Hrvatska narječja

 

Naziv kolegija:
Hrvatska narječja
Šifra ISVU:
191068
Šifra MOZVAG:
HJD10
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Ćurak, Silvija
30
0
0
Bilić, Matea
0
15
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija Hrvatska narječja studentima pružiti znanja o trima hrvatskim narječjima (štokavskom, čakavskom i kajkavskom) i pripadajućim dijalektima. Predmet opisuje porijeklo hrvatskih narječja i dijalekata te odlike pojedinih jezičnih razina.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenog predmeta studenti će moći:

  • razlikovati dijalektološku terminologiju (narječje, dijalekt, poddijalekti, skupine govora, mjesni govori i dr.),
  • opisati i analizirati odlike svih triju hrvatskih narječja (štokavsko, čakavsko i kajkavsko),
  • napraviti dijalektološko istraživanje na terenu,
  • opisati odlike pojedinih mjesnih govora (fonologija, morfologija, tvorba, sintaksa, leksik),
  • argumentirati stečena znanja i vještine za samostalno izvođenje nastave iz područja hrvatske dijalektologije te stečena znanja kvalitetno primijeniti u nastavi.

Sadržaj predmeta:

  • Uvod u dijalektologiju
  • Općenito o štokavskom narječju
  • Slavonski dijalekt
  • Istočnobosanski dijalekt
  • Istočnohercegovački dijalekt
  • Zapadni dijalekt
  • Ostali štokavski dijalekti
  • Općenito o čakavskom narječju
  • Fonologija čakavskog narječja – samoglasnici
  • Fonologija čakavskog narječja – suglasnici
  • Naglasni sustav čakavskog narječja
  • Morfološke, sintaktičke i leksičke odlike čakavskog narječja
  • Općenito o kajkavskom narječju
  • Porijeklo kajkavskog narječja
  • Samoglasničke i suglasničke osobine kajkavskog narječja
  • Naglasni sustav kajkavskog narječja
  • Morfološke, sintaktičke i leksičke odlike kajkavskog narječja

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 		 METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, proučavanje literature, analiza primjera imenovati osnovne značajke triju hrvatskih narječja pismeni ispit
suradničko učenje, grupna rasprava analiza primjera, razgovor opisati jezične osobine kajkavskoga, čakavskoga i štokavskoga narječja aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit
predavanje, grupna rasprava analiza i uvježbavanje primjera, aktivno sudjelovanje prepoznati tekstove napisane na sva tri hrvatska narječja aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit
izlaganje, zadatak čitanja i analiza primjera slušanje izlaganja, čitanje i analiza literature imenovati način izradbe dijalektoloških karata aktivnost studenata na nastavi, seminarski rad
suradničko učenje, samostalni istraživački zadatak sustavno opažanje, analiza primjera, prezentacija naučenog primijeniti osnovne tehnike terenskoga istraživanja dijalekta samostalno istraživanje, seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 1 100%
Pohađanje nastave 1,6 0%
Seminarski rad 0,4 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene u obzir se uzima ocjena iz završnoga pisanog ispita: 100% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60% ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni:

  • položiti završni pisani ispit,
  • redovito pohađati predavanja, vježbe i seminare (dopuštena najviše tri izostanka).

 

 

Obavezna literatura:

  1. Dalibor Brozović, Narječja hrvatskog jezika (Hrvatski leksikon br. 2), Naklada Leksikon, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1997.
  2. Dalibor Brozović, O strukturnim i genetskim kriterijima u klasifikaciji hrvatsko-srpskih dijalekata, Zbornik za filologiju i lingvistiku sv. 3, Novi Sad, 1960, str. 68–88.

Štokavsko narječje

  1. Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1: hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2004.
  2. Iva Lukežić, Štokavsko narječje: nacrt sveučilišnih predavanja, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 32, Zagreb, 1998, str. 194–204.

Čakavsko narječje

  1. Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 2: čakavsko narječje, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2009.
  2. Milan Moguš, Čakavsko narječje: fonologija, Školska knjiga, Zagreb, 1977.

Kajkavsko narječje

  1. Mijo Lončarić, Kajkavsko narječje, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

Dopunska literatura:

  1. Božidar Finka, Čakavsko narječje, Čakavska rič, sv. 1, Split, 1971, str. 11–71.
  2. Stjepan, Ivšić, Jezik Hrvata kajkavaca, Ljetopis JAZU, 48, Zagreb, 1934.
  3. Zvonimir Junković, Jezik Antuna Vramca i podrijetlo kajkavskog dijalekta, Rad JAZU, 363, Zagreb, 1972.
  4. Ljiljana Kolenić, Slavonski dijalekt, Croatica, 45/46, Zagreb, 1997, str. 101–117.
  5. Josip Lisac, Hrvatski dijalekti i povijesni razvoj hrvatskoga književnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2010.
  6. Milan Moguš, Fonološki razvoj hrvatskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1971, str. 23–34.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: