:
HKD10
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Trojan, Ivan
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij pronalazi i opisuje stilske osobine koje neprijeporno povezuju europska i hrvatska realistička djela, nastala u doba najsnažnijeg razvitka realizma kao pravca, pronalazi zajedničke crte koje čine stilski sustav realizma, razgraničava čitavu stilsku formaciju prema prethodnom romantizmu i prema onim književnopovijesnim pojavama koje se unutar realizma već razvijaju, a koje nazivamo općim pojmom modernizma.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • opisati realizam kao tipološki ahistorijski pojam što označava svaku književnost koja je uvjerljiva u odnosu prema objektivnoj zbilji ili reprezentativna spram nje,
  • opisati realizam kao književnopovijesni pojam koji označuje književni pravac koji je počevši od 19. st.oljeća nastojao književno oblikovati društvenu zbilju te kao književnopovijesnu cjelovitost koju konstruiramo prema sustavu stilskih osobina srodnih djela.

Sadržaj predmeta:

  1. Nastanak književnopovijesnog pojma realizam, njegov opseg i širenje u europskim književnostima; suvremena upotreba pojma
  2. Rekonstrukcija realističkog modela književnosti
  3. Politički i društveni okvir
  4. Časopisi realizma
  5. Žanrovski sustav hrvatskog realizma; opće odrednice
  6. Poezija
  7. Proza I
  8. Proza II
  9. Dramska književnost
  10. Književna kritika
  11. Društveno-analitička funkcija

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
       
       
       
       

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,3 0%
Pismeni ispit 0,6 0%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Seminarski rad 0,3 0%
Usmeni ispit 0,6 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada, ocjena aktivnosti u nastavi, ocjena eseja, ocjena iz kontinuirane provjere znanja u obliku kolokvija te ocjena iz završnoga pisanoga i usmenog ispita: 10% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, 8% konačne ocjene čini ocjena aktivnosti studenta u nastavi, 10% čini ocjena eseja, ocjena iz kontinuirane provjera znanja u obliku kolokvija čini 10% konačne ocjene, a ocjene iz završnoga pisanoga i usmenog ispita čine po 31% konačne ocjene.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redoviti dolazak i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Aleksandar Flaker, Stilske formacije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1976.
  2. Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti 19. stoljeća. Knjiga II. (Realizam), Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.
  3. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb, 1994, ²1999.
  4. Ivo Frangeš, Književnost hrvatskog realizma u evropskom kontekstu, u: Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, ur. Aleksandar Flaker i Krunoslav Pranjić, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1978, str. 381–393.

Dopunska literatura:

  1. Nikola Batušić, Hrvatska drama 19. stoljeća, Logos, Split, 1986.
  2. Dani Hvarskoga kazališta XXVI – Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti i kazalištu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2000.
  3. Kritika u doba realizma, priredio Ivo Frangeš, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 62, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1976.
  4. Julijana Matanović, Hrvatski novopovijesni roman – prijedlog definicije, Republika, 9–10, Zagreb, 1995, str. 98–114.
  5. Krešimir Nemec, Problemi teorije novele, Umjetnost riječi, 4, Zagreb, 1980, str. 243–259.
  6. Krešimir Nemec, Novela i roman, Republika, 11, Zagreb,1981, str. 935–942.
  7. Krešimir Nemec, Femme fatale u hrvatskom romanu 19. stoljeća (Geneza i funkcija motiva), Forum, 1–2, Zagreb, 1989, str. 172–181.
  8. Gajo Peleš, Povijesno proučavanje književnosti: primjer – realizam, Umjetnost riječi, 2–3, Zagreb, 1996, str. 153–168.
  9. Zlatko Posavec, Estetika u Hrvata, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1986.
  10. Goran Rem, Helena Sablić Tomić, Slavonski tekst hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 2003.
  11. Miroslav Šicel, Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti, Sveučilišna naklda Liber, Zagreb, 1972.
  12. Stanko Lasić, Problemi narativne strukture, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1977.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa, evaluacijski listići.

Ostale informacije: