Kognitivna lingvistika

Upoznavanje studenata s uzrocima i motivima pojave funkcionalnih kognitivnih pristupa jeziku, s njihovim osnovnim postavkama i teorijskim okvirima, u prvom redu s kognitivnom leksičkom semantikom i konstrukcijskim pristupima gramatici, u prvom redu s kognitivnom gramatikom. Osposobiti studente za:

• razlikovanje formalnog od funkcionalnog u lingvistici,
• uočavanje širokoga spektra činitelja koji sudjeluju u analizi značenja,
• primjenu kognitivne gramatike na gramatiku hrvatskoga jezika.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• demonstrirati znanje koje osigurava temelj za primjenu ideja kognitivne lingvistike na hrvatski jezik čime će biti u stanju osuvremeniti već pomalo zastarjele pristupe koji se počesto mogu naći u hrvatskim gramatikama,
• svoje znanje, razumijevanje i sposobnosti rješavanja problema primijeniti u širem kontekstu vezanom uz područje lingvistike jer se kognitivna lingvistika temelji na interdisciplinarnosti odnosno tijesno je povezana s interdisciplinarnim gramnama lingvistike kao što su psiholingvistika, neurolingvistika, sociolingvistika, antropolingvistika te etnolingvistika,
• integrirati stečena znanja u svom budućem radu, bilo u nastavi u školi bilo tijekom daljnjega školovanja na poslijediplomskim studijima filološko-lingvističkih usmjerenja,
• stručnjacima i laicima jasno predočiti svoje zaključke te znanje i argumente koji ih podupiru.

Osnovne razlike između generativne gramatike, tradicijskoga funkcionalizma (funkcionalnih sintaksa) i konstrukcijskih gramatika, teorija prototipova, radijalna kategorizacija i značenjske mreže, konceptualna i konvencionalna metafora i metonimija, odnos znanja o jeziku i znanja o svijetu (enciklopedijskoga znanja), temeljne i apstraktne kognitivne domene, razlikovanje odnosa profil – baza – domena – okvir. Upoznavanje s osnovama kognitivne gramatike te njezina primjena u hrvatskoj fonologiji, morfosintaksi i tvorbi riječi – kognitivna analiza hrvatskoga pasiva, bezličnih rečenica, izravnoga i neizravnoga objekta, subjekta, glagolskih prefiksa i prijedloga, struktura imenske skupine.

predavanja

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kolokvija i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 50% konačne ocjene čini ocjena iz kolokvija, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita. Ukoliko student ne ostvari pozitivnu ocjenu iz kolokvija, ocjena iz završnoga pisanog ispita čini 100% konačne ocjene.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Redovito pohađanje nastave, polaganje kolokvija, pisani i usmeni ispit.

1. William Croft, Alan Cruse, Cognitive linguistics, Cambrige University Press, Cambrige, 2004.
2. George Lakoff, Mark Johnson, Metaphors We Live By, The University of Chicago Press, Chicago, 1980.
3. George Lakoff, Women, Fire, and Dangerous Things: What Categories Reveal about the Mind, Chicago University Press, 1987.
4. John Taylor, Cognitive Grammar, Oxford University Press, 2002.

1. Ronald Langacker, Foundations of Cognitive Grammar, vol . 1, Stanford University Press, 1987.
2. Ronald Langacker, Foundations of Cognitive Grammar, vol . 2, Stanford University Press, 1991.
3. Rene Dirven, Ralph Porings (eds.), Metaphor and Metonymy in Comparison and Contrast , Mouton de Gruyter, Berlin – New York, 2003.
4. Elziebeta Tabakowska,Gramatika i predočavanje: uvod u kognitivnu lingvistiku, Krakov, 1995.
5. Milena Žic-Fuchs, Znanje o jeziku i znanje o svijetu, SOL, Zagreb, 1991.

Studentska anketa.