Povijest hrvatske pedagogije

Nacionalna povijest pedagogije ima dva temeljna zadatka. Treba omogućiti snalaženje u povijesnom kontinuitetu nacionalne odgojne problematike i osigurati komparativnu analizu u odnosu na dostignuća drugih naroda. Poznavanje povijesnih dostignuća i iskustava treba olakšati snalaženje u suvremenosti i projiciranje budućnosti. Doprinose pojedinih pedagoga treba kritički analizirati uvažavajući prostor i vrijeme. Pored ostalog ovaj kolegij treba osposobiti studente i za samostalno istraživanje ovog pedagoškog područja.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• imenovati vrste škola, školskih sustava, odgojne prakse i pedagogijske teorije u Hrvatskoj;
• opisati doprinose i ideje pojedinih pedagoga u Hrvatskoj;
• upotrebljavati kritički aparat u povijesnoj analizi, sintezi i utvrđivanju uzročno – posljedičnih veza;
• napraviti  samostalan istraživački projekt uz korištenje povijesnih izvora i upotrebe kritičkog aparata;
• prikazati pojedinačne podatke sintetički kroz različite oblike: tablice, grafikone;
• vrednovati značaj pojedinih pedagogijskih ideja i pedagoga na nacionalnoj i općoj povijesnoj razini.

Predmet, zadaci i istraživanja na području nacionalne povijesti pedagogije. Počeci  pedagogijske misli u Hrvata. Prve škole i poučavanja u okviru crkvenih redova: benediktinaca, dominikanaca i franjevaca.  Javno školstvo u Hrvatskoj do zakonske regulative Prve građanske škole. Državna javna škola i školski sustav Ivana Felbirgera. Općinske narodne elementarne škole. Privatne nacionalne, vjerske i alternativne škole. Izgradnja pedagogijskog sustava. Doprinosi dr. Stjepana Ilijaševića, Stjepana Novotnya, Stjepana Basaričena i dr. Đure Arnolda.  Pedagogijsko okruženje: zakonsko reguliranje hrvatskog školstva, stručna udruga HPKZ i počeci pedagoške periodike. Pedagogija autonomna znanost u Hrvata. Školski sustav i stanje u školstvu nakon donošenja prvih školskih zakona. Školski zakoni iz 1888. i 1929. godine. Doprinosi značajnijih pedagoga. Reformski pedagogijski pokreti između dva rata. Pokret radne škole manualnog i duhovnog karaktera. Pokret radne škole umjetničkog karaktera. Škole u prirodi.  Školstvo i pedagogija poslije Drugog svjetskog rata.  Stanje, problemi, kritičko preispitivanje radi uspješnije projekcije novih pedagogijskih ideja. 

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

80 bodova (ili %) može skupiti putem 2 kolokvija na redovitoj nastavi ili 1 pismenim ispitom nakon predavanja, 20 bodova (ili %) na seminarskoj nastavi i aktivnostima koji se boduju unutar seminara. Bodovi se zbrajaju i čine konačnu ocjenu ako student nije zadovoljan s postignutim brojem bodova može pristupiti usmenom ispitu.

Aktivno i redovito sudjelovanje na nastavi. Izrada samostalnih praktičnih istraživačkih zadataka ili seminara.

1. Dumbović, I. (1996) Glavne zapreke razvoju hrvatske pedagogije (s povijesnim osvrtom) U: Vrgoč, H. (ur.) Pedagogija i hrvatsko školstvo. Zagreb: HPKZ, str. 31.-38.
2. Franković, D. (ur.) (1958) Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb: PKZ.
3. Lukaš, M., Munjiza, E. (2010). Pedagoška hrestomatija – Izbor tekstova hrvatskih pedagoga. Osijek: Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet.
4. Munjiza, E. (1995) Hrvatska javna pučka škola do 1918. Zagreb: Školske novine br. 39, str. 6.-7. 
5. Mnujiza, E. (2009) Povijest hrvatske pedagogije i školstva. Osijek: Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet.
6. Mijatović, A. (ur.) (1999) Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: HPKZ, poglavlje 3, str. 79.- 100.

1. Dumbović, I. (1979). Milka Pogačić društveni i pedagoški rad. Zagreb: Školske novine.
2. Franković, D. (1978). Davorin Trstenjak borac za slobodnu školu 1848.-1921. Zagreb: Školska knjiga. Jakopović, S. (1984) Pokret radne škole u Hrvatskoj. Zagreb: Školske novine.
3. Jindra, R. (1982). Jagoda Truhelka pedagoški i društveni rad (1864.-1957.). Zagreb: Školske novine. Kujundžić. N., Marjanović, I. (1991). Personalistička pedagogija Stjepana Matičevića. Zagreb: Katehetski salezijanski centar. 
4. Kujundžić, N. (1996). Pedagogija braće Radić. Zagreb: Školske novine.
5. Munjiza, E. (2002.a). Osposobljavanje za učiteljsku službu u Hrvatskoj prije utemeljenja učiteljskih škola. Zbornik Učiteljske akademije. Zagreb: Učiteljska akademije br. 4., 37-44.
6. Munjiza, E. (2002.b). Stručno usavršavanje hrvatskih učitelja u XIX. i na početku XX. st. Napredak, 143 (1), 90-98.
7. Ogrizović, M. (1980). Likovi istaknutih pedagoga I. i II. Zagreb: Školske novine.
8. Ogrizović, M. (1973). Marija Fabković. Zagreb: Školske novine.
9. Ogrizović, M. (1979). Marija Jambrišak. Zagreb: Školske novine.
10. Petz, V. (1942). Razvitak hrvatskog pedagogijskog mišljenja. Napredak, LXXXIII (1-2), 1-26.
11. Vrgoč, H. (ur.) (1994). Prosudba djela Ivana Filipovića. Zagreb: HPKZ.

Studentska anketa, redovite konzultacije. Mentorsko-savjetodavni i praktični rad sa studentima tijekom održavanja nastave.