Rodni identitet u hrvatskoj književnosti

 

Naziv kolegija:
Rodni identitet u hrvatskoj književnosti
Šifra ISVU:
191097
Šifra MOZVAG:
HKID52
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Brunčić, Dubravka
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Pružiti uvid u suvremenu rodno-teorijsku literaturu, temeljne književno-teorijske pojmove te prikazati različite diskurzivne strategije oblikovanja rodnih identiteta u hrvatskoj književnosti.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati temeljne rodno-teorijske pojmove,
  • objasniti specifične diskurzivne strategije oblikovanja rodnih identiteta u hrvatskoj književnosti,
  • primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje u samostalnoj analizi književnih predložaka,
  • iskazati svijest o važnosti promoviranja rodne ravnopravnosti.

Sadržaj predmeta:

Uvod. Kategorija roda, oblikovanje rodnih identiteta i rodnih odnosa. Intelektualno-umjetničke ženske figure (Slavenka Drakulić). Intelektualno-umjetničke muške figure (Miro Gavran). Demonizirane ženske figure (Branka Slijepčević). Demonizirane muške figure (Goran Tribuson). Ljubavni roman i popularna kultura (Julijana Matanović). Privatna povijest i erotski kompleks u oblikovanju muškoga lika (Zoran Ferić). Iskustvo egzila i autsajderstva u oblikovanju ženskih i muških likova (Irena Vrkljan, Ludwig Bauer). Sinteza.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje
zadatak čitanja i analize primjera
slušanje izlaganja, čitanje, analiza literature definirati temeljne rodno-teorijske pojmove kolokvij
usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
zadatak čitanja i analize primjera seminarsko izlaganje
slušanje izlaganja, čitanje, analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, rasprava, izrada i prezentacija seminarskoga rada objasniti specifične diskurzivne strategije oblikovanja rodnih identiteta u hrvatskoj književnosti aktivnost studenata u nastavi
kolokvij
seminarski rad
usmeni ispit
seminarsko izlaganje
samostalni istraživački zadatak
čitanje, analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, izrada i prezentacija seminarskoga rada primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje u samostalnoj analizi književnih predložaka seminarski rad
usmeni ispit
seminarsko izlaganje
diskusija
suradnja, izrada i prezentacija seminarskoga rada, rasprava, sustavno opažanje i zaključivanje iskazati svijest o važnosti promoviranja rodne ravnopravnosti seminarski rad
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,1 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,4 0%
Pohađanje nastave 0,8 0%
Seminarski rad 0,2 0%
Usmeni ispit 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz aktivnosti u nastavi (čitanje literature, sudjelovanje u analizama i raspravama), ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, ocjena iz kontinuirane provjere znanja (kolokviji) te ocjena iz završnoga usmenog ispita: 10% konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti u nastavi, 20% konačne ocjene čini ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, 30% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja, a 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

 

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito dolaženje na nastavu (najviše tri izostanka od 15 termina), priprema i izlaganje seminarskoga rada te redovito sudjelovanje u nastavi (sudjelovanje u analizama i raspravama).

 

 

Obavezna literatura:

  1. Jonathan Culler, Književna teorija: vrlo kratak uvod, AGM, Zagreb, 2001. (poglavlje »Identitet, identifikacija, subjekt«, str. 127–140)
  2. Joan Wallach Scott, Rod i politika povijesti, Ženska infoteka, Zagreb, 2003, str. 17–73.

Dopunska literatura:

  1. Judith Butler, Nevolje s rodom, Ženska infoteka, Zagreb, 2000.
  2. Raewyn W. Connell, Masculinities, University of California Press, Berkeley, 2005.
  3. Dunja Detoni Dujmić, Lijepi prostori, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.
  4. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana: od 1945. do 2000. godine, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
  5. Dubravka Oraić Tolić, Muška moderna i ženska postmoderna, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.
  6. Carole Pateman, Spolni ugovor, Ženska infoteka, Zagreb, 2000.
  7. Carole Pateman, Ženski nered, Ženska infoteka, Zagreb, 1998.
  8. Andrea Zlatar, Tekst, tijelo, trauma, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.
  9. Dinko Župan, Foucaultova teorija moći i kritika pojma rod, Časopis za suvremenu povijest, XLI, 1, Zagreb, 2009, str. 7–24.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa

Ostale informacije: