Hrvatska pastoralno-idilična drama

 

Naziv kolegija:
Hrvatska pastoralno-idilična drama
Šifra ISVU:
190837
Šifra MOZVAG:
HKI16
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
3.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Šundalić, Zlata
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija upoznati studente s dijakronijskom slikom hrvatske dopreporodne književnosti, a kroz stilska razdoblja s pojavnim oblicima književnog roda dramskog s posebnim naglaskom na pastoralno-idiličnu dramu. Pozornost je pri tome usmjerena na pojavu pastoralnosti u srednjem vijeku, zatim na pojavne oblike i preoblikovanja pastoralno-idilične drame do ilirskoga vremena.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati pojam pastoralnost i pastorala/pastoralno-idilična drama,
  • opisati povijest jednoga žanra (pastoralno-idilične drame),
  • razlikovati poetološke značajke književnih predložaka pred-držićevskoga, držićevskoga i po-držićevskog vremena,
  • analizirati i uspoređivati tematsko-motivsku, kompozicijsku, metričku, stilsku razinu pastoralno-idilične drame različitih stilskih razdoblja.

Sadržaj predmeta:

Syllabus:

  1. Uvod u kolegij
  2. Književna genologija i određenje pojmova pastoralnost i pastorala
  3. Pastoralnost i idiličan krajolik (Teokrit, Vergilije)
  4. Srednji vijek: pastoralnost, funkcija pastoralnih elementa (Bog se rodi v Vitliomi, Legenda o Ivanu Zlatoustom u stihovima, Skazanje od Osiba sina Jakova patriarke, Od rojenja Gospodinova, Muka svete Margarite)
  5. Humanizam: pastoralnost, funkcija pastoralnih elementa (Ianus Pannonius, Ilija Crijević, Juraj Šižgorić, Marko Marulić)
  6. Renesansa: od ekloge do pastirske igre (scenska ekloga Džore Držića, Mavro Vetranović, prikazanje i pastoralno-idilična drama)
  7. Nalješkovićeve pastirsko-mitološke igre
  8. Vrhunac hrvatske renesansne pastorale – Marin Držić
  9. Renesansna pastorala nakon Marina Držića (Dominko Zlatarić, Frano Lukarević Burina, Sabo Bobaljević Mišetić Glušac, Antun Sasin)
  10. Barok (Paskoje Primović, Ivan Gundulić, Junije Palmotić, Antun Krivonosović, Marin Gazarović)
  11. Bukolika (Ivan Bunić Vučić, Vladislav Menčetić, Vlaho Skvadri, Džore Palmotić)
  12. Osamnaesto stoljeće i pastorala (Antun Gleđević, Ignjat Đurđević)
  13. Pastorala u Panoniji
  14. Evaluacija predmeta

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
       
       
       
       

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 0,8 0%
Pismeni ispit 1 0%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Seminarski rad 0,5 0%
Usmeni ispit 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz završnoga pisanog ispita i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student je obvezan redovito pohađati nastavu predavanja i seminara (dopušena su tri izostanka, tj. šest sati s predavnaja i tri sata sa seminara), napisati jedan seminarski rad koji se i usmeno izlaže te položiti pisani i usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Rafo Bogišić, Hrvatska pastorala, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1989.
  2. Rafo Bogišić, Nikola Nalješković, Rad JAZU, 357, Zagreb, 1971., str. 5–162.
  3. Franjo Švelec, Mavro Vetranović, Radovi Instituta JAZU u Zadru, sv. IV–V, Zagreb, 1959., str. 175–214.
  4. Franjo Švelec, Mavro Vetranović, Radovi Instituta JAZU u Zadru, sv. VI–VII, Zagreb, 1960., str. 319–392.
  5. Joanna Rapacka, Zaljubljeni u vilu, Književni krug, Split, 1998.

Na početku semestra svake nove akademske godine studenti dobivaju opširniji popis literature, u kojemu se navode knjige i rasprave koje su se u međuvremenu pojavile.

Dopunska literatura:

  1. Mira Muhoberac, Pastoralni kompleks u staroj hrvatskoj književnosti, u: Krležini dani u Osijeku 2000, uredio Branko Hećimović, Zagreb – Osijek, 2001., str. 34–41.
  2. Ernst Robert Curtius, Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb, 1998. (poglavlje »Idealan krajolik«, str. 201–220)
  3. Dunja Fališevac, Johanna Rapacka i hrvatska pastorala, u: Krležini dani u Osijeku 2002, Zagreb – Osijek, 2003., str. 50–59.
  4. Zlata Šundalić, Životinja i hrvatska renesansna pastoralno-idilična drama, u: Krležini dani u Osijeku 2002., Zagreb – Osijek, 2003., str. 18–49.
  5. Rafo Bogišić, O hrvatskim starim pjesnicima, Matica hrvatska, Zagreb, 1968.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: