Rodni identitet u hrvatskoj književnosti

Pružiti uvid u suvremenu rodno-teorijsku literaturu, temeljne književno-teorijske pojmove te prikazati različite diskurzivne strategije oblikovanja rodnih identiteta u hrvatskoj književnosti.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati temeljne rodno-teorijske pojmove,
• objasniti specifične diskurzivne strategije oblikovanja rodnih identiteta u hrvatskoj književnosti,
• primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje u samostalnoj analizi književnih predložaka,
• iskazati svijest o važnosti promoviranja rodne ravnopravnosti.

Uvod. Kategorija roda, oblikovanje rodnih identiteta i rodnih odnosa. Intelektualno-umjetničke ženske figure (Slavenka Drakulić). Intelektualno-umjetničke muške figure (Miro Gavran). Demonizirane ženske figure (Branka Slijepčević). Demonizirane muške figure (Goran Tribuson). Ljubavni roman i popularna kultura (Julijana Matanović). Privatna povijest i erotski kompleks u oblikovanju muškoga lika (Zoran Ferić). Iskustvo egzila i autsajderstva u oblikovanju ženskih i muških likova (Irena Vrkljan, Ludwig Bauer). Sinteza.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz aktivnosti u nastavi (čitanje literature, sudjelovanje u analizama i raspravama), ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, ocjena iz kontinuirane provjere znanja (kolokviji) te ocjena iz završnoga usmenog ispita: 10% konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti u nastavi, 20% konačne ocjene čini ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, 30% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja, a 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Redovito dolaženje na nastavu (najviše tri izostanka od 15 termina), priprema i izlaganje seminarskoga rada te redovito sudjelovanje u nastavi (sudjelovanje u analizama i raspravama).

1. Nataša Bijelić, „Teorijski okvir“, u knj. Muškarci i rodna ravnopravnost u Hrvatskoj, CESI, Zagreb, 2011., str. 4–12.
2. Lada Čale-Feldma i Ana Tomljenović, Uvod u feminističku književnu kritiku, Leykam international, Zagreb, 2012., str. 33–58., 117–141.
3. Dunja Detoni Dujmić, Lijepi prostori, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.
4. Dunja Detoni Dujmić, Ljepša polovica književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.
5. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945., Zagreb, Znanje, 1998.
6. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana: od 1945. do 2000. godine, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
7. Carole Pateman, Spolni ugovor, Ženska infoteka, Zagreb, 2000., str. 17–50.
8. Joan Wallach Scott, „Rod: korisna kategorija povijesne analize“, u knj. Rod i politika povijesti, Ženska infoteka, Zagreb, 2003., str. 47–73.

1. Mirjana Adamović, Žene i društvena moć, Plejada/ Institut za društvena istraživanja, Zagreb, 2011.
2. Belma Bećirbašić, Tijelo, ženskost i moć, Synopsis, Zagreb/ Sarajevo, 2011.
3. Judith Butler, Nevolje s rodom, Ženska infoteka, Zagreb, 2000.
4. Raewyn W. Connell, Masculinities, University of California Press, Berkeley, 2005.
5. Nadežda Čačinović, U ženskom ključu, Centar za ženske studije, Zagreb, 2003.
6. Lada Čale Feldman, Femina ludens, Disput, Zagreb, 2005.
7. Feminizam/ postmodernizam, Liberata/ Ženski studiji, Zagreb, 1999.
8. Filozofija i rod, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2005.
9. Branka Galić, "Stigma ili poštovanje? Reproduktivni status žena u Hrvatskoj i šire", Revija za sociologiju, br. 3-4, 2006., str. 149-164.
10. Toril Moi. Seksualna/tekstualna politika, Zagreb, AGM, 2007.
11. Dubravka Oraić Tolić, Muška moderna i ženska postmoderna, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.
12. Carole Pateman, Ženski nered, Ženska infoteka, Zagreb, 1998.
13. Tijelo u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi: zbornik radova 45. seminara Zagrebačke slavističke škole, ur. I. Brković, T. Pišković, FF press, Zagreb, 2017.
14. Helena Sablić Tomić, Intimno i javno, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.
15. Mirna Velčić, Otisak priče, August Cesarec, Zagreb, 1991.
16. Ksenija Vidmar Horvat, Imaginarna majka, Sandorf, Zagreb, 2017.
17. Sylvia Walby, Rodne preobrazbe, Ženska infoteka, Zagreb, 2005.
18. Andrea Zlatar, Tekst, tijelo, trauma, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.
19. Nira Yuval Davis, Rod i nacija, Ženska infoteka, Zagreb, 2004.

Studentska anketa

Na početku svake akademske godine popis će literature dopunjavati recentnim naslovima.