Hrvatska leksikologija

Cilj je kolegija upoznati studente s raslojenošću hrvatskoga leksika, jednoznačnošću i višeznačnošću riječi, leksičkim posuđivanjem i prilagodbom posuđenica, kao i osposobiti studente za razlikovanje posuđenica od tuđica te potaknuti na razmišljanje o jezičnom purizmu i jezičnoj kulturi. Upoznati studente s hrvatskim rječnicima (jednojezičnima, višejezičnima i posebnima) i načinom obrade natuknica.

Nakon uspješno završenoga predmeta student će moći:

• definirati i objasniti leksikološke pojmove,
• usporediti denotativno i konotativno značenje te metaforično i metonimijsko prenošenje značenja,
• usporediti rječničke natuknice u različitim rječnicima,
• izdvojiti i opisati odnos među sememima u višeznačnoj riječi te odnos višeznačnosti i polisemije,
• razlikovati tuđice od posuđenica, barbarizme od novotvorenica, riječi iz aktivnoga od riječi iz pasivnoga rječnika (arhaizama i historizama), dijalektizme i žargonizme od riječi iz standardnoga jezika,
• prepoznati odstupanja od standardnoga jezika na leksičkoj razini te ih opisati u odnosu na pojam jezičnoga purizma,
• koristiti se jezikoslovnom literaturom, čitati članke leksikološkoga sadržaja.

Pojam i predmet leksikologije; leksikologija i semantika; denotacija i konotacija; višeznačnost riječi; odnos formativa i semema; sinonimija i homonimija; prenošenje značenja; metonimija i metafora; aktivni i pasivni rječnik; arhaizmi i historizmi; barbarizmi i neologizmi; eufemizmi i pleonazam; tuđice i posuđenice; jezični purizam; jezik i norma; osnove leksikografije; stilovi hrvatskoga jezika; frazemi i frazeološki rječnici.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kolokvij, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir ocjena pisanoga oblika i usmenoga izlaganja seminarskoga rada, kolokvija i završnoga pismenoga ispita. Od toga 40% konačne ocjene čini ocjena seminara, 20% ocjena kolokvija, 40% ocjena završnoga pismenoga ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (kolokvij x 0,20) + (sem. x 0,40) + (usm. isp. x 0,40)

Studenti su obvezni napisati i izložiti seminarski rad.

1. Anđela Frančić, Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005.
2. Bernardina Petrović, Leksička i kontaktna sinonimija u hrvatskome jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2024.
3. Tatjana Pišković, Uvod u leksičku semantiku hrvatskoga jezika. Zagreb: Matica hrvatska, 2024.
4. Povijest hrvatskoga jezika, 6. knjiga: 20. stoljeće – drugi dio, Croatica, ur. I. Pranjković, M. Samardžija, Zagreb, 2019. (poglavlja: Marko Samardžija, Jednojezični rječnici hrvatskoga jezika u 20. stoljeću, str. 9 – 47, Bernardina Petrović, Hrvatski dvojezični i višejezični rječnici u 20. stoljeću)
5. Branka Tafra, Od riječi do rječnika, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

Izbor literature za seminarske radove:

1. Lada Badurina, Marina Kovačević, Raslojavanje jezične stvarnosti, Dometi, Rijeka, 2001.
2. Dalibor Brozović, Standardni jezik, Zagreb, 1970. (poglavlje Slavenski standardni jezici i usporedna slavistika)
3. Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Jezik medija, publicistički stil, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2009.
4. Hrvatski jezik u XX. stoljeću, Matica hrvatska, Zagreb, 2006. (radovi Bernardine Petrović, Hrvatska jednojezična leksikografija u XX. stoljeću, str. 463–490 i Vlaste Rišner, Hrvatsko jezično savjetništvo u 20. stoljeću, str. 367–393).
5. Josip Matešić, Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
6. Jasna Melvinger, Leksikologija (skripta), Pedagoški fakultet, Osijek, 1990.
7. Antica Menac, Željka Fink-Arsovski, Radomir Venturin, Hrvatski frazeološki rječnik, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003.
8. Ana Mikić Čolić, Neologizmi u hrvatskom jeziku, Filozofski fakultet Osijek, Osijek, 2021.
9. jednojezični i višejezični rječnici hrvatskoga jezika
10. jezični savjetnici (odabrati dva suvremena jezična savjetnika i jedan s početka 20. st.)
11. Ivanetić, Nada (2003) Uporabni tekstovi, FF Press, Zagreb.
12. Franjo Iveković, Ivan Broz, Tomo Maretić, Vatroslav Rožić, Milan Rešetar, Antun Radić, Nikola Andrić, Dragutin Boranić, Jezikoslovne rasprave i članci, prir. Marko Samardžija, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.
13. Povijest hrvatskoga jezika, 5. knjiga: 20. stoljeće – prvi dio, ur. I. Pranjković i M. Samardžija, Croatica, Zagreb, 2018. (poglavlje: Borko Baraban, Jezično kultiviranje hrvatskoga jezika i jezično savjetništvo u 20. stoljeću, str. 441 – 477).
14. Bernardina Petrović, Sinonimija i sinonimičnost u hrvatskome jeziku, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, 2005.
15. Tatjana Pišković, ur., Rodni jezici, Zbornik radova o jeziku, rodu i spolu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2018.
16. Vlasta Rišner, Maja Glušac, Kroz mijene i dodire publicističkoga stila, Filozofski fakultet, Osijek, 2011.
17. Marko Samardžija, Jezični purizam u NDH, Zagreb, 1993.
18. Marko Samardžija (prir.), Norma i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1999. (samo leksikološki radovi)
19. Marko Samardžija, Nekoć i nedavno: odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnog jezika, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 2002.
20. Marko Samardžija, Hrvatski jezik i pravopis od ujedinjenja do kraja Banovine Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb, 2012.
21. Diana Stolac, Anastazija Vlastelić, Jezik reklama, Hrvatska sveučilišna naklada d.o.o – Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Zagreb – Rijeka, 2014.
22. Branka Tafra, Jezikoslovna razdvojba, Matica hrvatska, Zagreb, 1995, str. 5–105.
23. Ladislav Zgusta, Priručnik leksikografije, Svjetlost, Sarajevo, 1991.

Prati se aktivnost studenata u izradi seminarskoga rada i na satima seminarske nastave. Razgovara se o rezultatima istraživanja rječničkih natuknica. Izloženi se seminari kritički prosuđuju, a kratkim usmenim ili pisanim zadatcima provjerava se usvojenost sadržaja svaka dva tjedna. Kvaliteta se nastave provjerava i završnom studentskom anketom.