Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer) | 2.g. |
zimski |
izborni |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Sabljić, Jakov | 15 |
0 |
15 |
Cilj je kolegija predstaviti vrste i tehnike čitanja, tipove čitatelja i osvijestiti važnosti razvijanja čitateljskih sposobnosti promicanjem vještina čitanja. Objašnjavaju se čimbenici koji utječu na razvijanje čitateljskih interesa te emocionalni i intelektualni razvoj čitatelja kao što su: socijalni status, kulturno okružje i utjecaj obitelji. Cilj je i opisati temeljne psihološke značajke čitatelja kojima se oblikuje percepcija čitanja te istaknuti činjenicu da je razvijena čitateljska sposobnost uvjet školske uspješnosti, a time i životne uspješnosti. Također se opisuje utjecaj nastave na odgoj čitatelja, navode se brojni načini nesvjesne primjene vještine čitanja te prikazuje pojam čitanja uz pomoć viđenja čitanja s neformalno-edukacijske strane (knjižnica, časopisi, novine, internet, zvučna knjiga i slično kao poticaji čitanju i čitateljskim navikama). Naposljetku se pojašnjava odnos čitatelja i popularne književnosti, književni interesi djece, mladih i odraslih, oblici motivacije za čitanje i slušanje (ne)fikcionalnih tekstova te govorna interpretacija teksta i važnost njezine uloge u čitateljskom odgoju.
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
Tipovi čitatelja. Čitateljski interesi (ovisnost interesa) i razvoj čitatelja (uvjetovanost razvoja). Ovisnost čitatelja o socijalnom statusu i kulturnom okružju. Utjecaj obitelji na odgoj čitatelja. Psihološke značajke čitatelja. Utjecaj nastave na odgoj čitatelja. Granice preskripcije i slobode. Funkcionalni tekstovi i/ili užitak čitanja. Zadaće čitateljskog odgoja. Čitateljski poticaji (knjižnica, časopisi, novine, internet, zvučna knjiga i slično). Vrste i tehnike čitanja. Čitatelj i popularna književnost. Književni interesi djece, mladih i odraslih. Primjena nekih oblika motivacije za čitanje i slušanje (ne)fikcionalnih tekstova. Govorna interpretacija teksta i njezina uloga u čitateljskom odgoju (osnovni čimbenici govorne interpretacije, recitacija i gluma, interpretator i publika). Faze govorne interpretacije teksta.
predavanja, seminari i radionice
2.1. Nastavna aktivnost | 2.2. Aktivnost studenta | 2.3. Ishod učenja | 2.4. Metoda procjene |
predavanje | slušanje izlaganja, pisanje, razmišljanje | definirati tipove čitatelja i važne čimbenike za razvijanje čitateljskih interesa te emocionalni i intelektualni razvoj čitatelja | seminarski rad |
seminari i radionice | slušanje izlaganja, pisanje, razmišljanje | analizirati temeljne psihološke značajke čitatelja kojima se oblikuje percepcija čitanja | seminarski rad |
terenska nastava | promatranje, slušanje, pisanje, sustavno opažanje i zaključivanje | opisati utjecaj nastave na odgoj čitatelja i neformalno-edukacijske poticaje u oblikovanju čitateljskih navika posredovanjem npr. knjižnice, časopisa, novina, interneta, zvučne knjige i sličnog | seminarski rad |
seminari i radionice | govorenje | razlikovati više vrsta čitanja potrebnih za razvijanje vlastitih čitateljskih sposobnosti i vještina | govorna interpretacija teksta |
seminari i radionice | govorenje | analizirati govornu interpretaciju teksta i važnost njezine uloge u čitateljskom odgoju | govorna interpretacija teksta |
Govorne interpretacije tekstova, Pohađanje nastave, Seminarski rad
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Govorne interpretacije tekstova | 0,6 | 0% |
Pohađanje nastave | 0,8 | 0% |
Seminarski rad | 0,6 | 0% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz seminarskoga rada i govorne interpretacije teksta: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz govorne interpretacije teksta.
Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 50 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 30 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.
Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).
Redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravi, pisanje seminarskog rada, govorna interpretacija teksta.
Studentska anketa.