Hrvatska pastoralno-idilična drama

Cilj je kolegija upoznati studente s dijakronijskom slikom hrvatske dopreporodne književnosti, a kroz stilska razdoblja s pojavnim oblicima književnog roda dramskog s posebnim naglaskom na pastoralno-idiličnu dramu. Pozornost je pri tome usmjerena na pojavu pastoralnosti u srednjem vijeku, zatim na pojavne oblike i preoblikovanja pastoralno-idilične drame do ilirskoga vremena.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati pojam pastoralnost i pastorala/pastoralno-idilična drama,
• opisati povijest jednoga žanra (pastoralno-idilične drame),
• razlikovati poetološke značajke književnih predložaka pred-držićevskoga, držićevskoga i po-držićevskog vremena,
• analizirati i uspoređivati tematsko-motivsku, kompozicijsku, metričku, stilsku razinu pastoralno-idilične drame različitih stilskih razdoblja.

Syllabus:

1. Uvod u kolegij
2. Književna genologija i određenje pojmova pastoralnost i pastorala
3. Pastoralnost i idiličan krajolik (Teokrit, Vergilije)
4. Srednji vijek: pastoralnost, funkcija pastoralnih elementa (Bog se rodi v Vitliomi, Legenda o Ivanu Zlatoustom u stihovima, Skazanje od Osiba sina Jakova patriarke, Od rojenja Gospodinova, Muka svete Margarite)
5. Humanizam: pastoralnost, funkcija pastoralnih elementa (Ianus Pannonius, Ilija Crijević, Juraj Šižgorić, Marko Marulić)
6. Renesansa: od ekloge do pastirske igre (scenska ekloga Džore Držića, Mavro Vetranović, prikazanje i pastoralno-idilična drama)
7. Nalješkovićeve pastirsko-mitološke igre
8. Vrhunac hrvatske renesansne pastorale – Marin Držić
9. Renesansna pastorala nakon Marina Držića (Dominko Zlatarić, Frano Lukarević Burina, Sabo Bobaljević Mišetić Glušac, Antun Sasin)
10. Barok (Paskoje Primović, Ivan Gundulić, Junije Palmotić, Antun Krivonosović, Marin Gazarović)
11. Bukolika (Ivan Bunić Vučić, Vladislav Menčetić, Vlaho Skvadri, Džore Palmotić)
12. Osamnaesto stoljeće i pastorala (Antun Gleđević, Ignjat Đurđević)
13. Pastorala u Panoniji
14. Evaluacija predmeta

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz završnoga pisanog ispita i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Student je obvezan redovito pohađati nastavu predavanja i seminara (dopušena su tri izostanka, tj. šest sati s predavnaja i tri sata sa seminara), napisati jedan seminarski rad koji se i usmeno izlaže te položiti pisani i usmeni ispit.

1. Rafo Bogišić, Hrvatska pastorala, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1989.
2. Rafo Bogišić, Nikola Nalješković, Rad JAZU, 357, Zagreb, 1971., str. 5–162.
3. Franjo Švelec, Mavro Vetranović, Radovi Instituta JAZU u Zadru, sv. IV–V, Zagreb, 1959., str. 175–214.
4. Franjo Švelec, Mavro Vetranović, Radovi Instituta JAZU u Zadru, sv. VI–VII, Zagreb, 1960., str. 319–392.
5. Joanna Rapacka, Zaljubljeni u vilu, Književni krug, Split, 1998.

Na početku semestra svake nove akademske godine studenti dobivaju opširniji popis literature, u kojemu se navode knjige i rasprave koje su se u međuvremenu pojavile.

1. Mira Muhoberac, Pastoralni kompleks u staroj hrvatskoj književnosti, u: Krležini dani u Osijeku 2000, uredio Branko Hećimović, Zagreb – Osijek, 2001., str. 34–41.
2. Ernst Robert Curtius, Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb, 1998. (poglavlje »Idealan krajolik«, str. 201–220)
3. Dunja Fališevac, Johanna Rapacka i hrvatska pastorala, u: Krležini dani u Osijeku 2002, Zagreb – Osijek, 2003., str. 50–59.
4. Zlata Šundalić, Životinja i hrvatska renesansna pastoralno-idilična drama, u: Krležini dani u Osijeku 2002., Zagreb – Osijek, 2003., str. 18–49.
5. Rafo Bogišić, O hrvatskim starim pjesnicima, Matica hrvatska, Zagreb, 1968.

Studentska anketa.