Suvremena svjetska književnost

 

Naziv kolegija:
Suvremena svjetska književnost
Šifra ISVU:
191095
Šifra MOZVAG:
HK75
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Varga Oswald, Tina
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij Suvremena svjetska književnost temelji se na povijesnom proučavanju književnosti u slijedu književnih razdoblja unutar posljednje epohe modernizma u okviru nacionalnih književnosti. Potreba razvrstavanja slijeda povijesti svjetske književnosti unutar književnih razdoblja i pravaca upućuje na zajednički sustav književnih vrsta i zajedničkih poetika. Unutar zajedničkog književnoga, društvenoga i povijesnoga konteksta opisuju se pojedinačno temeljna razdoblja od esteticizma, preko avangarde, kasnog modernizma, do postmodernizma. Navedene odrednice primjenjuju se i uspoređuju u pristupu reprezentativnim autorima i književnim djelima. Kritičko razmatranje znanstvene literature u analizi i interpretaciji književnih djela služi kao paradigma u samostalnom istraživanja određene teme.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • klasificirati povijest svjetske književnosti (periodizacija),
  • književnopovijesno i književnoteorijski opisati književnu epohu, književna razdoblja i žanrove (poetika),
  • književnopovijesno i književnoteorijski usporediti književna razdoblja i žanrove,
  • definirati književni, kulturni i povijesni kontekst autora i književnog djela,
  • interpretirati književna djela iz svjetske književnosti,
  • primijeniti znanstvenu literaturu u analizi i interpretaciji književnih djela.

Sadržaj predmeta:

1. MODERNIZAM

Rasprave o opisu, određenju i nazivu epohe.

A) ESTETICIZAM

Novo shvaćanje poetike i svrhe književnosti. Novi položaj poezije u sustavu književnih vrsta. Paradoks modernizma: osporavanje autonomije književnosti. Oprečnost filozofije Friedricha Nietzschea. Utemeljitelji modernizma: Charles Baudelaire i Lautréamont. Širenje simbolizma (Jean Moréas, Stéphan Mallarmé, Paul Verlaine, Maurice Maeterlinck). Larpurlartizam. Moderna drama: Čehov i Maeterlinck. Oscar Wilde: esteticizam, bajka i fantastika. Joseph Conrad: preteča modernog romana. Obnova romana (esteticizam/ realizam): Rainer Maria Rilke i Marcel Proust.

B) AVANGARDA

Dva lica modernosti: avangarda i dekadencija. Kriza europskog mišljenja. Oblikovanje avangardnih pokreta: futurizam, ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam. Talijanski i ruski futurizam: Filippo Tommaso Marinetti, Velimir Hljevnikov i Vladimir Majakovski. Ekspresionizam: lirika (Georg Trakl, Gottfried Benn i Franz Werfel) i drama (Georg Büchner i August Strindberg). Dadaizam: Tristan Tzara. Nadrealizam i Freudovo učenje o podsvijesti/ realizam: André Breton. Razvoj moderne proze i uporaba novih književnih tehnika/ realizam: James Joyce. Novi mit modernizma: Franz Kafka i »prekid komunikacije«. Roman struje svijesti: Virginia Woolf, William Faulkner i Hermann Broch/ James Joyce. Moderni satirični roman: Jaroslav Hašek. Ritualno kazalište Antonina Artauda. Novi način oblikovanja drame: Luigi Pirandello. Epsko kazalište: Bertolta Brecht. Lirika: Thomas Stearns Eliot (povezivanje klasicističke tradicije i modernog izraza) i Federico García Lorca (povezivanje avangarde i tradicije usmene književnosti).

C) KASNI MODERNIZAM

Pokušaj obnove realističke književne tehnike. Tradicija i kasni modernizam. »Prava pitanja« književnosti. Odnos književnosti i znanosti, filozofije i umjetnosti, ideologije i umjetnosti: Bulgakov i Mann. Obnova povijesnog romana: Marguerite Yourcenar/ Herman Broch. Utjecaj filozofije egzistencijalizma (Schopenhauer, Nietzsche i Kierkegaard): Jean-Paul Sartre. Filozofija apsurda: Albert Camus. Kazalište apsurda: Samuel Beckett i Eugène Ionesco. »Moderni realizam«: Hemingway i Salinger. »Magijski realizam« u poeziji: Pablo Neruda. Ekskluzivnost avangardne poezije: Ezra Pound i Boris Pasternak (obnova klasicizma).

D) POSTMODERNIZAM

Rasprave o postmodernizmu: arhitektura, jezik, književnost i filozofija. Odrednice postmodernizma: skepticizam, relativizam i novo shvaćanje tradicije. Utemeljitelj postmodernizma Jorge Luis Borges: postmodernistički paradoks. Postmodernistički postupci: Samuel Beckett. »Metafikcionalnost«: Vladimir Vladimirovič Nabokov. »Magijski realizam«: Gabriel García Márquez. Odnos lake i teške književnosti: Italo Calvino (ironija) i John Robert Fowles (igra), Umberto Eco (povijest). Odnos kiča i umjetnosti, Nietzscheova teza o vječnom vraćanju istoga: Milan Kundera.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava klasificirati povijest svjetske književnosti (periodizacija) kontinuirano provjeravanje znanja
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava književnopovijesno i književnoteorijski opisati književnu epohu, književna razdoblja i žanrove kontinuirano provjeravanje znanja
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava književnopovijesno i književnoteorijski usporediti književna razdoblja i žanrove kontinuirano provjeravanje znanja
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava definirati književni, kulturni i povijesni kontekst autora i književnog djela kontinuirano provjeravanje znanja
seminari i radionice
multimedija i mreža
mentorski rad
suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature, javni govor, prezentacija interpretirati književna djela iz svjetske književnosti referat
kontinuirano provjeravanje znanja
seminari i radionice
multimedija i mreža
mentorski rad
suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature, javni govor, prezentacija primijeniti znanstvenu literaturu u analizi i interpretaciji književnih djela referat
kontinuirano provjeravanje znanja

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Referat, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 0,6 50%
Pohađanje nastave 0,8 0%
Referat 0,3 25%
Seminarski rad 0,3 25%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena postignuta istraživanjem, na temelju kojeg student izrađuje seminarski rad i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz istraživanja, 15% iz seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz navedenih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje predavanja i seminarske nastave. Usmeno izlaganje referata. Izrada seminarskog rada. Sustavno čitanje književnih djela i aktivno sudjelovanje u raspravama o njima. Kontinuirana provjera znanja iz područja znanstvene literature i pripadajućih književnih djela.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Hutcheon, Linda, The Politics of Postmodernism, London/New York 1991. (dijelovi)
  2. Jameson, Frederic, 1988, »Postmodernizam ili kulturna logika kasnog kapitalizma«, u Postmoderna: nova epoha ili zabluda, ur. I. Kuvačić, G. Flego, ZG: Naprijed, str. 187-232.
  3. Solar, Milivoj, Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003, str. 266–335.
  4. Solar, Milivoj, Suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
  5. Žmegač, Viktor, Težišta modernizma, SNL, Zagreb, 1985. (dijelovi)

Lektira (izbor)

  1. Čitanka iz stranih književnosti 2, priredila Nevenka Košutić Brozović, Školska knjiga, Zagreb, 2007.
  2. Charles Baudelaire, Cvjetovi zla i Spleen Pariza, SysPrint, Zagreb, 1996.
  3. Oscar Wilde, Slika Doriana Graya, Europapress holding, Zagreb, 2008.
  4. Joseph Conrad, Srce tame, Globus media, Zagreb, 2004.
  5. Marcel Proust, Put k Swannu, Globus media, Zagreb, 2004.
  6. James Joyce, Uliks, Europapress holding, Zagreb, 2008.
  7. Franz Kafka, Proces Preobrazba i druge priče, Školska knjiga, Zagreb, 2012.
  8. William Faulkner, Krik i bijes, Globus, Zagreb, 1977.
  9. Hermann Broch, Vergilijeva smrt, Školska knjiga, Zagreb, 2001.
  10. Jaroslav Hašek, Doživljaji dobrog vojnika Švejka za svjetskog rata, Globus media, Zagreb, 2004.
  11. Luigi Pirandello, Šest lica traži autora, SysPrint, Zagreb, 2003.
  12. Bertolt Brecht, Kavkaski krug kredom, August Cesarec, Zagreb, 1986.
  13. Thomas Stearns Eliot, Pusta zemlja i druga djela, Školska knjiga, Zagreb, 2009.
  14. Mihail Afanasjevič Bulgakov, Majstor i Margarita, Europapress holding, Zagreb, 2008.
  15. Thomas Mann, Doktor Faustus, Naklada Ljevak, Zagreb, 2000.
  16. Jean Paul Sartre, Mučnina, Matica hrvatska, Zagreb, 1980.
  17. Albert Camus, Mit o Sizifu, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.
  18. Samuel Beckett, U očekivanju Godota, Katarina Zrinski, Varaždin, 2005.
  19. Eugene Ionescu, Ćelava pjevačica, SysPrint, Zagreb, 2000.
  20. Ernest Hemingway, Kome zvono zvoni, V.B.Z., Zagreb, 2001.
  21. Jerome David Salinger, Lovac u žitu, Šareni dućan, Zagreb, 2007.
  22. Jorge Luis Borges, Aleph, Globus media, Zagreb, 2004.
  23. Samuel Beckett, Molloy, Školska knjiga, Zagreb, 2001.
  24. Vladimir Nabokov, Lolita, SysPrint, Zagreb, 1998.
  25. Gabriel García Márquez, Sto godina samoće, V.B.Z., Zagreb, 2006.
  26. John Fowles, Ženska francuskog poručnika, Školska knjiga, Zagreb, 1999.
  27. Italo Calvino, Ako jedne zimske noći neki putnik, Globus media, Zagreb, 2004.
  28. Milan Kundera, Nepodnošljiva lakoća postojanja, Meandar, Zagreb, 2000.
  29. Umberto Eco, Ime ruže, Izvori, Zagreb, 2000.
  30. Zadie Smith, Bijeli zubi,V.B.Z, 2001.
  31. Michel Houellebecq, Elementarne čestice, Litteris, Zagreb, 2004.
  32. W. G. Sebald, Austerlitz, Vuković & Runjić, 2006.
  33. Alice Munro: Previše sreće, Oceanmore, Zagreb, 2012.
  34. John Williams, Stoner, Fraktura, 2016.
  35. Amos Oz: Priča o ljubavi i tmini, Fraktura, Zagreb, 2019.
  36. Elena Ferrante: Napuljska tetralogija: I. Genijalna prijateljica, 2016, II. Priča o novom prezimenu, 2017. III. Priča o izgubljenoj djevojčici, 2018 ; IV. Priča o onima koji bježe i onima koji ostaju, 2018. Profil, Zagreb.

Dopunska literatura:

  1. Bauman, Zygmunt, Postmoderna etika, AGM, Zageb, 2009. 

  2. Calinescu, Matei, Lica moderniteta, Stvarnost, Zagreb, 1988.
  3. Compagnon, A., Les Cinque paradoxes de la modernite, Paris, 1990.
  4. Habermas, Jürgen, Filozofski diskurs moderne, Globus, Zagreb, 1988. 

  5. Hassan, Ihab, Komadanje Orfeja, Globus, Zagreb, 1992. 

  6. Hutcheon, Linda, A Poetics of Postmodernism, History, Theory, Fiction, New York/London 1989. Poetika postmodernizma, Svetovi, Novi Sad, 1996.
  7. Lauer, Reinhard, Povijest ruske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2009.
  8. Mc Halle, Brian, Postmodern Fiction, New York, Mathuen, 1987.

  9. Newman, Charles, The Post-Modern Aura, Northwestern Univeristy Press, 1984.
  10. Friedrich, Hugo Struktura moderne lirike, Stvarnost, Zagreb, 1989.
  11. Aleksandar Flaker, Ruska avangarda, SNL, Zagreb, 1984.
  12. Flaker, Aleksandar, Ruska avangarda 2, Profil multimedija, Zagreb, Službeni glasnik, Beograd, 2009.
  13. Krvar, Zoran, Antimodernizam, AGM, 2003.
  14. Lyotard, Jean-François Postmoderno stanje, Ibis grafika d.o.o., Zagreb, 2005.
  15. Milanja, Cvjetko, Slijepe pjege postmoderne, SGI, Zagreb, 1996.

  16. Oraić Tolić, Dubravka, Paradigme 20. stoljeća, ZZK, Zagreb, 1996.

  17. Pavletić, Vlatko, Baudelaireovi Cvjetovi zla, Školska knjiga, Zagreb, 1993.
  18. Povijest svjetske književnosti I–VII, urednici Frano Čale, Slavko Goldstein, Ivo Frangeš, Aleksandar Flaker, Breda Kogoj-Kapetanić, Svetozar Petrović, Vera Senečić, Vladimir Vratović, Mate Zorić, Viktor Žmegač, Mladost, Zagreb, 1982.
  19. Solar, Milivoj Kritika relativizma ukusa, Matica hrvatska, Zagreb, 2011.
  20. Solar, Milivoj, Laka i teška književnost, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
  21. Solar, Milivoj, Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Nolit, Beograd, 1985.
  22. Solar, Milivoj, Smrt Sancha Panze, Golden marketing, Zagreb, 2006.
  23. Solar, Milivoj, Nakon smrti Sancha Panze, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009.
  24. Solar, Milivoj, Retorika postmoderne, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.
  25. Šafranek, Ingrid; Donat, Branimir, Temelji modernog romana, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
  26. Vattimo, Gianni, Kraj moderne, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
  27. Vidan, Ivo, Romani struje svijesti, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
  28. Žmegač, Viktor, Istina fikcije, Znanje, Zagreb, 1982.
  29. Žmegač, Viktor, Književnost i zbilja, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
  30. Žmegač, Viktor, Književnost i glazba, Matica hrvatska, Zagreb, 2003.
  31. Viktor Žmegač, Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004., str. str. 302–495.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Evaluacijski listići.

Ostale informacije: