Svjetska književnost 2

Kolegij Svjetska književnost 2 temelji se na povijesnom proučavanju književnosti u slijedu velikih književnih epoha u okviru nacionalnih književnosti. Potreba razvrstavanja slijeda povijesti svjetske književnosti unutar književnih epoha upućuje na zajednički sustav književnih vrsta i zajedničkih poetika. Unutar zajedničkog književnog, društvenog i povijesnog konteksta opisuju se pojedinačno temeljna razdoblja od baroka, klasicizma i prosvjetiteljstva, preko romantizma do realizma. Navedene odrednice primjenjuju se i uspoređuju u pristupu reprezentativnim autorima i književnim djelima. Kritičko razmatranje znanstvene literature u analizi i interpretaciji književnih djela služi kao paradigma u izradi samostalnog proučavanja i istraživanja određene književnoznanstvene teme.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• klasificirati povijest svjetske književnosti (periodizacija),
• književnopovijesno i književnoteorijski opisati književne epohe i žanrove (poetika),
• književnopovijesno i književnoteorijski usporediti i razlikovati književne epohe i žanrove,
• definirati književni, kulturni i povijesni kontekst autora i književnog djela,
• interpretirati i analizirati književna djela iz svjetske književnosti,
• primijeniti znanstvenu literaturu u analizi i interpretaciji književnih djela.

1. BAROK

Naziv i pojam barok. Manirizam i barok: jedno ili dvoje? Vremenske i prostorne koordinate barokne i manirističke književnosti. Barok kao stil i kao razdoblje. Odnos baroka prema srednjem vijeku i renesansi. Marinizam. Gongorizam. Španjolsko kazalište i drama.

2. KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO

Racionalizam. Prosvjetiteljstvo. Enciklopedisti. Klasicizam. Obnova antike: propisivanje književne tehnike. Klasicistička tragedija i komedija. Voltaireov roman. Raslojavanje književnosti u Engleskoj: sentimentalni roman, književnost za djecu, komični roman; putopis. Drama prosvjetiteljstva: ugledanje na Shakespearea. Basna.

3. ROMANTIZAM

Preokret u cjelokupnom shvaćanju književnosti: recepcija, uloga i moć razuma, tradicija, žanrovska pometanja. Romantičarske težnje. Manifest romantizma. Predromantizam. Glavni predstavnici: njemačkog, engleskog, francuskog, romantizma u nordijskim školama, talijanskog, romantizma u slavenskim zemljama. Američki romantizam.

4. REALIZAM

Romantizam i realizam. Književne konvencije realizma. Otkrića prirodnih znanosti – raskid s filozofijom. »Doba romana«. Francuski realizam. Engleski realizam. Ruski realizam. Američki realizam. Lirika. Raslojavanje književnosti u književne pravce: simbolizam, naturalizam, verizam. Raslojavanje književnosti na visoku i trivijalnu. Naturalistička drama: norveška i švedska.

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Referat

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz pismenog ispita, ocjena iz kontinuirane provjere znanja i ocjena iz referata: 50% konačne ocjene čini ocjena iz pismenog ispita, a 25% konačne ocjene čini ocjena iz referata i 25% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: pismeni ispit 50 ocjenskih bodova, kontinuirana provjera znanja 25 ocjenskih bodova i referat 25 ocjenskih bodova. Student može pristupiti pismenom ispitu tek nakon što je ostvario minimalan broj ocjeniskih boodva iz kontinuirane provjere znanja i referata. Za prolaznu ocjenu iz kontinuirane provjere znanja student treba ostvariti minimalno 15 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Za prolaznu ocjenu iz referata student treba ostvariti minimalno 15 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Za prolaznu ocjenu iz ispita student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60–69 ocjenskih bodova (60%–69%) = dovoljan (2), 70–79 ocjenskih bodova (70%–79%) = dobar (3), 80–89 ocjenskih bodova (80%–89%) = vrlo dobar (4), 90–100 ocjenskih bodova (90%–100%) = izvrstan (5).

Redovito pohađanje predavanja i seminarske nastave. Usmeno izlaganje referata. Izrada seminarskog rada. Sustavno čitanje književnih djela i aktivno sudjelovanje u raspravama o njima. Kontinuirana provjera znanja iz područja znanstvene literature i pripadajućih književnih djela.

1. Milivoj Solar, Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003, str. 144–265
2. P. S. Kogan, Istorija zapadnoevropske književnosti, tom 1 i tom 2, “Veselin Masleša, Sarajevo, 1954. (izabrana poglavlja)
3. Leksikon svjetske književnosti, Djela, Školska knjiga, Zagreb, 2004. (natuknice izabranih ektirnih djela)
4. Leksikon svjetske književnosti, Pisci, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (natuknice izabranih lektirnih pisaca)

1. Silvio D’Amico, Povijest dramskog teatra, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1972.
2. Pavao Pavličić, Manirizam i barok: jedno ili dvoje?, u: Književni barok, urednice Živa Benčić, Dunja Fališevac, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta, Zagreb, 1988., str. 49–72.
3. Gustav René Hocke, Manirizam u književnosti, Cekade, Zagreb, 1984.
4. Nicolas Boileau, Pjesničko umijeće, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
5. Branko Džakula, Studije o francuskom prosvjetiteljstvu, Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo, 1970.
6. Aleksandar Flaker, Ruski klasici XIX stoljeća, Školska knjiga, Zagreb, 1965.
7. Zoran Gluščević, Romantizam, Obod, Cetinje, 1967.
8. Ivo Hergešić, Shakespeare, Molière, Goethe, Znanje, Zagreb, 1978.
9. Mario Praz, Agonija romantizma, Nolit, Beograd, 1974.
10. Zdenko Škreb, Pogovor Faustu, u: Goethe, Faust, Matica hrvatska, Zagreb, 1970.
11. Bahtin Mihail, Problemi poetike Dostojevskog, Nolit, Beograd, 1967.
12. Lauer Reinhard, Povijest ruske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2009.
13. Ingrid Šafranek, Antun Polanšćak, Francuski realistički roman XIX stoljeća, Školska knjiga, Zagreb, 1972.
14. Viktor Žmegač, Istina fikcije, Znanje, Zagreb, 1982.
15. Viktor Žmegač, Književnost i zbilja, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
16. Viktor Žmegač, Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.
17. Viktor Žmegač, Zdenko Škreb, Ljerka Sekulić, Povijest njemačke književnosti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2003.

Lektira (izbor)

1. Torquato Tasso, Oslobođeni Jeruzalem, Matica Hrvatska, Zagreb, 2009.
2. Antologija španjolskog pjesništva, priredio Nikola Miličević, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 2004.
3. Calderon de la Barca, Život je san, Katarina Zrinski, Varaždin, 2009.
4. Pierre Corneille, Cid, Katarina Zrinski, Varaždin, 2005.
5. Jean Racine, Fedra, SysPrint, Zagreb, 2000.
6. Moliere, Izabrane komedije, Globus media, Zagreb, 2005.
7. Voltaire, Candide, Slovo, Zagreb, 2005.
8. Johann Wolfgang Goethe, Faust, Globus media, Zagreb, 2004.
9. Friedrich Schiller, Razbojnici, Mozaik knjiga, Zagreb, 2010.
10. Edgar Allan Poe, Crni mačak i druge priče, Mozaik knjiga, Zagreb, 2007.
11. George Gordon Byron, Childe Harold, Školska knjiga, Zagreb, 1999.
12. Victor Hugo, Zvonar crkve Notre Dame, Globus media, Zagreb, 2005.
13. Aleksandar Sergejevič Puškin, Evgenij Onjegin, Globus media, Zagreb, 2005.
14. Mihail Jurjevič Ljermontov, Junak našeg doba, Europapress holding, Zagreb, 2008.
15. Antologija pjesništva francuskog romantizma, priredio Mirko Tomasović, Konzor, Zagreb, 1998.
16. Stendhal, Crveno i crno, Globus media, Zagreb, 2004.
17. Honore de Balzac, Otac Goriot, Naklada Fran, Zagreb, 2000.
18. Gustave Flaubert, Gospođa Bovary, Mozaik knjiga, Zagreb, 2006.
19. Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Kabanica i druge pripovijetke, Europapress holding, Zagreb, 2008.
20. Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna, Europapress holding, Zagreb, 2010.
21. Lav Nikolajevič Tolstoj, Ana Karenjina, Europapress holding, Zagreb, 2010.
22. Emile Zola, Germinale, Globus media, Zagreb, 2004.
23. Guy de Maupassant, Izabrane novele, Europapress holding, Zagreb, 2008.
24. Henrik Ibsen, Nora, Školska knjiga, Zagreb, 2007.
25. Anton Pavlovič Čehov, Tri sestre, Europapress holding, Zagreb, 2010.

Evaluacijski listići.