Suvremena svjetska književnost

Kolegij Suvremena svjetska književnost temelji se na povijesnom proučavanju književnosti u slijedu književnih razdoblja unutar posljednje epohe modernizma u okviru nacionalnih književnosti. Potreba razvrstavanja slijeda povijesti svjetske književnosti unutar književnih razdoblja i pravaca upućuje na zajednički sustav književnih vrsta i zajedničkih poetika. Unutar zajedničkog književnoga, društvenoga i povijesnoga konteksta opisuju se pojedinačno temeljna razdoblja od esteticizma, preko avangarde, kasnog modernizma, do postmodernizma. Navedene odrednice primjenjuju se i uspoređuju u pristupu reprezentativnim autorima i književnim djelima. Kritičko razmatranje znanstvene literature u analizi i interpretaciji književnih djela služi kao paradigma u samostalnom istraživanja određene teme.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• klasificirati povijest svjetske književnosti (periodizacija),
• književnopovijesno i književnoteorijski opisati književnu epohu, književna razdoblja i žanrove (poetika),
• književnopovijesno i književnoteorijski usporediti književna razdoblja i žanrove,
• definirati književni, kulturni i povijesni kontekst autora i književnog djela,
• interpretirati književna djela iz svjetske književnosti,
• primijeniti znanstvenu literaturu u analizi i interpretaciji književnih djela.

1. MODERNIZAM

Rasprave o opisu, određenju i nazivu epohe.

A) ESTETICIZAM

Novo shvaćanje poetike i svrhe književnosti. Novi položaj poezije u sustavu književnih vrsta. Paradoks modernizma: osporavanje autonomije književnosti. Oprečnost filozofije Friedricha Nietzschea. Utemeljitelji modernizma: Charles Baudelaire i Lautréamont. Širenje simbolizma (Jean Moréas, Stéphan Mallarmé, Paul Verlaine, Maurice Maeterlinck). Larpurlartizam. Moderna drama: Čehov i Maeterlinck. Oscar Wilde: esteticizam, bajka i fantastika. Joseph Conrad: preteča modernog romana. Obnova romana (esteticizam/ realizam): Rainer Maria Rilke i Marcel Proust.

B) AVANGARDA

Dva lica modernosti: avangarda i dekadencija. Kriza europskog mišljenja. Oblikovanje avangardnih pokreta: futurizam, ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam. Talijanski i ruski futurizam: Filippo Tommaso Marinetti, Velimir Hljevnikov i Vladimir Majakovski. Ekspresionizam: lirika (Georg Trakl, Gottfried Benn i Franz Werfel) i drama (Georg Büchner i August Strindberg). Dadaizam: Tristan Tzara. Nadrealizam i Freudovo učenje o podsvijesti/ realizam: André Breton. Razvoj moderne proze i uporaba novih književnih tehnika/ realizam: James Joyce. Novi mit modernizma: Franz Kafka i »prekid komunikacije«. Roman struje svijesti: Virginia Woolf, William Faulkner i Hermann Broch/ James Joyce. Moderni satirični roman: Jaroslav Hašek. Ritualno kazalište Antonina Artauda. Novi način oblikovanja drame: Luigi Pirandello. Epsko kazalište: Bertolta Brecht. Lirika: Thomas Stearns Eliot (povezivanje klasicističke tradicije i modernog izraza) i Federico García Lorca (povezivanje avangarde i tradicije usmene književnosti).

C) KASNI MODERNIZAM

Pokušaj obnove realističke književne tehnike. Tradicija i kasni modernizam. »Prava pitanja« književnosti. Odnos književnosti i znanosti, filozofije i umjetnosti, ideologije i umjetnosti: Bulgakov i Mann. Obnova povijesnog romana: Marguerite Yourcenar/ Herman Broch. Utjecaj filozofije egzistencijalizma (Schopenhauer, Nietzsche i Kierkegaard): Jean-Paul Sartre. Filozofija apsurda: Albert Camus. Kazalište apsurda: Samuel Beckett i Eugène Ionesco. »Moderni realizam«: Hemingway i Salinger. »Magijski realizam« u poeziji: Pablo Neruda. Ekskluzivnost avangardne poezije: Ezra Pound i Boris Pasternak (obnova klasicizma).

D) POSTMODERNIZAM

Rasprave o postmodernizmu: arhitektura, jezik, književnost i filozofija. Odrednice postmodernizma: skepticizam, relativizam i novo shvaćanje tradicije. Utemeljitelj postmodernizma Jorge Luis Borges: postmodernistički paradoks. Postmodernistički postupci: Samuel Beckett. »Metafikcionalnost«: Vladimir Vladimirovič Nabokov. »Magijski realizam«: Gabriel García Márquez. Odnos lake i teške književnosti: Italo Calvino (ironija) i John Robert Fowles (igra), Umberto Eco (povijest). Odnos kiča i umjetnosti, Nietzscheova teza o vječnom vraćanju istoga: Milan Kundera.

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Referat, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kontinuirane provjere znanja, ocjena iz seminarskog rada i ocjena iz referata: 50% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja, a 25% konačne ocjene čini ocjena iz referata i 25% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirana provjera znanja 50 ocjenskih bodova, seminaski rad 25 ocjenskih bodova i referat 25 ocjenskih bodova. Za prolaznu ocjenu iz kontinuirane provjere znanja student treba ostvariti minimalno 30 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Za prolaznu ocjenu iz referata student treba ostvariti minimalno 15 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Za prolaznu ocjenu iz ispita student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ukupne ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60–69 ocjenskih bodova (60%–69%) = dovoljan (2), 70–79 ocjenskih bodova (70%–79%) = dobar (3), 80–89 ocjenskih bodova (80%–89%) = vrlo dobar (4), 90–100 ocjenskih bodova (90%–100%) = izvrstan (5).

Redovito pohađanje predavanja i seminarske nastave. Usmeno izlaganje referata. Izrada seminarskog rada. Sustavno čitanje književnih djela i aktivno sudjelovanje u raspravama o njima. Kontinuirana provjera znanja iz područja znanstvene literature i pripadajućih književnih djela.

1. Hutcheon, Linda, The Politics of Postmodernism, London/New York 1991. (dijelovi)
2. Jameson, Frederic, 1988, »Postmodernizam ili kulturna logika kasnog kapitalizma«, u Postmoderna: nova epoha ili zabluda, ur. I. Kuvačić, G. Flego, ZG: Naprijed, str. 187-232.
3. Solar, Milivoj, Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003, str. 266–335.
4. Solar, Milivoj, Suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
5. Žmegač, Viktor, Težišta modernizma, SNL, Zagreb, 1985. (dijelovi)

Lektira (izbor)

1. Čitanka iz stranih književnosti 2, priredila Nevenka Košutić Brozović, Školska knjiga, Zagreb, 2007.
2. Charles Baudelaire, Cvjetovi zla i Spleen Pariza, SysPrint, Zagreb, 1996.
3. Oscar Wilde, Slika Doriana Graya, Europapress holding, Zagreb, 2008.
4. Joseph Conrad, Srce tame, Globus media, Zagreb, 2004.
5. Marcel Proust, Put k Swannu, Globus media, Zagreb, 2004.
6. James Joyce, Uliks, Europapress holding, Zagreb, 2008.
7. Franz Kafka, Proces i Preobrazba i druge priče, Školska knjiga, Zagreb, 2012.
8. William Faulkner, Krik i bijes, Globus, Zagreb, 1977.
9. Hermann Broch, Vergilijeva smrt, Školska knjiga, Zagreb, 2001.
10. Jaroslav Hašek, Doživljaji dobrog vojnika Švejka za svjetskog rata, Globus media, Zagreb, 2004.
11. Luigi Pirandello, Šest lica traži autora, SysPrint, Zagreb, 2003.
12. Bertolt Brecht, Kavkaski krug kredom, August Cesarec, Zagreb, 1986.
13. Thomas Stearns Eliot, Pusta zemlja i druga djela, Školska knjiga, Zagreb, 2009.
14. Mihail Afanasjevič Bulgakov, Majstor i Margarita, Europapress holding, Zagreb, 2008.
15. Thomas Mann, Doktor Faustus, Naklada Ljevak, Zagreb, 2000.
16. Jean Paul Sartre, Mučnina, Matica hrvatska, Zagreb, 1980.
17. Albert Camus, Mit o Sizifu, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.
18. Samuel Beckett, U očekivanju Godota, Katarina Zrinski, Varaždin, 2005.
19. Eugene Ionescu, Ćelava pjevačica, SysPrint, Zagreb, 2000.
20. Ernest Hemingway, Kome zvono zvoni, V.B.Z., Zagreb, 2001.
21. Jerome David Salinger, Lovac u žitu, Šareni dućan, Zagreb, 2007.
22. Jorge Luis Borges, Aleph, Globus media, Zagreb, 2004.
23. Samuel Beckett, Molloy, Školska knjiga, Zagreb, 2001.
24. Vladimir Nabokov, Lolita, SysPrint, Zagreb, 1998.
25. Gabriel García Márquez, Sto godina samoće, V.B.Z., Zagreb, 2006.
26. John Fowles, Ženska francuskog poručnika, Školska knjiga, Zagreb, 1999.
27. Italo Calvino, Ako jedne zimske noći neki putnik, Globus media, Zagreb, 2004.
28. Milan Kundera, Nepodnošljiva lakoća postojanja, Meandar, Zagreb, 2000.
29. Umberto Eco, Ime ruže, Izvori, Zagreb, 2000.
30. Zadie Smith, Bijeli zubi,V.B.Z, 2001.
31. Michel Houellebecq, Elementarne čestice, Litteris, Zagreb, 2004.
32. W. G. Sebald, Austerlitz, Vuković & Runjić, 2006.
33. Alice Munro: Previše sreće, Oceanmore, Zagreb, 2012.
34. John Williams, Stoner, Fraktura, 2016.
35. Amos Oz: Priča o ljubavi i tmini, Fraktura, Zagreb, 2019.
36. Elena Ferrante: Napuljska tetralogija: I. Genijalna prijateljica, 2016, II. Priča o novom prezimenu, 2017. III. Priča o izgubljenoj djevojčici, 2018 ; IV. Priča o onima koji bježe i onima koji ostaju, 2018. Profil, Zagreb.

1. Bauman, Zygmunt, Postmoderna etika, AGM, Zageb, 2009. 

2. Calinescu, Matei, Lica moderniteta, Stvarnost, Zagreb, 1988.
3. Compagnon, A., Les Cinque paradoxes de la modernite, Paris, 1990.
4. Habermas, Jürgen, Filozofski diskurs moderne, Globus, Zagreb, 1988. 

5. Hassan, Ihab, Komadanje Orfeja, Globus, Zagreb, 1992. 

6. Hutcheon, Linda, A Poetics of Postmodernism, History, Theory, Fiction, New York/London 1989. Poetika postmodernizma, Svetovi, Novi Sad, 1996.
7. Lauer, Reinhard, Povijest ruske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2009.
8. Mc Halle, Brian, Postmodern Fiction, New York, Mathuen, 1987.

9. Newman, Charles, The Post-Modern Aura, Northwestern Univeristy Press, 1984.
10. Friedrich, Hugo Struktura moderne lirike, Stvarnost, Zagreb, 1989.
11. Aleksandar Flaker, Ruska avangarda, SNL, Zagreb, 1984.
12. Flaker, Aleksandar, Ruska avangarda 2, Profil multimedija, Zagreb, Službeni glasnik, Beograd, 2009.
13. Krvar, Zoran, Antimodernizam, AGM, 2003.
14. Lyotard, Jean-François Postmoderno stanje, Ibis grafika d.o.o., Zagreb, 2005.
15. Milanja, Cvjetko, Slijepe pjege postmoderne, SGI, Zagreb, 1996.

16. Oraić Tolić, Dubravka, Paradigme 20. stoljeća, ZZK, Zagreb, 1996.

17. Pavletić, Vlatko, Baudelaireovi Cvjetovi zla, Školska knjiga, Zagreb, 1993.
18. Povijest svjetske književnosti I–VII, urednici Frano Čale, Slavko Goldstein, Ivo Frangeš, Aleksandar Flaker, Breda Kogoj-Kapetanić, Svetozar Petrović, Vera Senečić, Vladimir Vratović, Mate Zorić, Viktor Žmegač, Mladost, Zagreb, 1982.
19. Solar, Milivoj Kritika relativizma ukusa, Matica hrvatska, Zagreb, 2011.
20. Solar, Milivoj, Laka i teška književnost, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
21. Solar, Milivoj, Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Nolit, Beograd, 1985.
22. Solar, Milivoj, Smrt Sancha Panze, Golden marketing, Zagreb, 2006.
23. Solar, Milivoj, Nakon smrti Sancha Panze, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009.
24. Solar, Milivoj, Retorika postmoderne, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.
25. Šafranek, Ingrid; Donat, Branimir, Temelji modernog romana, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
26. Vattimo, Gianni, Kraj moderne, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
27. Vidan, Ivo, Romani struje svijesti, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
28. Žmegač, Viktor, Istina fikcije, Znanje, Zagreb, 1982.
29. Žmegač, Viktor, Književnost i zbilja, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
30. Žmegač, Viktor, Književnost i glazba, Matica hrvatska, Zagreb, 2003.
31. Viktor Žmegač, Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004., str. str. 302–495.

Evaluacijski listići.