Hrvatska narječja

Cilj je kolegija Hrvatska narječja studentima pružiti znanja o trima hrvatskim narječjima (štokavskom, čakavskom i kajkavskom) i pripadajućim dijalektima. Predmet opisuje porijeklo hrvatskih narječja i dijalekata te odlike pojedinih jezičnih razina.

Nakon uspješno završenog predmeta studenti će moći:

• razlikovati dijalektološku terminologiju (narječje, dijalekt, poddijalekti, skupine govora, mjesni govori i dr.),
• opisati i analizirati odlike svih triju hrvatskih narječja (štokavsko, čakavsko i kajkavsko),
• napraviti dijalektološko istraživanje na terenu,
• opisati odlike pojedinih mjesnih govora (fonologija, morfologija, tvorba, sintaksa, leksik),
• argumentirati stečena znanja i vještine za samostalno izvođenje nastave iz područja hrvatske dijalektologije te stečena znanja kvalitetno primijeniti u nastavi.

• Uvod u dijalektologiju
• Općenito o štokavskom narječju
• Slavonski dijalekt
• Istočnobosanski dijalekt
• Istočnohercegovački dijalekt
• Zapadni dijalekt
• Ostali štokavski dijalekti
• Općenito o čakavskom narječju
• Fonologija čakavskog narječja – samoglasnici
• Fonologija čakavskog narječja – suglasnici
• Naglasni sustav čakavskog narječja
• Morfološke, sintaktičke i leksičke odlike čakavskog narječja
• Općenito o kajkavskom narječju
• Porijeklo kajkavskog narječja
• Samoglasničke i suglasničke osobine kajkavskog narječja
• Naglasni sustav kajkavskog narječja
• Morfološke, sintaktičke i leksičke odlike kajkavskog narječja

predavanja, seminari i radionice, vježbe

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene u obzir se uzima ocjena iz završnoga pisanog ispita: 100% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60% ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Studenti su obvezni:

• položiti završni pisani ispit,
• redovito pohađati predavanja, vježbe i seminare (dopuštena najviše tri izostanka).

1. Dalibor Brozović, Narječja hrvatskog jezika (Hrvatski leksikon br. 2), Naklada Leksikon, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1997.
2. Dalibor Brozović, O strukturnim i genetskim kriterijima u klasifikaciji hrvatsko-srpskih dijalekata, Zbornik za filologiju i lingvistiku sv. 3, Novi Sad, 1960, str. 68–88.

Štokavsko narječje

1. Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1: hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2004.
2. Iva Lukežić, Štokavsko narječje: nacrt sveučilišnih predavanja, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 32, Zagreb, 1998, str. 194–204.

Čakavsko narječje

1. Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 2: čakavsko narječje, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2009.
2. Milan Moguš, Čakavsko narječje: fonologija, Školska knjiga, Zagreb, 1977.

Kajkavsko narječje

1. Mijo Lončarić, Kajkavsko narječje, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

1. Božidar Finka, Čakavsko narječje, Čakavska rič, sv. 1, Split, 1971, str. 11–71.
2. Stjepan, Ivšić, Jezik Hrvata kajkavaca, Ljetopis JAZU, 48, Zagreb, 1934.
3. Zvonimir Junković, Jezik Antuna Vramca i podrijetlo kajkavskog dijalekta, Rad JAZU, 363, Zagreb, 1972.
4. Ljiljana Kolenić, Slavonski dijalekt, Croatica, 45/46, Zagreb, 1997, str. 101–117.
5. Josip Lisac, Hrvatski dijalekti i povijesni razvoj hrvatskoga književnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2010.
6. Milan Moguš, Fonološki razvoj hrvatskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1971, str. 23–34.

Studentska anketa.