Suvremene sociologijske teorije

 

Naziv kolegija:
Suvremene sociologijske teorije
Šifra ISVU:
187432
Šifra MOZVAG:
SOC300
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA SOCIOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
SOCIOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Dremel, Anita
30
0
0
Jurlina, Juraj
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj nastave je upoznati studente s osnovama suvremenih sociologijskih teorija, prenijeti i steći osnovna znanja o izgradnji teorija, te odnosa teorijskih pristupa i društvenih pojava i promjena. Glede toga u predavanjima i seminarima bit će riječi o različitim teorijskim pristupima, značajnijim predstavnicima suvremenih sociologijskih teorija kao i povezanosti tih teorija s relevantnim empirijskim istraživanjima u Hrvatskoj i svijetu. Polaznici će se osposobiti za bolje razumijevanje nastanka i razvoja teorijskih pristupa i njihove primjene u suvremenoj sociologiji. Cilj je razviti kritičko mišljenje kod studenata kako o samim teorijskim pristupima tako i o mogućnostima primjene teorija u empirijskim istraživanjima i objašnjavanju društvenih promjena i društva u cjelini.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • prepoznati specifičnosti različitih suvremenih sociologijskih teorija
  • opisati posebnosti svakog teorijskog pristupa i njegove primjene u empirijskim istraživanjima i objašnjavanju društvenih promjena
  • analizirati prednosti i nedostatke pojedinih teorijskih pristupa
  • usporediti pojedine teorijske pristupe u općem smislu te u smislu primjene u objašnjenju promjena u hrvatskom društvu

Sadržaj predmeta:

Uvod u predmet. Važnost sociologijske teorije. Simbolički interakcionizam. Etnometodologija. Strukturalni funkcionalizam – T. Parsons, R.K. Merton, Davies, Moore. Postmodernizam i poststrukturalizam – Baudrillard, Lyotard, Foucault, Bourdieu. Anthony Giddens – refleksivna modernost. Urlich Beck – refleksna modernost. Zygmunt Bauman – tekuća modernost. Manuel Castells – umreženo društvo i kultura stvarne virtualnosti.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanje, seminarski rad, izlaganje, rasprava slušanje izlaganja, samostalna analiza literature, pisanje zadaće, pisanje seminarskog rada i izlaganje seminarske teme prepoznati specifičnosti različitih suvremenih sociologijskih teorija aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, pismeni ispit
predavanje, seminarski rad, izlaganje, rasprava slušanje izlaganja, samostalna analiza literature, pisanje zadaće, pisanje seminarskog rada i izlaganje seminarske teme opisati posebnosti svakog teorijskog pristupa i njegove primjene u empirijskim istraživanjima i objašnjavanju društvenih promjena aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, pismeni ispit
predavanje, seminarski rad, izlaganje, rasprava slušanje izlaganja, samostalna analiza literature, pisanje zadaće, pisanje seminarskog rada i izlaganje seminarske teme analizirati prednosti i nedostatke pojedinih teorijskih pristupa aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, pismeni ispit
predavanje, seminarski rad, izlaganje, rasprava slušanje izlaganja, samostalna analiza literature, pisanje zadaće, pisanje seminarskog rada i izlaganje seminarske teme usporediti pojedine teorijske pristupe u općem smislu te u smislu primjene u objašnjenju promjena u hrvatskom društvu aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 20%
Kontinuirana provjera znanja 1 30%
Pismeni ispit 1,5 30%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 0,5 20%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Završna ocjena donosi se na temelju rezultata dvaju kolokvija (ili rezultata završnog pismenog ispita), te rezultata izlaganja seminarske teme i sudjelovanja u radu seminara. Dva kolokvija (ili završni pismeni ispit) donosi 50% ocjene, a 50% ocjene donosi  izlaganje seminarske teme i sudjelovanje u radu seminara. Prvi kolokvij je planiran u sedmom tjednu rada i obuhvaća sadržaje predavanja u prvih šest tjedana, a drugi kolokvij je planiran u posljednjem, petnaestom tjednu rada i obuhvaća sadržaje predavanja od osmog do četrnaestog tjedna.

Ukoliko kandidat/kinja ne položi oba kolokvija pristupa se završnom pismenom ispitu koji obuhvaća sadržaj predavanja i navedene ispitne literature. Isto vrijedi i ukoliko kandidat/kinja nije zadovoljan/na postignutim uspjehom na kolokvijima.

I na kraju, uspješno polaganje ispita podrazumijeva pozitivne ocjene iz svih navedenih područja rada (kolokviji ili završni pismeni ispit, izlaganje seminarske teme i sudjelovanje u radu seminara).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje nastave; pisanje domaćih zadaća.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Ritzer, G. (1997). Suvremena sociologijska teorija. Zagreb: Globus.
  2. Bauman, Z. (2010). Tekuća modernost. Zagreb: Pelago.
  3. Boudon, R. (2012). Sociologija kao znanost. Zagreb: Jesenski & Turk.

Dopunska literatura:

  1. Kuvačić, I., ur. (1990). Suvremene sociološke teorije, Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: