| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| SOCIOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 2.g. |
zimski |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Dremel, Anita | 30 |
0 |
0 |
|
| Jurlina, Juraj | 0 |
0 |
30 |
Cilj nastave je upoznati studente s osnovama suvremenih sociologijskih teorija, prenijeti i steći osnovna znanja o izgradnji teorija, te odnosa teorijskih pristupa i društvenih pojava i promjena. Glede toga u predavanjima i seminarima bit će riječi o različitim teorijskim pristupima, značajnijim predstavnicima suvremenih sociologijskih teorija kao i povezanosti tih teorija s relevantnim empirijskim istraživanjima u Hrvatskoj i svijetu. Polaznici će se osposobiti za bolje razumijevanje nastanka i razvoja teorijskih pristupa i njihove primjene u suvremenoj sociologiji. Cilj je razviti kritičko mišljenje kod studenata kako o samim teorijskim pristupima tako i o mogućnostima primjene teorija u empirijskim istraživanjima i objašnjavanju društvenih promjena i društva u cjelini.
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
Uvod u predmet. Važnost sociologijske teorije. Simbolički interakcionizam. Etnometodologija. Strukturalni funkcionalizam – T. Parsons, R.K. Merton, Davies, Moore. Postmodernizam i poststrukturalizam – Baudrillard, Lyotard, Foucault, Bourdieu. Anthony Giddens – refleksivna modernost. Urlich Beck – refleksna modernost. Zygmunt Bauman – tekuća modernost. Manuel Castells – umreženo društvo i kultura stvarne virtualnosti.
predavanja, seminari i radionice
| 2. 1. Nastavna aktivnost | 2. 2. Aktivnost studenta | 2. 3. Ishod učenja | 2. 4 Metoda procjene |
| predavanje, seminarski rad, izlaganje, rasprava | slušanje izlaganja, samostalna analiza literature, pisanje zadaće, pisanje seminarskog rada i izlaganje seminarske teme | prepoznati specifičnosti različitih suvremenih sociologijskih teorija | aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, pismeni ispit |
| predavanje, seminarski rad, izlaganje, rasprava | slušanje izlaganja, samostalna analiza literature, pisanje zadaće, pisanje seminarskog rada i izlaganje seminarske teme | opisati posebnosti svakog teorijskog pristupa i njegove primjene u empirijskim istraživanjima i objašnjavanju društvenih promjena | aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, pismeni ispit |
| predavanje, seminarski rad, izlaganje, rasprava | slušanje izlaganja, samostalna analiza literature, pisanje zadaće, pisanje seminarskog rada i izlaganje seminarske teme | analizirati prednosti i nedostatke pojedinih teorijskih pristupa | aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, pismeni ispit |
| predavanje, seminarski rad, izlaganje, rasprava | slušanje izlaganja, samostalna analiza literature, pisanje zadaće, pisanje seminarskog rada i izlaganje seminarske teme | usporediti pojedine teorijske pristupe u općem smislu te u smislu primjene u objašnjenju promjena u hrvatskom društvu | aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, pismeni ispit |
Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0,5 | 20% |
| Kontinuirana provjera znanja | 1 | 30% |
| Pismeni ispit | 1,5 | 30% |
| Pohađanje nastave | 1,5 | 0% |
| Seminarski rad | 0,5 | 20% |
Završna ocjena donosi se na temelju rezultata dvaju kolokvija (ili rezultata završnog pismenog ispita), te rezultata izlaganja seminarske teme i sudjelovanja u radu seminara. Dva kolokvija (ili završni pismeni ispit) donosi 50% ocjene, a 50% ocjene donosi izlaganje seminarske teme i sudjelovanje u radu seminara. Prvi kolokvij je planiran u sedmom tjednu rada i obuhvaća sadržaje predavanja u prvih šest tjedana, a drugi kolokvij je planiran u posljednjem, petnaestom tjednu rada i obuhvaća sadržaje predavanja od osmog do četrnaestog tjedna.
Ukoliko kandidat/kinja ne položi oba kolokvija pristupa se završnom pismenom ispitu koji obuhvaća sadržaj predavanja i navedene ispitne literature. Isto vrijedi i ukoliko kandidat/kinja nije zadovoljan/na postignutim uspjehom na kolokvijima.
I na kraju, uspješno polaganje ispita podrazumijeva pozitivne ocjene iz svih navedenih područja rada (kolokviji ili završni pismeni ispit, izlaganje seminarske teme i sudjelovanje u radu seminara).
Redovito pohađanje nastave; pisanje domaćih zadaća.
Studentska anketa.