Sociologija hrvatskog društva

 

Naziv kolegija:
Sociologija hrvatskog društva
Šifra ISVU:
187433
Šifra MOZVAG:
SOC301
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA SOCIOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
SOCIOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Šundalić, Antun
30
0
0
Pintarić, Ljiljana
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Predmet Sociologija hrvatskog društva ima više ciljeva: polazišni je cilj upoznati studente s povijesnim okolnostima nastajanja hrvatskog društva, s političkim promjenama kojima je bilo izloženo, s kulturnim razvojem koji mu se događao. Nadalje, cilj je upoznati studente s promjenama socijalne strukture i ukupnom dinamikom hrvatskog društva koja je uvjetovana integracijskim procesima i globalizacijom. Uz ovo, cilj je i upoznati studente s modernizacijskim procesima u hrvatskom društvu i njihovim nositeljima.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • razlikovati sustave vrijednosti različitih razdoblja razvoja hrvatskog društva
  • prepoznati tranzicijske promjene u odnosu društva prema radu i vlasništvu, znanju i obrazovanju, kulturi i identitetu
  • prepoznati vrijednosti demokracije i pluralizma
  • opisati uloge organizacija civilnog društva

Sadržaj predmeta:

Povijesne promjene i nastajanje hrvatskog društva: Socijalna slika hrvatskog društva u predjugoslavenskom vremenu. Hrvatsko društvo između dva rata. Nacionalna svijest i kulturni identitet u vrijeme socijalizma.

Hrvatsko društvo u tranziciji: gospodarske promjene; politička demokratizacija društva; zaživljavanje elemenata građanske svijesti kao izgrađivanje novog kulturnog identiteta, razvojno destruktivna uloga korupcije i gospodarskog kriminaliteta, između tradicionalizma kulturnog nasljeđa i pluralizma globalizacijskih procesa. Civilno društvo u Hrvatskoj.

Društvena diferencijacija: socijalne nejednakosti i siromaštvo, regionalne razlike i razvoj.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanje, seminarski rad, rasprava aktivno praćenje predavanja (uključivanje u raspravu o postavljenim pitanjima), sudjelovanje u radu seminara, izlaganje seminarskog rada, pokazivanje stečenog znanja razlikovati sustave vrijednosti različitih razdoblja razvoja hrvatskog društva aktivnost u predavanjima i seminarima, evaluacija pripremljenosti izlaganja, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarski rad, rasprava aktivno praćenje predavanja (uključivanje u raspravu o postavljenim pitanjima), sudjelovanje u radu seminara, izlaganje seminarskog rada, pokazivanje stečenog znanja prepoznati tranzicijske promjene u odnosu društva prema radu i vlasništvu, znanju i obrazovanju, kulturi i identitetu aktivnost u predavanjima i seminarima, evaluacija pripremljenosti izlaganja, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarski rad, rasprava aktivno praćenje predavanja (uključivanje u raspravu o postavljenim pitanjima), sudjelovanje u radu seminara, izlaganje seminarskog rada, pokazivanje stečenog znanja prepoznati vrijednosti demokracije i pluralizma aktivnost u predavanjima i seminarima, evaluacija pripremljenosti izlaganja, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarski rad, rasprava aktivno praćenje predavanja (uključivanje u raspravu o postavljenim pitanjima), sudjelovanje u radu seminara, izlaganje seminarskog rada, pokazivanje stečenog znanja opisati uloge organizacija civilnog društva aktivnost u predavanjima i seminarima, evaluacija pripremljenosti izlaganja, pismeni ispit, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 2 40%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 0,5 20%
Usmeni ispit 1 40%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Student tijekom nastave piše dva kolokvija i jedan seminarski rad. Završni ispit pišu studenti koji ne polože kolokvije. Konačna ocjena donosi se na usmenom ispitu.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student je obvezan redovito pohađati nastavu (predavanja i seminare) te napisati jedan seminarski rad.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Tomašić D. (1997/pretisak): Društveni razvitak Hrvata. Rasprave i eseji. Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo; Naklada Jesenski i Turk.
  2. Bićanić, R. (1996). Kako živi narod – život u pasivnijm krajevima, Zagreb, Pravni fakultet – Globus.
  3. Županov, J. (1995). Poslije potopa, Zagreb, Nakladni zavod Globus.
  4. Šundalić, A. (2004). Hrvatsko društvo i integracijski procesi, Osijek, Matica hrvatska.
  5. Baloban, J. (ur.) (2005). U potrazi za identitetom, Komparativna studija vrednota Hrvatska  i Europa, Zagreb, Golden marketing - Tehnička knjiga.

Dopunska literatura:

  1. Tomašić D. (1997/pretisak): Politički razvitak Hrvata. Rasprave i eseji. Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo; Naklada Jesenski i Turk.
  2. Mirković, M. (1937). Održanje seljačkog posjeda, Zagreb, Hrvatska naklada.
  3. Rogić, I., Zeman, Z. (1998). Privatizacija i modernizacija, Zagreb, Institut I. Pilar.
  4. Čengić, D., Rogić, I. (1999). Privatizacija i javnost, Zagreb, Institut I. Pilar.
  5. Burić, Ivan (2010). Nacija zaduženih, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk – HSD.
  6. Županov, J. (2002). Od komunističkog pakla do divljeg kapitalizma, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada.
  7. Matković Hrvoje (1998): Povijest Jugoslavije (1918-1991). Hrvatski pogled. Zagreb: Naklada Pavičić.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Student je obvezan redovito pohađati nastavu (predavanja i seminare) te napisati jedan seminarski rad.

Ostale informacije: