Suvremena svjetska književnost

 

Naziv kolegija:
Suvremena svjetska književnost
Šifra ISVU:
191095
Šifra MOZVAG:
HK75
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Žužul, Ivana
15
0
15
Varga Oswald, Tina
0
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij Suvremena svjetska književnost temelji se na povijesnom proučavanju književnosti u slijedu književnih razdoblja unutar posljednje epohe modernizma u okviru nacionalnih književnosti. Potreba razvrstavanja slijeda povijesti svjetske književnosti unutar književnih razdoblja i pravaca upućuje na zajednički sustav književnih vrsta i zajedničkih poetika. Unutar zajedničkog književnoga, društvenoga i povijesnoga konteksta opisuju se pojedinačno temeljna razdoblja od esteticizma, preko avangarde, kasnog modernizma, do postmodernizma. Navedene odrednice primjenjuju se i uspoređuju u pristupu reprezentativnim autorima i književnim djelima. Kritičko razmatranje znanstvene literature u analizi i interpretaciji književnih djela služi kao paradigma u samostalnom istraživanja određene teme.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • klasificirati povijest svjetske književnosti (periodizacija),
  • književnopovijesno i književnoteorijski opisati književnu epohu, književna razdoblja i žanrove (poetika),
  • književnopovijesno i književnoteorijski usporediti književna razdoblja i žanrove,
  • definirati književni, kulturni i povijesni kontekst autora i književnog djela,
  • interpretirati književna djela iz svjetske književnosti,
  • primijeniti znanstvenu literaturu u analizi i interpretaciji književnih djela.

Sadržaj predmeta:

1. MODERNIZAM

Rasprave o opisu, određenju i nazivu epohe.

A) ESTETICIZAM

Novo shvaćanje poetike i svrhe književnosti. Novi položaj poezije u sustavu književnih vrsta. Paradoks modernizma: osporavanje autonomije književnosti. Oprečnost filozofije Friedricha Nietzschea. Utemeljitelji modernizma: Charles Baudelaire i Lautréamont. Širenje simbolizma (Jean Moréas, Stéphan Mallarmé, Paul Verlaine, Maurice Maeterlinck). Larpurlartizam. Moderna drama: Čehov i Maeterlinck. Oscar Wilde: esteticizam, bajka i fantastika. Joseph Conrad: preteča modernog romana. Obnova romana (esteticizam/ realizam): Rainer Maria Rilke i Marcel Proust.

B) AVANGARDA

Dva lica modernosti: avangarda i dekadencija. Kriza europskog mišljenja. Oblikovanje avangardnih pokreta: futurizam, ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam. Talijanski i ruski futurizam: Filippo Tommaso Marinetti, Velimir Hljevnikov i Vladimir Majakovski. Ekspresionizam: lirika (Georg Trakl, Gottfried Benn i Franz Werfel) i drama (Georg Büchner i August Strindberg). Dadaizam: Tristan Tzara. Nadrealizam i Freudovo učenje o podsvijesti/ realizam: André Breton. Razvoj moderne proze i uporaba novih književnih tehnika/ realizam: James Joyce. Novi mit modernizma: Franz Kafka i »prekid komunikacije«. Roman struje svijesti: Virginia Woolf, William Faulkner i Hermann Broch/ James Joyce. Moderni satirični roman: Jaroslav Hašek. Ritualno kazalište Antonina Artauda. Novi način oblikovanja drame: Luigi Pirandello. Epsko kazalište: Bertolta Brecht. Lirika: Thomas Stearns Eliot (povezivanje klasicističke tradicije i modernog izraza) i Federico García Lorca (povezivanje avangarde i tradicije usmene književnosti).

C) KASNI MODERNIZAM

Pokušaj obnove realističke književne tehnike. Tradicija i kasni modernizam. »Prava pitanja« književnosti. Odnos književnosti i znanosti, filozofije i umjetnosti, ideologije i umjetnosti: Bulgakov i Mann. Obnova povijesnog romana: Marguerite Yourcenar/ Herman Broch. Utjecaj filozofije egzistencijalizma (Schopenhauer, Nietzsche i Kierkegaard): Jean-Paul Sartre. Filozofija apsurda: Albert Camus. Kazalište apsurda: Samuel Beckett i Eugène Ionesco. »Moderni realizam«: Hemingway i Salinger. »Magijski realizam« u poeziji: Pablo Neruda. Ekskluzivnost avangardne poezije: Ezra Pound i Boris Pasternak (obnova klasicizma).

D) POSTMODERNIZAM

Rasprave o postmodernizmu: arhitektura, jezik, književnost i filozofija. Odrednice postmodernizma: skepticizam, relativizam i novo shvaćanje tradicije. Utemeljitelj postmodernizma Jorge Luis Borges: postmodernistički paradoks. Postmodernistički postupci: Samuel Beckett. »Metafikcionalnost«: Vladimir Vladimirovič Nabokov. »Magijski realizam«: Gabriel García Márquez. Odnos lake i teške književnosti: Italo Calvino (ironija) i John Robert Fowles (igra), Umberto Eco (povijest). Odnos kiča i umjetnosti, Nietzscheova teza o vječnom vraćanju istoga: Milan Kundera.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava klasificirati povijest svjetske književnosti (periodizacija) kontinuirano provjeravanje znanja
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava književnopovijesno i književnoteorijski opisati književnu epohu, književna razdoblja i žanrove kontinuirano provjeravanje znanja
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava književnopovijesno i književnoteorijski usporediti književna razdoblja i žanrove kontinuirano provjeravanje znanja
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava definirati književni, kulturni i povijesni kontekst autora i književnog djela kontinuirano provjeravanje znanja
seminari i radionice
multimedija i mreža
mentorski rad
suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature, javni govor, prezentacija interpretirati književna djela iz svjetske književnosti referat
kontinuirano provjeravanje znanja
seminari i radionice
multimedija i mreža
mentorski rad
suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature, javni govor, prezentacija primijeniti znanstvenu literaturu u analizi i interpretaciji književnih djela referat
kontinuirano provjeravanje znanja

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Referat, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,1 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,7 0%
Pohađanje nastave 0,8 0%
Referat 0,2 0%
Seminarski rad 0,2 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kontinuirane provjere znanja i ocjena iz referata: 60% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja,  a 40% konačne ocjene čini ocjena iz referata.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirana provjera znanja 60 i referat 40. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60–69 ocjenskih bodova (60%–69%) = dovoljan (2), 70–79 ocjenskih bodova (70%–79%) = dobar (3), 80–89 ocjenskih bodova (80%–89%) = vrlo dobar (4), 90–100 ocjenskih bodova (90%–100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje predavanja i seminarske nastave. Usmeno izlaganje referata.  Sustavno čitanje književnih djela. Kontinuirana provjera znanja iz područja znanstvene literature i pripadajućih književnih djela.

 

 

Obavezna literatura:

1. Milivoj Solar, Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003, str. 266–335.

2. Milivoj Solar, Suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1997

3. Viktor Žmegač, Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004., str. str. 302–495.

Lektira (izbor)

  1. Čitanka iz stranih književnosti 2, priredila Nevenka Košutić Brozović, Školska knjiga, Zagreb, 2007.
  2. Charles Baudelaire, Cvjetovi zla i Spleen Pariza, SysPrint, Zagreb, 1996.
  3. Oscar Wilde, Slika Doriana Graya, Europapress holding, Zagreb, 2008.
  4. Joseph Conrad, Srce tame, Globus media, Zagreb, 2004.
  5. Marcel Proust, Put k Swannu, Globus media, Zagreb, 2004.
  6. James Joyce, Uliks, Europapress holding, Zagreb, 2008.
  7. Franz Kafka, Proces i Preobrazba i druge priče, Školska knjiga, Zagreb, 2012.
  8. William Faulkner, Krik i bijes, Globus, Zagreb, 1977.
  9. Hermann Broch, Vergilijeva smrt, Školska knjiga, Zagreb, 2001.
  10. Jaroslav Hašek, Doživljaji dobrog vojnika Švejka za svjetskog rata, Globus media, Zagreb, 2004.
  11. Luigi Pirandello, Šest lica traži autora, SysPrint, Zagreb, 2003.
  12. Bertolt Brecht, Kavkaski krug kredom, August Cesarec, Zagreb, 1986.
  13. Thomas Stearns Eliot, Pusta zemlja i druga djela, Školska knjiga, Zagreb, 2009.
  14. Mihail Afanasjevič Bulgakov, Majstor i Margarita, Europapress holding, Zagreb, 2008.
  15. Thomas Mann, Doktor Faustus, Naklada Ljevak, Zagreb, 2000.
  16. Jean Paul Sartre, Mučnina, Matica hrvatska, Zagreb, 1980.
  17. Albert Camus, Mit o Sizifu, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.
  18. Samuel Beckett, U očekivanju Godota, Katarina Zrinski, Varaždin, 2005.
  19. Eugene Ionescu, Ćelava pjevačica, SysPrint, Zagreb, 2000.
  20. Ernest Hemingway, Kome zvono zvoni, V.B.Z., Zagreb, 2001.
  21. Jerome David Salinger, Lovac u žitu, Šareni dućan, Zagreb, 2007.
  22. Jorge Luis Borges, Aleph, Globus media, Zagreb, 2004.
  23. Samuel Beckett, Molloy, Školska knjiga, Zagreb, 2001.
  24. Vladimir Nabokov, Lolita, SysPrint, Zagreb, 1998.
  25. Gabriel García Márquez, Sto godina samoće, V.B.Z., Zagreb, 2006.
  26. John Fowles, Ženska francuskog poručnika, Školska knjiga, Zagreb, 1999.
  27. Italo Calvino, Ako jedne zimske noći neki putnik, Globus media, Zagreb, 2004.
  28. Milan Kundera, Nepodnošljiva lakoća postojanja, Meandar, Zagreb, 2000.
  29. Umberto Eco, Ime ruže, Izvori, Zagreb, 2000.

Dopunska literatura:

  1. Viktor Žmegač, Istina fikcije, Znanje, Zagreb, 1982.
  2. Viktor Žmegač, Književnost i zbilja, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
  3. Viktor Žmegač, Težišta modernizma, SNL, Zagreb, 1985.
  4. Viktor Žmegač, Književnost i glazba, Matica hrvatska, Zagreb, 2003.
  5. Vlatko Pavletić, Baudelaireovi Cvjetovi zla, Školska knjiga, Zagreb, 1993.
  6. Lauer Reinhard, Povijest ruske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2009.
  7. Hugo Fridriech, Struktura moderne lirike, Zagreb, 1969.
  8. Aleksandar Flaker, Ruska avangarda, SNL, Zagreb, 1984.
  9. Aleksandar Flaker, Ruska avangarda 2, Profil multimedija, Zagreb, Službeni glasnik, Beograd, 2009.
  10. Ingrid Šafranek, Branimir Donat, Temelji modernog romana, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
  11. Ivo Vidan, Romani struje svijesti, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
  12. Milivoj Solar, Kritika relativizma ukusa, Matica hrvatska, Zagreb, 2011.
  13. Milivoj Solar, Laka i teška književnost, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
  14. Milivoj Solar, Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Nolit, Beograd, 1985.
  15. Milivoj Solar, Smrt Sancha Panze, Golden marketing, Zagreb, 2006.
  16. Milivoj Solar, Nakon smrti Sancha Panze, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009.
  17. Milivoj Solar, Retorika postmoderne, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.
  18. Povijest svjetske književnosti I–VII, urednici Frano Čale, Slavko Goldstein, Ivo Frangeš, Aleksandar Flaker, Breda Kogoj-Kapetanić, Svetozar Petrović, Vera Senečić, Vladimir Vratović, Mate Zorić, Viktor Žmegač, Mladost, Zagreb, 1982.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Evaluacijski listići.

Ostale informacije: