Pedagoška komunikacija

 

Naziv kolegija:
Pedagoška komunikacija
Šifra ISVU:
187352
Šifra MOZVAG:
PDB101
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PEDAGOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Vinković, Dajana
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Usvojiti spoznaje o teoriji i fenomenologiji verbalne i neverbalne komunikacije u interpersonalnim odnosima i pedagoškoj praksi. Cilj je osposobiti studente za razumijevanje, interpretaciju i primjenu verbalne i neverbalne komunikacije u profesionalnom radu.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

  • definirati osnovne komunikacijske teorije o odgoju kao interakcijsko-komunikacijskom procesu s pozicije holističke znanstvene paradigme;
  • usporedit  različite definicije odgoja s ciljem usvajanja novih pedagoških spoznaja kao temelja za razvoj sposobnosti neophodnih za uspostavljanje humanijih odnosa;
  • voditi argumentiranorazgovor u profesionalnom kontekstu;
  • iskazati kolegijalnost i poštovanje prema sugovorniku.

Sadržaj predmeta:

Interakcija i komunikacija u odgoju; Pojam interakcija i komunikacija; Jednosmjerna i dvosmjerna komunikacija; Shema komuniciranja; Interpersonalna komunikacija u odgoju; Karakteristike i aksiomi interpersonalne komunikacije.

Kompetencije i Socijalna/ komunikacijska kompetencija; Kriteriji kompetencije: ostvarivanje zadataka, prilagođavanje različitim situacijama, sposobnost surađivanja;  Faktori uspješnog surađivanja i uzajamnog zadovoljstva: odgovornost, otvorenost, briga, poštovanje, tolerancija, fleksibilno ponašanje, empatija; Odnosni i sadržajni nivo komunikacije; Uvjeti za uspješnost na nivou odnosa: povjerenje i suradnički odnos; Uvjeti za uspješnost na sadržajnom nivou; Postojanje zalihe znakova, istoznačnost u korištenju znakova. Znak i simbol.

Komunikacijske uloge i komunikacijski prostor; Komunikacijski stilovi između dinamike ličnosti i dinamike odnosa; Povratna informacija u komunikaciji; Aktivno slušanje; Obraćanje pozornosti na neverbalne, a ne samo na verbalne znakove; Tipovi komuniciranja;  Principi nenasilne i empatijske komunikacije; Stupnjevi interakcijske povezanosti u komunikaciji; Akcijsko-reakcijsko komuniciranje; Senzibiliziranje i osposobljavanje za dijalog kao oblik uzajamnog empatijskog komuniciranja.

Definicije, obilježja, zablude o neverbalnoj komunikaciji, Tjelesna pojavnost; Pokret i gestikulacija; Facijalna ekspresija; Kontakt očima; Govor; Prostor; Dodir; Vrijeme; Okolina; Vanjski izgled; Kulturološke razlike; Dobne razlike; Spolne razlike; Razvoj neverbalnih sposobnosti u djece; Verbalni – neverbalni razgovor u školi; Važnost neverbalnih znakova za učitelje. Neverbalni odnos učitelja i učenika; Znakovi nadmoći i nesigurnosti; Neverbalne radnje: urođene, otkrivene, apsorbirane, uvježbane, mješovite poruke.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna  aktivnost 2.2. Aktivnost  studenta 2.3. Ishod učenja 2.4.  Metoda  procjene
Predavanje, analiza literature, razgovor Slušanje izlaganja, razgovor Definirati osnovne komunikacijske teorije o odgoju kao interakcijsko-komunikacijskom procesu s pozicije holističke znanstvene paradigme; Aktivnost studenata u nastavi
Učenje po modelu, prikaz slučaja, izlaganje seminara Igranje uloga, dramatizacija, izlaganje, rasprava UsporeditI  različite definicije odgoja s ciljem usvajanja novih pedagoških spoznaja kao temelja za razvoj sposobnosti neophodnih za uspostavljanje humanijih odnosa; Aktivnost u sudjelovanju prikaza slučaja, seminarski rad
Oblikovanje esejskog i usmenog oblika provođenja razgovora, suradničko učenje Prikaz uspješne komunikacije u profesionalnom kontekstu Voditi argumentirano razgovor u profesionalnom kontekstu. Usmeni ispit
Razgovor, rasprava, analiza literature Razgovor, rasprava, izlaganje Iskazati kolegijalnost i poštovanje prema sugovorniku. Aktivnost studenata u nastavi  

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Projekt, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,15 0%
Pismeni ispit 0,6 0%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Projekt 0,2 0%
Seminarski rad 0,3 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminara i ocjena iz završnog pismenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz seminara, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita. 

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni prisustvovati nastavi i realizirati seminare, te polagati ispit. Ispit se polaže nakon odslušanog kolegija i nakon predanog i ocijenjenog seminarskog rada.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Boban, V. (2003). Počela govorne komunikacije. Zagreb: Grafocentar.
  2. Brajša, P. (1993). Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školske novine.
  3. Bratanić, M. (1993): Mikropedagogija. Interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja. Zagreb: Školska knjiga.
  4. 4.  Neill, S. (1994). Neverbalna komunikacija u razredu. Zabreb: Educa.

Dopunska literatura:

  1. Hargie, O., Saunders, C., Dickson, D. (1999). Socialskillsandinterpersonalcommunication.  London: Routledge.
  2. Langer, I., Shulz von Thun, F., Tauch, R. (2003). Kako se razumljivo izražavati. Zagreb: Erudita
  3. Mandić, T. (2003). Komunikologija. Beograd: CLIO.
  4. Miljković, D., Rijavec, M. (2001). Razgovori sa zrcalom – psihologija samopouzdanja. Zagreb: Zrno soli, IEP 150.
  5. Pregrad, J. (1996). Stres, trauma i oporavak; Značaj učinkovite komunikacije u radu pomagača. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.
  6. Reardon, K. (1998). Interpersonalna komunikacija. Zagreb: Alinea.
  7. Shulz von Thun, F. (2002). Kako međusobno razgovaramo (1-3), Zagreb: Erudita.
  8. Thun von F. S. (2001). Kako međusobno razgovaramo. Smetnje i razjašnjenja. Zagreb: Erudita.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Formativna i sumativna evaluacija nastavnika i studenata.

Ostale informacije: