Svjetska književnost 2

 

Naziv kolegija:
Svjetska književnost 2
Šifra ISVU:
191071
Šifra MOZVAG:
HKD09
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Žužul, Ivana
30
0
15
Varga Oswald, Tina
0
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij Svjetska književnost 2 temelji se na povijesnom proučavanju književnosti u slijedu velikih književnih epoha u okviru nacionalnih književnosti. Potreba razvrstavanja slijeda povijesti svjetske književnosti unutar književnih epoha upućuje na zajednički sustav književnih vrsta i zajedničkih poetika. Unutar zajedničkog književnog, društvenog i povijesnog konteksta opisuju se pojedinačno temeljna razdoblja od baroka, klasicizma i prosvjetiteljstva, preko romantizma do realizma. Navedene odrednice primjenjuju se i uspoređuju u pristupu reprezentativnim autorima i književnim djelima. Kritičko razmatranje znanstvene literature u analizi i interpretaciji književnih djela služi kao paradigma u izradi samostalnog proučavanja i istraživanja određene književnoznanstvene teme.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • klasificirati povijest svjetske književnosti (periodizacija),
  • književnopovijesno i književnoteorijski opisati književne epohe i žanrove (poetika),
  • književnopovijesno i književnoteorijski usporediti i razlikovati književne epohe i žanrove,
  • definirati književni, kulturni i povijesni kontekst autora i književnog djela,
  • interpretirati i analizirati književna djela iz svjetske književnosti,
  • primijeniti znanstvenu literaturu u analizi i interpretaciji književnih djela.

Sadržaj predmeta:

1. BAROK

Naziv i pojam barok. Manirizam i barok: jedno ili dvoje? Vremenske i prostorne koordinate barokne i manirističke književnosti. Barok kao stil i kao razdoblje. Odnos baroka prema srednjem vijeku i renesansi. Marinizam. Gongorizam. Španjolsko kazalište i drama.

2. KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO

Racionalizam. Prosvjetiteljstvo. Enciklopedisti. Klasicizam. Obnova antike: propisivanje književne tehnike. Klasicistička tragedija i komedija. Voltaireov roman. Raslojavanje književnosti u Engleskoj: sentimentalni roman, književnost za djecu, komični roman; putopis. Drama prosvjetiteljstva: ugledanje na Shakespearea. Basna.

3. ROMANTIZAM

Preokret u cjelokupnom shvaćanju književnosti: recepcija, uloga i moć razuma, tradicija, žanrovska pometanja. Romantičarske težnje. Manifest romantizma. Predromantizam. Glavni predstavnici: njemačkog, engleskog, francuskog, romantizma u nordijskim školama, talijanskog, romantizma u slavenskim zemljama. Američki romantizam.

4. REALIZAM

Romantizam i realizam. Književne konvencije realizma. Otkrića prirodnih znanosti – raskid s filozofijom. »Doba romana«. Francuski realizam. Engleski realizam. Ruski realizam. Američki realizam. Lirika. Raslojavanje književnosti u književne pravce: simbolizam, naturalizam, verizam. Raslojavanje književnosti na visoku i trivijalnu. Naturalistička drama: norveška i švedska.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava - klasificirati povijest svjetske književnosti (periodizacija) kontinuirano provjeravanje znanja
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava - književnopovijesno i književnoteorijski opisati književne epohe i žanrove (poetika) kontinuirano provjeravanje znanja
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava - književnopovijesno i književnoteorijski usporediti književne epohe i žanrove kontinuirano provjeravanje znanja
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava - definirati književni, kulturni i povijesni kontekst autora i književnog djela kontinuirano provjeravanje znanja
seminari i radionice
multimedija i mreža
mentorski rad
suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature, javni govor, prezentacija - interpretirati književna djela iz svjetske književnosti referat
kontinuirano provjeravanje znanja
seminari i radionice
multimedija i mreža
mentorski rad
suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature, javni govor, prezentacija - primijeniti znanstvenu literaturu u analizi i interpretaciji književnih djela referat
kontinuirano provjeravanje znanja

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Referat, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,2 0%
Kontinuirana provjera znanja 1 0%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Referat 0,3 0%
Seminarski rad 0,3 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kontinuirane provjere znanja i ocjena iz referata: 60% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja, 40% konačne ocjene čini ocjena iz referata.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirana provjera znanja 60 i referat 40. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60–69 ocjenskih bodova (60%–69%) = dovoljan (2), 70–79 ocjenskih bodova (70%–79%) = dobar (3), 80–89 ocjenskih bodova (80%–89%) = vrlo dobar (4), 90–100 ocjenskih bodova (90%–100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje predavanja i seminarske nastave. Usmeno izlaganje referata.  Sustavno čitanje književnih djela. Kontinuirana provjera znanja iz područja znanstvene literature i pripadajućih književnih djela.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Milivoj Solar, Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003, str. 144–265

Dopunska literatura:

  1. Silvio D’Amico, Povijest dramskog teatra, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1972.
  2. Pavao Pavličić, Manirizam i barok: jedno ili dvoje?, u: Književni barok, urednice Živa Benčić, Dunja Fališevac, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta, Zagreb, 1988., str. 49–72.
  3. Gustav René Hocke, Manirizam u književnosti, Cekade, Zagreb, 1984.
  4. Nicolas Boileau, Pjesničko umijeće, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
  5. Branko Džakula, Studije o francuskom prosvjetiteljstvu, Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo, 1970.
  6. Aleksandar Flaker, Ruski klasici XIX stoljeća, Školska knjiga, Zagreb, 1965.
  7. Zoran Gluščević, Romantizam, Obod, Cetinje, 1967.
  8. Ivo Hergešić, Shakespeare, Molière, Goethe, Znanje, Zagreb, 1978.
  9. Mario Praz, Agonija romantizma, Nolit, Beograd, 1974.
  10. Zdenko Škreb, Pogovor Faustu, u: Goethe, Faust, Matica hrvatska, Zagreb, 1970.
  11. Bahtin Mihail, Problemi poetike Dostojevskog, Nolit, Beograd, 1967.
  12. Lauer Reinhard, Povijest ruske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2009.
  13. Ingrid Šafranek, Antun Polanšćak, Francuski realistički roman XIX stoljeća, Školska knjiga, Zagreb, 1972.
  14. Viktor Žmegač, Istina fikcije, Znanje, Zagreb, 1982.
  15. Viktor Žmegač, Književnost i zbilja, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
  16. Viktor Žmegač, Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.
  17. Viktor Žmegač, Zdenko Škreb, Ljerka Sekulić, Povijest njemačke književnosti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2003.

 

Lektira (izbor)

  1. Čitanka iz stranih književnosti 1, priredila Nevenka Košutić Brozović, Školska knjiga, Zagreb, 2007.
  2. Čitanka iz stranih književnosti 2, priredila Nevenka Košutić Brozović, Školska knjiga, Zagreb, 2007.
  3. Torquato Tasso, Oslobođeni Jeruzalem, Matica Hrvatska, Zagreb, 2009.
  4. Antologija španjolskog pjesništva, priredio Nikola Miličević, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 2004.
  5. Calderon de la Barca, Život je san, Katarina Zrinski, Varaždin, 2009.
  6. Pierre Corneille, Cid, Katarina Zrinski, Varaždin, 2005.
  7. Jean Racine, Fedra, SysPrint, Zagreb, 2000.
  8. Moliere, Izabrane komedije, Globus media, Zagreb, 2005.
  9. Voltaire, Candide, Slovo, Zagreb, 2005.
  10. Johann Wolfgang Goethe, Faust, Globus media, Zagreb, 2004.
  11. Friedrich Schiller, Razbojnici, Mozaik knjiga, Zagreb, 2010.
  12. Edgar Allan Poe, Crni mačak i druge priče, Mozaik knjiga, Zagreb, 2007.
  13. George Gordon Byron, Childe Harold, Školska knjiga, Zagreb, 1999.
  14. Victor Hugo, Zvonar crkve Notre Dame, Globus media, Zagreb, 2005.
  15. Aleksandar Sergejevič Puškin, Evgenij Onjegin, Globus media, Zagreb, 2005.
  16. Mihail Jurjevič Ljermontov, Junak našeg doba, Europapress holding, Zagreb, 2008.
  17. Antologija pjesništva francuskog romantizma, priredio Mirko Tomasović, Konzor, Zagreb, 1998.
  18. Stendhal, Crveno i crno, Globus media, Zagreb, 2004.
  19. Honore de Balzac, Otac Goriot, Naklada Fran, Zagreb, 2000.
  20. Gustave Flaubert, Gospođa Bovary, Mozaik knjiga, Zagreb, 2006.
  21. Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Kabanica i druge pripovijetke, Europapress holding, Zagreb, 2008.
  22. Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna, Europapress holding, Zagreb, 2010.
  23. Lav Nikolajevič Tolstoj, Ana Karenjina, Europapress holding, Zagreb, 2010.
  24. Emile Zola, Germinale, Globus media, Zagreb, 2004.
  25. Guy de Maupassant, Izabrane novele, Europapress holding, Zagreb, 2008.
  26. Henrik Ibsen, Nora, Školska knjiga, Zagreb, 2007.
  27. Anton Pavlovič Čehov, Tri sestre, Europapress holding, Zagreb, 2010.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Evaluacijski listići.

Ostale informacije: