Autobiografska dječja književnost

 

Naziv kolegija:
Autobiografska dječja književnost
Šifra ISVU:
157532
Šifra MOZVAG:
HKI08
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Dragun, Dragica
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija upoznavanje s teorijom i poviješću autobiografije, stjecanje znanja o dijelu književnog korpusa u okviru književnosti za djecu i mladež, upoznavanjem sa žanrovskim sustavnom i reprezentativnim predlošcima hrvatske i svjetske književnosti te osposobljavanje studenata za samostalnu analizu književnoga teksta.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • objasniti teorijske odrednice autobiografske proze,
  • definiratii autobiografski žanrovski sustav,
  • analizirati reprezentativne predloške,
  • sintetizirati znanja o autobiografskoj književnosti za djecu i mladež.

Sadržaj predmeta:

O obilježjima i pojmu autobiografije. Teorijski koncepti o autobiografiji. Tipovi i modeli autobiografske proze. Autobiografski roman. Dnevnik. Autobiografski subjekt dječje i nedječje književnosti. Autobiografski diskurs djetinjstva. Analiza autobiografskih tekstova (Zora Ruklić, Jagoda Truhelka, Joža Horvat, Ivo Ladika, Zlata Kolarić-Kišur, Miro Gavran, Sanja Polak, Tomislav Zagoda).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, terenska nastava, mentorski rad, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje slušanje izlaganja, sustavno opažanje objasniti teorijske odrednice autobiografske proze kolokvij
pismeni/usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, sustavno opažanje definiratii autobiografski žanrovski sustav koklokvij
pismeni/usmeni ispit
samostalni zadaci
seminarsko izlaganje
mentorski rad
slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje, usmeno izlaganje analizirati reprezentativne predloške aktivnost studenata u nastavi
pisani seminarski rad
pismeni/usmeni ispit
predavanje
samostalni zadaci
slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje sintetizirati znanja o autobiografskoj književnosti za djecu i mladež pismeni/usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kolokvij, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kolokvij 0,5 25%
Kontinuirana provjera znanja 0,8 0%
Pismeni ispit 0,5 25%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Seminarski rad 0,5 25%
Usmeni ispit 0,5 25%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir sljedeće: ocjena pisanoga oblika i usmenoga izlaganja seminarskoga rada, kolokvija, pisanog ispita te usmenog ispita. Od toga 25% konačne ocjene čini ocjena seminara, 25% ocjena kolokvija, 25% ocjena pisanog ispita te 25% ocjena završnoga usmenoga ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u analizama, izvršavati zadatke koji su im povjereni za samostalno istraživanje, pročitati zadane naslove te pristupiti kolokvijui usmenom ispitu.

 

 

Obavezna literatura:

  1. 1.        Andrijana Kos Lajtman, Autobiografski diskurs djetinjstva, Naklada Ljevak Zagreb, 2011.

    2.        Mirna Velčić, Otisak priče, August Cesarec, Zagreb, 1991.

    3.        Helena Sablić Tomić, Intimno i javno, Naklada Ljevak Zagreb, Zagreb, 2002.

    4.      Andrea Zlatar, Autobiografija u Hrvatskoj, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.

Dopunska literatura:

  1. Autobiografije hrvatskih pisaca, priredio Vinko Brešić, AGM, Zagreb, 1997.
  2. Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
  3. Paul De Man, Autobiografija kao raz-obličenje, Književna kritika, 2, Beograd, 1998, str. 119–127.
  4. Dean Duda, Dnevnik, čitanje, Barthes, Gordogan, 31–32–33, Zagreb, 1991, str. 171–176.
  5. Philippe Lejeune, Autobiografski sporazum, u: Autor, pripovjedač, lik, priredio Cvjetko Milanja, Biblioteka Theoria Nova, Osijek, 1999, str. 201–236.
  6. Magdalena Medarić, Autobiografija / autobiografizam, Republika, 7–8, Zagreb, 1993, str. 46–62.  
  7. Helena Sablić Tomić, Hrvatska autobiografska proza, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: