Informacija u teoriji

Cilj je predmeta upoznati studente s pojmom informacije s povijesnoga, jezičnoga, filozofskoga, društvenoga, tehničkoga i etičkog aspekta. Upoznavanje s teorijskim pristupom pojmu informacije ostvaruje se kroz razmatranje postojećih informacijskih teorija. U okviru predmeta daje se pregled predloženih definicija i vrsta informacija te pravaca u razvoju informacijskih teorija. Poseban naglasak stavlja se na razumijevanje odnosa pojma informacije sa srodnim pojmovima podatka i znanja. Jedan od ciljeva predmeta je i osposobljavanje studenata za kritičko i konstruktivno promišljanje uporabe pojmova podatka, informacije i znanja u kontekstu široke uporabe informacijske tehnologije u suvremenom društvu, poglavito u okruženju informacijskih ustanova. Na seminarskim raspravištima poseban se naglasak stavlja na pojam informacije u kontekstu kompleksnih društvenih promjena koje su zahvatile suvremeno informacijsko društvo, odnosno na ulogu i važnost informacije u području digitalnih medija i digitalne komunikacije, informacijske etike, pojave i razvoja novih društvenih paradigmi, suvremene digitalne i informacijsko-komunikacijske tehnologije, privatnosti i prava na pristup informacijama.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• razumjeti teorijske postavke pojma informacije s povijesnoga, jezičnoga, filozofskoga, društvenoga, tehničkoga i etičkog aspekta
• definirati pojam informacije i srodne pojmove podatka i znanja s različitih teorijskih stajališta
• objasniti osnovne postavke postojećih informacijskih teorija
• kritički i konstruktivno promišljati pojam informacije i srodne pojmove podatka i znanja u kontekstu široke uporabe informacijske tehnologije u suvremenom društvu, poglavito u okruženju informacijskih ustanova
• razumjeti i pratiti suvremene trendove i promjene u području razvoja informacijske teorije
• povezati teorijske postavke pojma informacije s njezinom ulogom u organizaciji, zaštiti, prezentaciji i posredovanju informacija

Povijesni pregled razvoja pojma informacije; definicije pojma informacije s različitih teorijskih stajališta; vrste informacija. Odnos pojma informacije sa srodnim pojmovima podatka i znanja; Informacijske teorije; matematička teorija komunikacije ili matematičko-statistička teorija informacije; ostale informacijske teorije: semantička, algoritamska, dinamička, pragmatična, situacijska i opća teorija informacije. Pravci u razvoju informacijskih teorija & pristupi pojmu informacije; kognitivni pristup informaciji; objektivistički pristup informaciji; konstruktivistički pristup informaciji; semiotički pristup informaciji; filozofija informacije; pan-informacionalizam, pan-komputacionalizam i kvantna informacija; suvremeni pristupi informaciji. Pojam informacije u okruženju informacijskih ustanova. Operacije s informacijama: informiranje, obrada informacija, korištenje informacija. Uloga informacije u organizaciji, zaštiti, prezentaciji i posredovanju informacija.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Referat, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena pismenog  i završnog usmenog ispita (sadržaji i literatura obrađena na predavanju i na seminarskim raspravištima), seminarskog izlaganja (referata) i sudjelovanja u projekcijama i grupnim raspravama. Od toga 50% konačne ocjene čini ocjena pismenog ispita (100 ocjenskih bodova, od toga 75 bodova predavanja i 25 bodova seminarska raspravišta),  25% završnog usmenog ispita (50 ocjenskih bodova, od toga 35 bodova predavanja i 15 bodova seminarska raspravišta), 20% ocjena seminarskog rada (40 ocjenskih bodova) i 5% ocjena seminarskog izlaganja/referata (10 bodova).

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: izvrstan (5) – od 180 do 200 bodova, vrlo dobar (4) – od 160 do 179 bodova, dobar (3) – od 125 do 159 bodova; dovoljan (2) – od 110 do 124 boda; nedovoljan (1) – od 0 do 109 bodova.

Redovito pohađati nastavu, napisati seminarski rad i održati seminarsko izlaganje na odabranu temu, položiti pismeni ispit, položiti završni usmeni ispit.

1. Bosančić, Boris. Informacija u teoriji. Zagreb: Naklada Ljevak, 2023. (monografija)
2. Bates, M. J. Information. // Encyclopedia of Library and Information Sciences. / ed. M. J. Bates i M. N. Maack. 3rd edition. [s. l.]:Taylor & Francis, 2009. Str. 2347-2361.
3. Bawden, D.; Robinson L. Introduction to Information science. London: Facet Publishing, 2012. (odabrana poglavlja)
4. Belkin, N. J. Information Science and the Phenomenon of Information. // Journal of the American Society for Information Science, 27, 1976, str. 197-204.
5. Brookes, B. C. The foundations of information science: Part I. Philosophical aspects. // Journal of Information Science, 2, 3-4(1980), str. 125–133.
6. Brier, S. The Transdisciplinary View of Information: Theory from a Cybersemiotic Perspective. // Theories of Information, Communication and Knowledge: a Multidisciplinary Approach 34, London: Springer, 2014. Str. 23-49.
7. Burgin, M. Theory of information: Fundamentality, Diversity and Unification. New Jersey : World Scientific, 2010. (odabrana poglavlja)
8. Cappuro, R.; Hjørland, B. The concept of information. // Annual Review of Information Science and Technology. / ed. B. Cronin, 37 (2003), str. 343-411. URL: http://www.capurro.de/infoconcept.html (2014-12-20)
9. Cornelius, I. (2002). Theorizing information for information science. // Annual Review of Information Science and Technology, 36, 1(2002), str. 393-425.
10. Floridi, L. Information: a very short introduction. Oxford : Oxford University Press, 2010. (odabrana poglavlja)
11. Qvortrup, L. The Controversy over the Concept of Information. Cybernetics & Human Knowing 1, 4(1993), str. 3-24.
12. Rowley, J. The wisdom hierarchy: representations of the DIKW hierarchy. // Journal of Information Science, 33, 2(2007) str. 163–180.
13. Shannon, C.; Weaver, W. The Mathematical Theory of Communication. Urbana: University of Illinois Press, 1949/1964.
14. Tuđman, M. Teorija informacijskih znanosti. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2014. (odabrana poglavlja)

1. Adriaans, P. Philosophy of Information: Concepts and History. // Handbook of the Philosophy of Science. / Philosophy of Information, eds. Pieter Adriaans and Johan van Benthem, 2008.

2. Buckland, M. Information and information systems. Westport, Connecticut, London: Praeger, 1991.

3. Dretske, F. I. Knowledge and the flow of information. Cambridge: MIT Press, 1981.

4. Gleick, James. The information : a history, a theory, a flood. New York: Pantheon Books, 2011.

5. Godfrey-Smith, P.; Sterelny, K. Biological Information. // The Stanford Encyclopedia of Philosophy. / ed. Edward N. Zalta. 2011. URL:  http://plato.stanford.edu/archives/spr2011/entries/information-biological/ (2014-12-28)

6. Hofkirchner, W. How to achieve a unified theory of information. // triple C 7, 2(2009), str. 357-368.

7. Perožić, P. Teorija semantičke informacije Luciana Floridija. // Libellarium 5, 1(2012), str. 89-110.

8. Popper, K. Objective knowledge; an evolutionary approach. Oxford: Clarendon Press, 1972.

9. Stonier, T. Information as a basic property of the universe. // Biosystems 38, 2-3(1996), str. 135-140.

10. Zins, C. Conceptual approaches for defining data, information, and knowledge. // Journal of the American Society for Information Science and Technology, 58, 4(2007), 479–493.

Izbor literature za seminarske radove:

1. Bard, A.; Söderqvist, J. (2003). Netokracija: nova elita moći i život poslije kapitalizma. Zagreb. Differo. (odabrana poglavlja)
2. Chatterjee, A. Where is the knowledge we have lost in information? // International Journal of Humanistic Ideology 1 (2010): 49 – 58.
3. Gleick, J. (2011). The Information: A History, A Theory, A Flood. London: ourth Estate. (odabrana poglavlja)
4. Langlois, G. Meaning, Semiotechnologies and Participatory Media. // Culture Machine 12 (2011).
5. Lanier, J. (2014). Vi niste gadget. Zagreb: Algoritam. (odabrana poglavlja)
6. Peović Vuković, K. (2012). Mediji i kultura: ideologija medija nakon decentralizacije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. URL: http://www.elektronickeknjige.com/peovic_vukovic_katarina/mediji_i_kultura/index.htm (2014-12-28) (odabrana poglavlja)
7. Terranova, T. (2004) Network culture: Politics for the Information Age. London, Michigan: Pluto Press. (odabrano poglavlje)
8. The Age of the Informavore: A Talk With Frank Schirrmacher. // Edge URL: http://edge.org/conversation/the-age-of-the-informavore (2014-12-28)

Aktivnost studenata prati se i na seminarima tijekom izlaganja i sudjelovanja u grupnim raspravama na temu odabrane video projekcije. Nakon svakog izlaganja/projekcije slijedi grupna rasprava u kojoj se aktivno, kritički i konstruktivno nastoji analizirati problemski sadržaj. Na početku svakog predavanja daje se osvrt na nastavne sadržaje s prethodno održanog sata. Također, na kraju svakog predavanja slijedi osvrt na nastavne sadržaje s tog sata u obliku pitanja i odgovora.