Pedagoška antropologija

 

Naziv kolegija:
Pedagoška antropologija
Šifra ISVU:
188768
Šifra MOZVAG:
PDB108
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU
Studij
Godina
Semestar
Status
PEDAGOGIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
zimski
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Livazović, Goran
0
0
0
Bojčić, Karlo
15
0
0
Spasenovski, Nemanja
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj ovoga kolegija je omogućiti studentima prepoznavanje, razumijevanje i klasificiranje temeljnih pojmova vezanih uz antropološke pristupe odgoju i čovjeku, te uočavanje aktualnosti i posljedica utjecaja različitih kultura na socijalizacijske procese.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • prepoznati specifičnost i različitost antropoloških pristupa odgoju i čovjeku;
  • prepoznati aktualnosti i posljedice antropološkog strukturalizma u procesu odgoja i obrazovanja;
  • objasniti utjecaj različitih kultura na procese socijalizacije;
  • prepoznati praktične doprinose antropologije i etnologije u razumijevanju odnosa tradicije, kultura, mitova, obreda te čovjeka i društva;
  • usporediti različite pristupe odgoju i obrazovanju u različitim kulturama;
  • identificirati različitost sustava vrijednosti kroz odgovornost i  kolegijalnost prema drugima.

Sadržaj predmeta:

Antropologija obrazovanja kao znanstvena disciplina; Antropologijski pristup u  analizama relacija čovjeka i odgoja te utjecaja kulture na odgoj i obrazovanje;Modeli u istraživanjima pedagoške antropologije.

Antropološka istraživanja na području odgoja i obrazovanja;  Funkcionalističke teorije u istraživanjima odgoja i obrazovanja; Obrazovanje i društvene promjene; Posljedica podjela na suvremenu i patrijarhalnu obitelj i tzv. suvremena i primitivna društva.

Odnos između škole, obitelji i zajednice u različitim društvima; Posljedica strukturalne antropologije u područjima socijalizacije i školovanja;Mitovi, obredi, kultura i tradicija; Načini komuniciranja nekad i danas;Neobični običaji.

Uloga odgoja i obrazovanja u različitim kulturama kod rasvjetljavanja (ne)uspjeha u obitelji, školi i društvu;Poveznice u razvoju i krizama identiteta, Kako osobnog tako i društvenog;Spolnost i seksualnost u antropološkim studijama; Sreća i zadovoljstvo životom nisu povezani s materijalnim stanjem.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
Predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera Slušanje predavanja i sudjelovanje u raspravama Prepoznati specifičnost i različitost antropoloških pristupa odgoju i čovjeku;   Aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, završni ispit                           
Predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera Slušanje izlaganja, analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje
 		 Prepoznati aktualnosti i posljedice antropološkog strukturalizma u procesu odgoja i obrazovanja; Aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, završni ispit
Predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera, samostalni istraživački zadatak Učenje po modelu, analiza literature
 		 Objasniti utjecaj različitih kultura na procese socijalizacije; Položeni kolokviji (40 % ukupne ocjene)
Predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera, samostalni istraživački zadatak Slušanje izlaganja, analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje
 		 Prepoznati praktične doprinose antropologije i etnologije u razumijevanju odnosa tradicije, kultura, mitova, obreda te čovjeka i društva; Seminarski rad, projektno istraživanje, završno izvješće
Predavanje, grupna rasprava, analiza multimedijskih materijala
 		 Učenje po modelu, analiza literature
 		 Usporediti različite pristupe odgoju i obrazovanju u različitim kulturama; Aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad
Samostalni seminarski zadaci, grupna rasprava, diskusija. Rasprava, aktivno sudjelovanje na nastavi, postavljanje i rješavanje problema, primjena naučenoga, rad u paru, oblikovanje pismenog rada Identificirati različitost sustava vrijednosti kroz odgovornost i  kolegijalnost prema drugima seminarski rad, aktivnost na nastavi

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Završni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 0%
Pohađanje nastave 0,25 0%
Seminarski rad 0,5 0%
Završni ispit 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminara i ocjena iz završnog pismenog ispita: 40% konačne ocjene čini ocjena iz seminara, a 60% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita. 

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni prisustvovati nastavi i realizirati seminare, te polagati ispit. Ispit se polaže nakon odslušanog kolegija i nakon predanog i ocijenjenog seminarskog rada

 

 

Obavezna literatura:

  1. Erlich, V.(1968). U društvu s čovjekom, Zagreb: Naprijed, (odabrana poglavlja).
  2. Hatch, E. (1979), Antropolioške teorije: Beograd, Izdavačko- grafički zavod
  3. Mead, M. (2004.) Spol i temperament u tri primitivna društva. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk (odabrana poglavlja).
  4. Miliša, Z, (2014), Šok današnjice, Osijek, Filozofski fakultet,7-52 i 266- 284
  5. Miliša, Z. (1999). Odgojne vrijednosti rada, Split, Književni krug,19-95
  6. Ogbu, J.U. (1989). Pedagoškaantropologija. Zagreb: Školskenovine, 24-86.

Dopunska literatura:

  1. Eriksen, T.H. (2007). «O potrebi za angažiranom antropologijom.» Zarez: 205, od 2. svibnja
  2. (http://www.zarez.hr/205/z_antropologija.htm).
  3. Erlich, V.(1968), Porodica u transformaciji,Zagreb, Naprijed
  4. Froom, E.(1980), Zdravo društvo, Beograd, Rad
  5. Golubović, Z. (1989), Porodica kao ljudska zajednica, Zagreb, Naprijed
  6. Hollins, E.R. (2008).Culture in School Learning: Revealing the Deep Meaning. New York:
  7. Routledge, (poglavlje: “Learning about diverse populations of students”, 59-84.).
  8. Hopwood, N. (2006). «Researcher roles in a school-based ethnography”. StudiesinEducationalEthnography: 12, 51-68.
  9. Kulišić, Š. (1968.), Neobični običaji. Beograd: Vuk Karađić.
  10. Levi Strauss, C. (1977). Strukturalna antropologija. Zagreb: Stvarnost.
  11. Levinson, B.A. (1999). ”Resituating the place of educational discourse in anthropology.” American Anthropologist: 101 (39), 594-604.
  12. Malinowski, B.(1971), Nauka, magija, religija, Beograd, Prosveta
  13. Montgomery, H. (2009). An Introduction to Childhood: Anthropological Perspectives on Children’s Lives. Wiley-Blackwell, (poglavlja: “Childhood within anthropology” i “What is a child?”, 17-78).
  14. Ogbu, J.U. (1994). "Ispitivanje ljudske inteligencije: Kulturno-ekološkipristup". Napredak: 135,
  15. 2, 141-153.
  16. Polić, M. (2007). Kultura kao sudbina. Filozofska istraživanja, 109 (28), 3-11.
  17. Senković, Ž. (2007). Antropološki temelji odgoja. Život i škola 17, (1). str. 62-70.
  18. Spajić-Vrkaš, V. (1992). "Kulturna antropologija, antropologija obrazovanja I dileme etnografske metode". Istraživanja odgoja i obrazovanja: 9, 5-18.
  19. Ušinski, K.D. (1957). Čovek kao predmet vaspitanja. Sarajevo: Veselin Masleša
  20. 17.  Vučetić, M., Jagić, S. (2013). Ideja antropologije i odgojna stvarnost. Acta Iadertina, 9, 89-98.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Formativna i sumativna evaluacija nastavnika i studenata.

Ostale informacije: