Hrvatska sintaksa

 

Naziv kolegija:
Hrvatska sintaksa
Šifra ISVU:
191062
Šifra MOZVAG:
HJD09
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Ham, Sanda
30
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente:

  • s temeljnom kroatističkom sintaktičkom literaturom,
  • sa sintaksom kao jezikoslovnom znanošću i njezinu odnosu prema drugim jezikoslovnim znanostima, osobito semantici,
  • s ustrojstvom jednostavne rečenice (rečeničnim dijelovima),
  • s ustrojstvom složene rečenice, s vrstama rečnica i sintaktičkom normom u suvremenom hrvatskom književnom jezika.

Ishodi učenja:

Studente osposobiti:

  • za razumijevanje sintakse kao jezikoslovne zanosti i njezinim odnosom prema drugim jezikoslovnim znanostim,
  • za razumijevanje temeljnih sintaktičkih pojmova, odnosa među sintaktičkim jedinicama na razini jednostavne i složene rečenice, na razini teksta; za sagledavanje sintaktičkoga sustava u sinkronijskom presjeku,
  • za samostalan i kritčki pristup hrvatskoj sinatkstičkoj normi,
  • za samostalan i kritički pristup kroatističkoj sintaktičkoj jezikoslovnoj literaturi,
  • za uspješno obavljanje lektorskih poslova (pisanih, usmenih),
  • za uspješnu izvedbu osnovnoškolskih i/ili srednjoškolskih nastavnih programa.

Sadržaj predmeta:

Sintaksa, semantika, tekstologija; riječ, sintagma, rečenica, diskurz; obavijesno rečenično ustrojstvo, semantičko rečenično ustrojstvo, gramatičko rečenično ustrojstvo; narav sintaktičkih odnosa; predikat i predikatne kategorije; objekt (izravni, neizravni, prijedložni, besprijedložni), priložna oznaka (uz semantičko razvrstavanje); atribut, apozicija, predikatni proširak; nezavisno složena rečenica, zavisno složena rečenica po mjestu uvrštavanja: subjektne, predikatne, objektne, priložne (mjesne, vremenske, uzročne, načinske, pogodbene, posljedične, namjerne, dopusne, poredbene); izrične rečnice, odnosne rečenice; nijekanje, upit, usklik, pasiv, neosobna preoblika (obezličenje).

Red riječi; obvezni, slobodni; neutralan i stilski obilježen red riječi.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
       
       
       
       

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 0,4 0%
Pismeni ispit 0,5 0%
Pohađanje nastave 1,6 0%
Usmeni ispit 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz završnog pismenog ispita i ocjena iz završnog usmenog ispita: 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita i 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnog usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studentske su obveze pohađanja nastave opisane Pravilnikom o studiranju.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Radoslav Katičić, Sintaksa hrvatskoga književnoga jezika, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1986. ili 1991. ili 2002.
  2. Eugenija Barić, Mijo Lončarić, Dragica Malić, Slavko Pavešić, Mirko Peti, Vesna Zečević, Marija Znika, Hrvatska gramatika, Institut za hrvatski jezik I jezikoslovlje, Zagreb, 1995. (ili novije izdanje)
  3. Stjepko Težak, Stjepan Babić, Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2000. (ili novije izdanje)

Dopunska literatura:

  1. Sanda Ham, Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
  2. Dragutin Raguž, Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997.
  3. Ivo Pranjković, Hrvatska skladnja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993.
  4. Ivo Pranjković, Druga hrvatska skladnja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2001.
  5. Ljiljana Šarić, Kvantifikacija u hrvatskome jeziku, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2002.
  6. Radoslav Katičić, Novi jezikoslovni ogledi, Školska knjiga, Zagreb, 1992. (sintaktički članci)
  7. Stjepan Babić, Hrvatska jezikoslova čitanka, Globus, Zagreb, 1991. (sintaktički članci)
  8. Mirko Peti, Predikatni proširak, Liber, Zagreb, 1979.
  9. Marija Znika, Sintaksa i semantika, Pergamena Zagreb 2008.
  10. Marija Znika, Odnos atribucije i predikacije, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1988.
  11. Stjepan Babić, Sročnost u hrvatskome književnom jeziku, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.

Student je dužan pratiti jezikoslovu periodiku, prema vlastitomu izboru: Jezik, Filologija, Suvremena lingvistika, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, Radovi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

Ostale informacije: