Naglasni sustav hrvatskoga jezika

Cilj je kolegija upoznati studente s obilježjima naglasnog sustava hrvatskoga standardnog jezika, s razlikama propisane i uporabne naglasne norme te odnosom hrvatskoga standardnoga jezika prema naglasnim ustrojstvima štokavskog, kajkavskog i čakavskog narječja.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati i objasniti pojmove koji se rabe u akcentologiji,
• bilježiti i razlikovati naglaske hrvatskoga standardnog jezika,
• razlikovati naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika od naglasnoga sustava nestandardnih idioma
• analizirati i objasniti naglasne dvostrukosti,
• kritički analizirati i uspoređivati naglaske u priručnicima hrvatskoga jezika,
• razlikovati i objasniti razlike između propisane i uporabe naglasne norme.

Prozodija, prozodemi, prozodijska obilježja, naglasak, uloga naglasnih jedinica, raspodjela naglasaka, riječi s dvama naglascima, naglasne dvostrukosti, prednaglasnice, zanaglasnice, naglasne cjeline, prenošenje naglaska na prednaglasnicu, morfološko ustrojstvo jezika i naglasak, leksičko ustrojstvo jezika i naglasak, odnos hrvatskoga standardnog jezika prema naglascima štokavskog, kajkavskog i čakavskog narječja, naglasci u priručnicima hrvatskoga jezika, naglasna norma i jezična uporaba.

predavanja, vježbe

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz seminarskog rada, kolokvija, pisanoga ispita i završnoga usmenog ispita: po 10% konačne ocjene čine ocjene seminarskog rada i kolokvija (što čini 20% konačne ocjene), 30% konačne ocjene čini ocjena iz pisanoga ispita, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Studenti su obvezni položiti jedan kolokvij koji je uvjet za izlazak na pisani ispit. Usmeni se ispit temelji na rezultatima kolokvija i pisanog ispita. Studenti su obvezni osluškivati i analizirati govor u medijima i bilježiti odstupanja od izvornoga standardnog naglašavanja te svoja zapažanja izložiti u desetminutnom izlaganju.

1. Eugenija Barić, Lana Hudeček, Nebojša Koharović, Mijo Lončarić, Marko Lukenda, Mile Mamić, Milica Mihaljević, Ljiljana Šarić, Vanja Švaćko, Luka Vukojević, Vesna Zečević, Mateo Žagar, Hrvatski jezični savjetnik, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999. (»Prozodija«, str. 70–81)
2. Ivo Škarić, Hrvatski govorili, Školska knjiga, Zagreb, 2006. (»Hrvatska prozodija riječi«, str. 65–149)
3. Stjepan Vukušić, Ivan Zoričić, Marija Grasselli-Vukušić, Naglasak u hrvatskome književnom jeziku, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2007.

1. Paul Garde, Naglasak, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
2. Zrinka Jelaska, Fonološki opisi hrvatskoga jezika – glasovi, slogovi, naglasci, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2004.
3. Blaženka Martinović, Odmaci od preskriptivne naglasne norme u hrvatskome standardnom jeziku, Riječki filološki dani 6, Filozofski fakultet Rijeka, 2006., str. 247–258.
4. Gordana Varošanec-Škarić, Prenošenje naglasaka na proklitiku u općem prihvaćenom hrvatskom izgovoru, Govor, XX, br. 1-2, Zagreb, 2003., str. 469–489.
5. suvremeni rječnici hrvatskoga jezika

Uspješnost se izvedbe kolegija prati suradnjom sa studentima na individualnim konzultacijama, uspoređivanjem i analiziranjem rezultata kolokvija i seminarskoga rada te završnom studentskom anketom.