Medijski subjekt hrvatskoga pjesništva

Ciljevi nastave kolegija Medijski subjekt hrvatskoga pjesništva su stjecanje znanja o postojanju i o različitim stilskim aspektima medijske konstitutivnosti lirskoga subjekta u onome dijelu korpusa hrvatskoga pjesništva, koji i drugim tekstualnim strukturama (forma, tema/motivi) reflektira korelaciju s različitim tehnologijskim (re)prezentacijama zbilje i osposobljavanje studenata za analitičko-interpretacijski pristup takvim kodno, odnosno stilski hibridnim pjesničkim tekstovima i subjektnim strukturama.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati pojam »medij« koji će biti orijentacijskim i operativnim pojmom pri utvrđivanju medijske strukture lirskoga subjekta,
• opisati kodne parametre u okviru kojih se prepoznaje medijska struktura lirskog subjekta,
• definirati strukturu lirskoga medijskog subjekta,
• razlikovati tipove medijskoga subjekta s obzirom na različita medijska područja reference pjesničkoga teksta,
• analizirati pjesnički tekst, odnosno strukturu lirskoga medijskog subjekta, s obzirom na medijskokulturalni i stilsko-poetološki kontekst, odnosno s obzirom na modifikaciju funkcija subjektnih struktura prototekstnih umjetničkih i neumjetničkih medija u pjesničkome tekstu.

Prvi tjedan

Uvod u kolegij, opis sadržaja i ciljeva kolegija, opis praćenja studentskoga rada, uvod u seminar, prikaz i podjela tema, pregled literature

Drugi tjedan

Od medijske kulture k subjektu – kulturalni uvjeti oblikovanja medijske strukture pjesničkog subjekta

Treći tjedan

Kodni parametri medijskoga subjekta u kontaktu poetskoga teksta i neknjiževnih estetskih medija

Četvrti tjedan

Kodni parametri medijskoga subjekta u kontaktu poetskoga teksta i neumjetničkih medija

Peti tjedan

Filmični subjekt

Šesti tjedan

Slikarska struktura pjesničkog subjekta

Sedmi tjedan

Skulpturalna/arhitekturna struktura pjesničkog subjekta

Osmi tjedan

Fotosubjekt

Deveti tjedan

Stripovni subjekt u pjesničkom tekstu

Deseti tjedan

Plesni/performansni/kazališni subjekt kao pjesnički subjekt

Jedanaesti tjedan

Glazbenost pjesničkog subjekta

Dvanaesti tjedan

Videospotovski lik pjesničkog subjekta

Trinaesti tjedan

Pjesnički subjekt i komunikacijski mediji

Četrnaesti tjedan

Pjesnički subjekt i argumentacijski mediji

Petnaesti tjedan

Medijski subjekt hrvatskoga pjesništva – sinteza gradiva

predavanja, seminari i radionice

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada, ocjena iz kolokvija i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čine ocjene iz pismenog i usmenog ispita (40% iz kolokvija, a 30% iz završnoga usmenog ispita).

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Redovito pohađanje i aktivno praćenje nastave, kontinuirano izvršavanje zadataka vezanih uz nastavno gradivo, izrada dva seminarska rada, kolokvij i konačni ispit.

1. Vladimir Biti, Razudba lirske subjektivnosti (pogovor knjizi Miroslava Mićanovića Zid I fotografije kraja, IC Rijeka, Rijeka, 1989., str. 81–89)
2. Sanja Jukić, Stilistika medijskoga subjekta u suvremenom hrvatskome pjesništvu, disertacija, Zagreb, 2011.
3. Dubravka Oraić Tolić, Teorija citatnosti, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1990.
4. Goran Rem, Pogo i tekst, Meandar, Zagreb, 2011.
5. Zigfrid Šmit, Estetski procesi, Gradina, Niš, 1975.
6. Josip Užarević, Kompozicija lirske pjesme, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1991.
7. Willem G. Weststeijn, Lirski subjekt, u: Pojmovnik ruske avangarde 6, uredili Aleksandar Flaker i Dubravka Ugrešić, Grafički zavod Hrvatske, Filozofski fakultet, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1989., str. 95–117.

1. Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
2. Vjekoslav Boban, Kritika sintetizma, IC Rijeka, Rijeka, 1990.
3. Bernarda Katušić, Slast kratkih spojeva, Meandar, Zagreb, 2000.
4. Jurij Lotman, Struktura umjetničkog teksta, Alfa, Zagreb, 2001.
5. Goran Rem, Tijelo i tekst, Matica hrvatska, Osijek, 2008.
6. Goran Rem, Zadovoljština u tekstu, Quorum, Zagreb, 1989.
7. Goran Rem, Poetika brisanih navodnika, Omladinski kulturni centar, 1988.
8. Medien und Kultur: Beitraege zu einem interdisziplinaeren Symposium der Universitaet Lueneburg, uredio Werner Faulstich, Vandenhoeck & Ruprecht, Goettingen, 1991.
9. Riječi i slike, uredila Branka Stipančić, Zagreb, 1995.
10. Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky / Vlees & Beton, Zagreb – Ghent, 2005.
11. Hrvoje Turković, Retoričke regulacije, AGM, Zgareb, 2008.

Studentska anketa