| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| SOCIOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 2.g. |
ljetni |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Marinić, Damir | 30 |
0 |
15 |
Cilj kolegija jest usvajanje općih saznanja o pojavama i zakonima nasljeđivanja, kao i o interakciji bioloških procesa i okolišnih utjecaja do koje dolazi tijekom socijalizacije.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Uvod – uloga društva i nasljeđa u psihofizičkom razvoju čovjeka. Stanična i molekulska osnova nasljeđivanja – nasljedni materijal, geni i genetski kod, kromosomi, gametogeneza, životni ciklus čovjeka. Obrasci nasljeđivanja – Mendelovi zakoni nasljeđivanja, vezani geni, multipli aleli, poligensko nasljeđivanje. Pojmovi genotipa i fenotipa te njihov odnos s društvenim čimbenicima (odgoj, postojeći stavovi i društveni sustavi vrijednosti) u procesu socijalizacije. Pojmovi i znanstvene pretpostavke sociobiologije, evolucijske psihologije i psihosocijalne genomike. Epigenetski mehanizmi interakcije gena i okoline u modeliranju ponašanja u različitom društvenom kontekstu (preživljavanje, agresivnost i osvajanje teritorija, spolnost i spolne strategije, roditeljstvo, statusna dominacija, međugeneracijsko sukobljavanje, spolni konflikti, srodstvo i altruizam, moralnost i etika). Uloga neurotransmitora u ljudskom ponašanju. Rizični i zaštitni aspekti uloge nasljeđa u socijalizaciji.
predavanja, seminari i radionice
| 2. 1. Nastavna aktivnost | 2. 2. Aktivnost studenta | 2. 3. Ishod učenja | 2. 4 Metoda procjene |
| Predavanje Rasprava |
Istraživanje literature Usmeno izlaganje Sudjelovanje u raspravi Izrada seminarskog rada |
Opisati, povezati i kritički analizirati osnovne znanstvene spoznaje o nasljednom materijalu i zakonima nasljeđivanja. | Aktivnost na nastavi Usmeno izlaganje Pismeni ispit – seminarski rad Usmeni ispit |
| Predavanje Rasprava Seminarski rad |
Istraživanje literature Usmeno izlaganje Sudjelovanje u raspravi Izrada seminarskog rada |
Objasniti važnost primjene spoznaja o pojavama i zakonima nasljeđivanja u odgojnom procesu. | Aktivnost na nastavi Usmeno izlaganje Pismeni ispit – seminarski rad Usmeni ispit |
| Predavanje Demonstracija Rasprava |
Istraživanje literature Demonstracija Usmeno izlaganje Sudjelovanje u raspravi Izrada seminarskog rada |
Odabrati prikladne metode za ispitivanje odabranog problema i testiranje postavljenih pretpostavki te organizirati istraživanje | Aktivnost na nastavi Usmeno izlaganje Pismeni ispit – seminarski rad Usmeni ispit |
| Referat Rasprava |
Istraživanje literature Usmeno izlaganje Sudjelovanje u raspravi Izrada seminarskog rada |
Prepoznati u analiziranim znanstvenim radovima preduvjete za valjano znanstveno zaključivanje | Aktivnost na nastavi Usmeno izlaganje Pismeni ispit – seminarski rad Usmeni ispit |
Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Referat, Seminarski rad, Usmeni ispit
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Kontinuirana provjera znanja | 0,25 | 0% |
| Pohađanje nastave | 1 | 0% |
| Referat | 1 | 20% |
| Seminarski rad | 1 | 20% |
| Usmeni ispit | 1,75 | 60% |
U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada (20%), referata (20%) i ocjena iz završnog usmenog ispita (60%).
Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).
Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.
Ocjena se izračunava na sljedeći način:
(seminarski rad x 0,2) + (referat x 0,2) + (završni usmeni ispit x 0,6).
Samostalni istraživački zadatak
Student priprema samostalno istraživanje u okviru seminarske nastave koje prezentira u obliku pismenog seminarskog rada te referata. Istraživanje se ocjenjuje na sljedeći način:
Element razina postignuća
Seminarski rad Nacrt seminarskog rada je teorijski, metodički i logički
dobro strukturiran, činjenično te pravopisno i gramatički
točan. Izražava izvoran pristup obradi teme uz uporabu
odgovarajuće relevantne literature, što u konačnici
rezultira novim spoznajama. Ocjena 5
Nacrt seminarskog rada je točan u najvažnijim sadržajno-
strukturnim elementima te zadovoljava formalne kriterije. Ne
izražava izvornost pristupa obradi sadržaja, uz moguće
manje pravopisno-gramatičke ili pojmovno-kategorijalne
pogreške. Ocjena 4
Nacrt seminarskog rada ne donosi sve važne činjenice
vezane uz temu, obrada je manjkava ili netočna, logički
postoje propusti, zadovoljeni su formalni kriteriji bez
originalnosti, s neprimjerenim brojem bibliografskih jedinica
od preporučenoga, koje nisu relevantne i recentne, uz veći
broj pravopisnih i pojmovno-kategorijalnih pogrešaka.
Ocjena 3
Nacrt seminarskog rada izostavlja temeljne elemente,
sadržajno je nepotpun zbog čega samo djelomično
zadovoljava formalne kriterije. Obrada teme je većim dijelom
promašena uz značajnije pravopisno-gramatičke i pojmovno-
kategorijalne pogreške, bez originalnog pristupa, s
minimalnim brojem nerelevantnih bibliografskih jedinica.
Ocjena 2
Student nije napisao seminarski rad. Ocjena 1
Kriterij ocjenjivanja
referata Student izlaže odabranu temu na jasan i atraktivan način uz
upotrebu adekvatne stručne terminologije te prikladnih
metoda i tehnika. Kritički analizira odabranu temu uslijed
čega dolazi do valjanih znanstvenih zaključaka. Suvereno
sudjeluje u raspravi. Ocjena 5
Student izlaže odabranu temu na jasan način uz upotrebu
adekvatne stručne terminologije te prikladnih metoda i
tehnika. Kritički analizira odabranu temu uslijed čega dolazi
do korektnih znanstvenih zaključaka. Suvereno sudjeluje u
raspravi. Ocjena 4
Student izlaže odabranu temu na jasan način uz djelomični
izostanak adekvatne stručne terminologije te prikladnih
metoda i tehnika. Površno analizira odabranu temu uslijed
čega izostaju svi korektni znanstveni zaključci. Sudjeluje u
raspravi. Ocjena 3
Student nejasno izlaže odabranu temu uz djelomični izostanak
adekvatne stručne terminologije te prikladnih metoda i tehnika.
Površno analizira odabranu temu uslijed čega izostaju svi
korektni znanstveni zaključci uz mogućnost djelomičnog
pogrešnog zaključivanja. Sudjeluje u raspravi. Ocjena 2
Student nije izložio seminarski rad. Ocjena 1
Završni usmeni ispit
Završni usmeni ispit sastoji se od pitanja koja sadržajno pokrivaju cjelokupni nastavni sadržaj. Ocjena iz završnog pismenog ispita izvodi se na temelju slijedećih kriterija:
Student točno i precizno odgovara na postavljena pitanja. Ocjena 5
Student korektno odgovara na postavljena pitanja, uz izostanak
svih relevantnih detalja. Ocjena 4
Student odgovara na pitanja s parcijalnom točnošću, što
zahtijeva postavljanje dodatnih pod pitanja. Ocjena 3
Student parcijalno točno odgovara na dio pitanja, što zahtijeva
postavljanje dodatnih pod pitanja. Na dio pitanje odgovara
netočno ili uopće ne odgovara. Ocjena 2
Primjer izračunavanja ocjene:
seminarski rad – 4
referat – 5
završni usmeni ispit - 3
(4 x 0,2) + (5 x 0,2) + (3 x 0,6) = 0,8 + 1,0 + 1,8 = 3,6
Konačna ocjena 3,6 → vrlo dobar (4)
Studenti ostvaruju pravo na potpis i pravo izlaska na završni pismeni ispit ako ispune dva uvjeta: (1) tijekom nastave pripremili su seminarski rad u pisanom obliku i usmeno ga prezentirali i (2) bili su nazočni na najmanje 70% održanih nastavnih sati.
Studentska anketa.