Slavonski dijalekt

Cilj je kolegija upoznati studente sa zavičajnim idiomom, to jest s fonologijom, morfologijom i sintaksom slavonskoga dijalekta štokavskoga narječja. Također je cilj upoznati studente s prostorom na kojem se prostiru govori slavonskoga dijalekta te prepoznavanje slavonskoga dijalekta u pisanim i govorenim tekstovima kao i razumijevanje teksta na slavonskom dijalektu. Studenti će također biti osposobljeni za samostalni terenski dijalektni rad u sklopu istraživanja leksika slavonskoga dijalekta te pisanim i usmenim oblikovanjem rezultata dijalektološkoga istraživanja.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati istraživanje zavičajnoga idioma,
• napraviti terensko dijalektološko istraživanje temeljeno na suvremenoj metodologiji,
• opisati slavonski dijalekt na svim jezičnim razinama (fonologija, morfologija, tvorba, sintaksa, leksik),
• usporediti hrvatske štokavske dijalekte i poddijalekte,
• napraviti samostalni opis mjesnoga govora slavonskoga dijalekta i usporediti ga s drugim mjesnim govorom slavonskoga dijalekta.

• Štokavsko narječje i podjela na dijalekte
• Slavonski dijalekt i podjela na poddijalekte
• Slavonski dijalekt kroz povijest
• Fonološke osobine slavonskoga dijalekta
• Morfološke osobine slavonskoga dijalekta
• Sintaktičke osobine slavonskoga dijalekta
• Leksičke osobine slavonskoga dijalekta
• Metodologija istraživanja slavonskoga dijalekta
• Terensko istraživanje govora slavonskoga dijalekta
• Jezični opis mjesnih govora

predavanja, seminari i radionice

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene u obzir se uzima ocjena ostvarena iz seminarskog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 50 % konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 50 % konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

​Primjer oblikovanja konačne ocjene

Student/ica je ostvario/la ocjenu 4 iz seminarskog i 3 iz završnoga usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (ocjena iz seminarskog rada x 0,5) + (ocjena iz završnoga usmenog ispita x 0,5).

U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako: (4 x 0,5) + (3 x 0,5) = 2 + 1,5 = 3,5 = 4.

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4).

Student/ica ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) tijekom nastave pisano je i usmeno pripremio/la seminar; (2) bio/la je nazočan/na na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

Studenti su obvezni:

• napisati seminarski rad koji uključuje opis jednoga govora slavonskoga dijalekta,
• redovito pohađati predavanja i seminare (dopuštena najviše tri izostanka),
• položiti usmeni ispit.

1. Stjepan Ivšić, Šaptinovačko narječje, Rad JAZU, 168, Zagreb, 1907., str. 113–162.
2. Stjepan Ivšić, Današńi posavski govor, Rad JAZU, 196, Zagreb, 1913., str. 124–254.
3. Stjepan Ivšić, Današńi posavski govor, Rad JAZU, 197, Zagreb, 1913., str. 9–138.
4. Josip Hamm, Štokavština Donje Podravine, Rad JAZU, 275, Zagreb, 1949., str. 5–70.
5. Stjepan Sekereš, Govor Hrvata u južnoj Baranji, Hrvatski dijalektološki zbornik, 4, Zagreb, 1977., str. 323–484.
6. Dalibor Brozović, Suvremeno štokavsko narječje kao plod divergentnoga jezičnoga razvoja, Hrvatski dijalektološki zbornik, 7, Zagreb, 1985., str. 59–71.
7. Ljiljana Kolenić, Slavonski dijalekt, Croatica, 45–46, Zagreb, 1997., str. 101–117.

1. Božidar Finka, Antun Šojat, O slavonskom dijalektu ekavskoga izgovora u okolici Vinkovaca, Rasprave Instituta za jezik, 2, Zagreb, 1973., str. 7–19.
2. Božidar Finka, Antun Šojat, Hrvatski ekavski govori jugozapadno od Vinkovaca, Radovi Centra za znanstveni rad Vinkovci, 3, Zagreb, 1975., str. 5–131.
3. Iva Lukežić, Polazišta i teze za opis iločke skupine govora, Croatica, 42–43–44, Zagreb, 1996., str. 213–236.
4. Ljiljana Kolenić, Josip Hamm i slavonski dijalekt, u: Josip Hamm i njegovo djelo, Hrvatski studiji, Zagreb, 2007., str. 150–161.
5. Ljiljana Kolenić, Silvija Ćurak, Govor Vrbanje, Šokačka rič, 4, Vinkovci, 2007., str. 81–97.
6. Ljiljana Kolenić, Silvija Ćurak, Mjesni govor Drenovaca, Šokačka rič, 5, Vinkovci, 2008., str. 71–82.
7. Ljiljana Kolenić, Šokački i bunjevački govori, u: Urbani Šokci 4, Šokačka grana, Osijek – Sombor, 2010., str. 215–223.
8. Loretana Farkaš, Tena Babić, Sintaktičke odlike glagolskih oblika u starih slavonskih pisaca, Šokačka rič, 7, Vinkovci, 2010., str. 141–165.
9. Ljiljana Kolenić, Emina Berbić Kolar, Govor Starih Perkovaca, Šokačka rič, 5, Vinkovci, 2008., str. 83–92.
10. Ljiljana Kolenić, Emina Berbić Kolar, Slavonski dijalekt u školi, Általános kérdések – (anya)nyelvi oktatás I., MMTK, Subotica, 2009, 257–261.
11. Loretana Farkaš, Tena Babić, Govor Babine Grede, Šokačka rič, 8, Vinkovci, 2011., str. 133–154.