Padežna značenja

Cilj je kolegija upoznati studente s različitim padežnim značenjima, prijedložnim i besprijedložnim izrazima, kao i odnosima između nadređenih i podređenih riječi u sintagmama. Cilj je predmeta i osposobiti studente za samostalnu usporedbu padežnih značenja u građi koja pripada različitim stilovima, kao i razviti njihovu sposobnost opisa utemeljena na znanstvenoj metodologiji te zaključivanja o smjeru razvitka hrvatskoga padežnoga sustava.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• razlikovati određenicu (nadređenu riječ) i odrednicu (podređenu riječ),
• analizirati dimenzionalna i nedimenzionalna značenja,
• usporediti značenjske veze među padežima,
• opisati sva padežna značenja u izdvojenu tekstu, bez obzira na stilsku pripadnost,
• razlikovati padežna značenja prema sintaktičkim ulogama,
• uspoređivati morfološku, sintaktičku i semantičku literaturu vezanu uz padežna značenja,
• argumentirano opisati smjer razvitka hrvatskoga padežnoga sustava.

• Sintagma, određenica i odrednica
• Prijedložni i besprijedložni izrazi, dimenzionalna i nedimenzionalna značenja prijedloga
• Padežna značenja; nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ, instrumental
• Puni (središnji) i periferni padeži
• Značenja atributa
• Gramatička sinonimija i homonimija

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir ocjena pisanoga oblika i usmenoga izlaganja seminarskoga rada, kolokvija i završnoga pismenoga ispita. Od toga 40% konačne ocjene čini ocjena seminara, 40% ocjena kolokvija, 20% ocjena završnoga usmenoga ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Studenti su obvezni pisano položiti jedan kolokvij i napisati i izložiti jedan seminarski rad. Položenim kolokvijem i izvrsno izloženim i napisanim seminarskim radom studenti se mogu osloboditi usmenoga ispita. Studenti koji nisu oslobođeni ispita polažu usmeni ispit.

1. Eugenija Barić, Lana Hudeček, Nebojša Koharović, Mijo Lončarić, Marko Lukenda, Mile Mamić, Milica Mihaljević, Ljiljana Šarić, Vanja Švaćko, Luka Vukojević, Vesna Zečević, Mateo Žagar, Hrvatski jezični savjetnik, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999. (»Prijedlozi«, str. 179–196)
2. Roman Jakobson, O jeziku, Disput, Zagreb, 2008. (»Doprinos općoj teoriji padeža«, str. 393–449)
3. Ivo Pranjković, Druga hrvatska skladnja, Zagreb, 2001.
4. Dragutin Raguž, Praktična hrvatska gramatika, Zagreb, 1997.
5. Sintaksa padeža, Zbornik radova znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem Drugi hrvatski sintaktički dani, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, Filozofski fakultet, Osijek (M. Birtić, I. Matas Ivanković, »Jesu li akuzativne dopune uz sportske glagole objekti«, str. 35–55; A. Mikić, B. Kuna, »Posvojni dativ«, str. 147–162; I. Pranjković, »Domašaji i ograničenja lokalističke teorije padeža«, str. 213–222; J. Vince, »Nominativ prema ostalim padežima«, str. 249–265, I. Zovko Dinković, »Određivanje izravnih objekata u hrvatskome: dva objekta u akuzativu«, str. 267–276)

1. Radoslav Katičić, Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 1986.
2. Ivana Matas Ivanković, Izražavanje prostornih značenja prijedložno-padežnim izrazima, u: Književnost i kultura šezdesetih, zbornik Zagrebačke slavističke škole, Filozofski fakultet, Zagreb, 2009.
3. Antica Menac, Upotreba i značenja padeža bez prijedloga u suvremenom ruskom i hrvatskom književnom jeziku, Rad JAZU, 427, Zagreb, 1989., str. 71–126.
4. Ivo Pranjković, Prostorna značenja u hrvatskome jeziku, u: Književnost i kultura šezdesetih, zbornik Zagrebačke slavističke škole, Filozofski fakultet Zagreb, 2009.
5. Vlasta Rišner, Atributi i njihova značenja, Filologija, 46–47, Zagreb, 2006., str. 253–269.
6. Vlasta Rišner, Iz jezične prošlosti i sadašnjosti, Matica hrvatska, Osijek, 2007. (»Prijedlozi i prijedložni izrazi«, »O značenju i uporabi vokativa u suvremenom hrvatskom jeziku«, str. 81–166)
7. Josip Silić, Ivo Pranjković, Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
8. Diana Stolac, Izražavanje prostornih značenja padežnim oblicima, u: Književnost i kultura šezdesetih, zbornik Zagrebačke slavističke škole, Filozofski fakultet Zagreb, 2009.

Uspješnost se izvedbe kolegija prati suradnjom sa studentima na individualnim konzultacijama, uspoređivanjem i analiziranjem rezultata kolokvija i seminarskoga rada te završnom studijskom anketom.