Sociologija roda

Kolegij omogućuje studentima uvid u osnovne varijetete konceptualiziranja i operacionaliziranja roda/spola i odnosa roda i društva u sociološkim teorijama i istraživanjima. Cilj je također konstatntno raditi na kritičkom promišljanju teorijskih i empirijskih radova relevantnih i korisnih za razumijevanje rodnih vrijednosti, uloga i odnosa. Korelira se s društvenom moći i upućuje studente da reflektiraju o vlastitim pretpostavkama o naturaliziranosti ili konstruiranosti rodnog identiteta i drugih intersekcijski povezanih dimenzija društvenog identiteta. Pružit će se vještine, znanja i kompetencije te odgajati stavovi potrebni za rad u onim područjima ili institucijama u kojima se pažnja poklanja rodnoj osjetljivosti, ljudskim pravima žena, odgoju za nenasilje itd.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• Interpretirati relevantnost različitih socioloških teorija o rodu i spolu i njihovom odnosu s društvenim kontekstom
• Na primjeren i valjan način upotrebljavati naučene koncepte u sociološkoj analizi odnosa roda i društva
• Objasniti odnos i međusobnu povezanost roda i obitelji, religije, statusa, moći, zdravlja, politike, medija, rada, kulture itd.
• Kritički analizirati osnovne znanstvene spoznaje o makro i mikro procesima i strukturama po pitanju roda i društva, od roda i organizacija do rodne socijalizacije
• Refleksivno analizirati primjere i slučajeve na temelju relevantne literature iz valjanih izvora

Pregled raznolikosti rodnih teorija u sociologiji (biologističke, psihoanalitičke, socijalnopsihološke, postmoderne, postkolonijalne, socijalni konstrukcionizam, queer...), feministička epistemologija i kritika znanosti, distinktivne rodne razlike, rodni pokreti. Rod i mikro procesi poput rodne socijalizacije, odnosa i uloga, rodno zasnovanog nasilja i interakcija. Zatim rod i makroprocesi i strukture, rod i Treći svijet, globalizacija, kultura, ženski pokreti, migracije, feminizacija siromaštva. Rod i institucije: plaćeni i neplaćeni rad, obitelj, obrazovanje, znanost, politika, religija, zdravlje, zločin.

predavanja, seminari i radionice

Esej, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Konačna ocjena proizlazi iz usmenog izlaganja (20%), pisanih refleksivnih dnevnika (20%), dva kolokvija ili pismenog ispita (30%) i ocjene iz završnog usmenog ispita (30%).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Kriteriji za ocjenjivanje ekvivalentni su ECTS ocjenama A (5), B (4), C (3), D/E (2) i F/FX (1) i pripadnim kvalitativnim opisima.

Kao uvjet za potpis i izlazak na usmeni ispit (30%), studenti moraju redovito pohađati nastavu (najmanje 70% održanih sati), usmeno izložiti i prezentirati pred kolegama odabranu temu (20%), napisati tri refleksivna dnevnika (20%) i položiti dva kolokvija/pismeni ispit (30%).

1. Wharton, Amy (2005). The Sociology of Gender. Blackwell.
2. Giddens, Anthony (2007). Rod i spolnost, U: Sociologija. Zagreb: Globus. Str. 104-140.
3. Haralambos, Michael, Holborn, Martin (2002). Sociologija. Teme i perspektive. Zagreb: Golden marketing, str. 126-196 (poglavlje 3: Spol i rod).
4. Adamović, Mirjana (2011). Žene i društvena moć. Zagreb: Plejada i Institut za društvena istraživanja.

1. Brownmiller, Susan (1995.) Protiv naše volje. Zagreb: Zagorka.
2. Butler, Judith (2000). Nevolje s rodom. Zagreb: Ženska infoteka.
3. Castells, Manuel (2002). Kraj patrijarhalnosti: Društveni pokreti, obitelji i spolnost, poglavlje u: Moć identiteta. Zagreb: Golden marketing.
4. de Beauvoir, Simone (1981). Drugi pol I i II. Beograd: BIGZ.
5. Duhaček, Daša (2011). Rod i identitet, U: Milojević, I., Markov, S. (ur.) Uvod u rodne teorije. Novi Sad: Mediterran Publishing. Str. 359-369.
6. Galić, Branka (2002). Moć i rod. Revija za sociologiju, 33(3-4):225-238.Saltzman Chafetz, Janet (2006). Handbook of the Sociology of Gender. Springer.
7. Galić, Branka (2006). Stigma ili poštovanje? Reproduktivni status žena u Hrvatskoj i šire. Revija za sociologiju, 37(3-4):149-164.
8. Galić, Branka (2011). Percepcija, iskustvo i stavovi o rodnoj (ne)ravnopravnosti na poslu/tržištu rada, U: Kamenov, Ž., Galić, B. (ur.) Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj. Istraživanje percepcije, iskustva i stavova o rodnoj diskriminaciji. Zagreb: Vlada RH. Ured za ravnopravnost spolova. Str. 165-185.
9. Inglehart, R., Norris, P. (2003). Rising Tide. Gender Equality and Cultural Change around the World. Cambridge University Press.
10. Irigaray, L. (1999). Ja, ti, mi: za kulturu razlike. Zagreb: Ženska infoteka.
11. Jackson, Stevi & Scott, Sue (Eds.) Gender. A sociological reader. London and New York: Routledge.
12. Leinert Novosel, Smiljana (1999). Žena na pragu 21. stoljeća: između majčinstva i profesije. Ženska grupa TOD.
13. Nikolić Ristanović, Vesna (2011). Rod i nasilje, U: Milojević, I., Markov, S. (ur.) Uvod u rodne teorije. Novi Sad: Mediterran Publishing. Str. 337-347.
14. Ortner, Sherry B. (1974). Is Female to Male as Nature is to Culture, in: Zimbalist Rosaldo, Michelle & Lamphere, Louise (Ed.) Woman, Culture, Nature. Stanford: Stanford University Press. P. 67-89.
15. Pateman, Carol (2000). Spolni ugovor. Zagreb: Ženska infoteka.
16. Schiffbänker, Helene (2009). Gender specific career aspects in science and tedhnology, U: Prpić, Katarina, Oliviera, Luisa, Hemlin, Sven (ed.) Women in science & technology. Zabreb: Institute for Social Research, Sociology of Science and Technology Network of the European Sociological Association. Str. 83-107.
17. Tomić-Koludrović, Inge i Kunac, Suzana (2000). Rizici modernizacije: žene u Hrvatskoj devedesetih. Split: Udruga građana Stope nade.
18. Topolčić, Davor (2001). Muškarci to ne rade: rodno segregirana podjela rada u obitelji. Društvena istraživanja, 10(4-5):767-789. 25)
19. Valić Nedeljković, Dubravka (2011). Rod i mediji, U: Milojević, I., Markov, S. (ur.) Uvod u rodne teorije. Novi Sad: Mediterran Publishing. Str. 447-461.
20. Walby, Sylvia (2005). Rodne preobrazbe. Zagreb: Ženska infoteka.
21. Yuval-Davis, N. (2002). Rod i nacija. Zagreb: Ženska infoteka.

Stalne povratne informacije kroz rasprave i čitanje pisanih uradaka. Vlastite i institucionalne studentske ankete