Sociologija hrvatskog društva

 

Naziv kolegija:
Sociologija hrvatskog društva
Šifra ISVU:
187433
Šifra MOZVAG:
SOC301
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA SOCIOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
SOCIOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Pisker, Barbara
30
0
0
Pintarić, Ljiljana
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Predmet Sociologija hrvatskog društva ima više ciljeva: polazišni je cilj upoznati studente s povijesnim okolnostima nastajanja hrvatskog društva, s političkim promjenama kojima je bilo izloženo, s kulturnim razvojem koji mu se događao. Nadalje, cilj je upoznati studente s promjenama socijalne strukture i ukupnom dinamikom hrvatskog društva koja je uvjetovana integracijskim procesima i globalizacijom. Uz ovo, cilj je i upoznati studente s modernizacijskim procesima u hrvatskom društvu i njihovim nositeljima.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • razlikovati sustave vrijednosti različitih razdoblja razvoja hrvatskog društva
  • prepoznati tranzicijske promjene u odnosu društva prema radu i vlasništvu, znanju i obrazovanju, kulturi i identitetu
  • prepoznati vrijednosti demokracije i pluralizma
  • opisati uloge organizacija civilnog društva

Sadržaj predmeta:

Povijesne promjene i nastajanje hrvatskog društva: Socijalna slika hrvatskog društva u predjugoslavenskom vremenu. Hrvatsko društvo između dva rata. Nacionalna svijest i kulturni identitet u vrijeme socijalizma.

Hrvatsko društvo u tranziciji: gospodarske promjene; politička demokratizacija društva; zaživljavanje elemenata građanske svijesti kao izgrađivanje novog kulturnog identiteta, razvojno destruktivna uloga korupcije i gospodarskog kriminaliteta, između tradicionalizma kulturnog nasljeđa i pluralizma globalizacijskih procesa. Civilno društvo u Hrvatskoj.

Društvena diferencijacija: socijalne nejednakosti i siromaštvo, regionalne razlike i razvoj.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanje, seminarski rad, rasprava aktivno praćenje predavanja (uključivanje u raspravu o postavljenim pitanjima), sudjelovanje u radu seminara, izlaganje seminarskog rada, pokazivanje stečenog znanja razlikovati sustave vrijednosti različitih razdoblja razvoja hrvatskog društva aktivnost u predavanjima i seminarima, evaluacija pripremljenosti izlaganja, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarski rad, rasprava aktivno praćenje predavanja (uključivanje u raspravu o postavljenim pitanjima), sudjelovanje u radu seminara, izlaganje seminarskog rada, pokazivanje stečenog znanja prepoznati tranzicijske promjene u odnosu društva prema radu i vlasništvu, znanju i obrazovanju, kulturi i identitetu aktivnost u predavanjima i seminarima, evaluacija pripremljenosti izlaganja, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarski rad, rasprava aktivno praćenje predavanja (uključivanje u raspravu o postavljenim pitanjima), sudjelovanje u radu seminara, izlaganje seminarskog rada, pokazivanje stečenog znanja prepoznati vrijednosti demokracije i pluralizma aktivnost u predavanjima i seminarima, evaluacija pripremljenosti izlaganja, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarski rad, rasprava aktivno praćenje predavanja (uključivanje u raspravu o postavljenim pitanjima), sudjelovanje u radu seminara, izlaganje seminarskog rada, pokazivanje stečenog znanja opisati uloge organizacija civilnog društva aktivnost u predavanjima i seminarima, evaluacija pripremljenosti izlaganja, pismeni ispit, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 10%
Pismeni ispit 2 50%
Pohađanje nastave 1 0%
Seminarski rad 1 20%
Usmeni ispit 1 20%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačna ocjena formira se sukladno ukupnom broju prikupljenih bodova temeljem elemenata ocjenjivanja. Maksimalan broj bodova koji se mogu prikupiti je 100, a raspodjela bodova istovjetna je raspodjeli udjela pojedinih elemenata ocjenjivanja.

Kako bi pristupili usmenom ispitu studenti moraju ostvariti minimalno 50% bodova predviđenih u kategoriji Pismeni ispit (ili dva kolokvija), te realizirati sve obveze u seminarskom radu.

Kriterij formiranja konačne ocjene

Postignuti broj bodova

Konačna ocjena iz kolegija

51-60

dovoljan (2)

61-80

dobar (3)

81-90

vrlo dobar (4)

91-100

izvrstan (5)

 

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student je obvezan redovito pohađati nastavu (predavanja i seminare) te izraditi prezentaciju i usmeno izložiti jedan seminarski rad.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Tomašić D. (1997/pretisak): Društveni razvitak Hrvata. Rasprave i eseji. Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo; Naklada Jesenski i Turk.
  2. Bićanić, R. (1996). Kako živi narod – život u pasivnijm krajevima, Zagreb, Pravni fakultet – Globus.
  3. Županov, J. (1995). Poslije potopa, Zagreb, Nakladni zavod Globus.
  4. Šundalić, A. (2004). Hrvatsko društvo i integracijski procesi, Osijek, Matica hrvatska.
  5. Baloban, J. (ur.) (2005). U potrazi za identitetom, Komparativna studija vrednota Hrvatska  i Europa, Zagreb, Golden marketing - Tehnička knjiga
  6. Malenica, Z. (2007). Ogledi o hrvatskom društvu - Prilog sociologiji hrvatskog društva, Zagreb, Golden marketing-Tehnička knjiga.
  7. Prezentacije s predavanja.

Dopunska literatura:

  1. Tomašić D. (1997/pretisak). Politički razvitak Hrvata. Rasprave i eseji. Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo; Naklada Jesenski i Turk.
  2. Rogić, I., Zeman, Z. (1998). Privatizacija i modernizacija, Zagreb, Institut I. Pilar.
  3. Čengić, D., Rogić, I. (1999). Privatizacija i javnost, Zagreb, Institut I. Pilar.
  4. Burić, Ivan (2010). Nacija zaduženih, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk – HSD.
  5. Županov, J. (2002). Od komunističkog pakla do divljeg kapitalizma, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada.
  6. Matković H. (1998). Povijest Jugoslavije (1918-1991). Hrvatski pogled. Zagreb: Naklada Pavičić.
  7. Lalić, D. (2014). Pet kriznih godina, Zagreb, Antibarbarus.
  8. Skoko, B. (2016). Kakvi su Hrvati? - Ogledi o hrvatskom identitetu, imidžu i neiskorištenim potencijalima, Zagreb, Imprimatur.
  9. Pilar, I (1995/pretisak). Politički zemljopis hrvatskih zemalja - Geopolitička studija, Zagreb, Consilium.
  10. Lay, V. i Šimleša, D. (2012). Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta održivog razvoja, Zagreb, Institut I. Pilar.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Analizira se uspješnost studenata na kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku  pružaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija).

Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapređenje kvalitete izvedbe nastave.

Informacije o postignutim ishodima učenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

Ostale informacije: