Opća povijest pedagogije

 

Naziv kolegija:
Opća povijest pedagogije
Šifra ISVU:
187350
Šifra MOZVAG:
PDA101
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU
Studij
Godina
Semestar
Status
PEDAGOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lukaš, Mirko
30
0
0
Cikovac, Dean
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Povijest pedagogije treba osigurati studentima poznavanje kontinuiranog razvoja odgoja i pedagogijskih teorija i njihove moguće utjecaje na suvremenu i futurističku pedagogiju. Povijesni razvoj treba sagledavati kritički i uočiti bitno u utemeljenju i razvoju pedagogije kao znanosti. Studente osposobljavati da uoče početne pedagogijske ideje i njihov evolucijski razvoj uvažavajući nove opće prilike. Značajne osobe iz prosvjetnog i pedagogijskog djelovanja, vrednovati s obzirom na vrijeme i prostor u kojem su djelovale. Osim solidnog poznavanja povijesnog kontinuiteta, studente je potrebno osposobiti i za samostalna istraživanja iz područja povijesti pedagogije.  

Ishodi učenja:

Završetkom nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • imenovati pedagogijske pojmove, pravce, teorije i predstavnike određene pedagoške i filozofske ideje;
  • interpretiratikontinuirani razvoj pedagogijskih pravaca, procesa i teorija;
  • opisati pojedine škole, školske i obrazovne sustave 
  • napraviti samostalan usmeni i pismeni prikaz pojedinog pravca, teorije, škole, pedagoga ili filozofa
  • vrednovati značaj pojedinih pedagogijskih ideja za cjeloviti povijesni kontinuitet i doprinos 
  • vrednovati procese zajedničkog rada. 

Sadržaj predmeta:

Predmet, zadaci i oblici istraživanja na području povijesti pedagogije. Prve refleksije o odgoju, odgojna praksa i pedagogijska teorija. Iskustveni odgoj i prve pedagogijske ideje.Školstvo i pedagogija istočnih naroda.Pedagogijske teorije i odgojne ideju sustavu antičke književnosti i filozofije.Srednjovjekovni školski sustav i skolastika.Značaj crkvenih redova: benediktinaca, dominikanaca, isusovaca i franjevaca na području školstva i pedagogije. Počeci osamostaljivanja pedagogije u djelima pedagoga humanista.Izgradnja pedagogijskog sustava.Predstavnici građanske pedagogije XVII. i XVIII. stoljeća.

Postignuta znanstvena autonomija pedagogije Johan Heinrieh Pestalozzi, Johann Friedrich Herbart, Friedrich Fröbel, Adolf Diesterweg. Pedagogija XIX. stoljeća.Pedagogijske ideje socijalista utopista: Rober Owen, Charles Fouier.

Pedagogijeske ideje: Herberta Spencera i Lava Nikolajevića Tolstoja.

Pravci i pokreti reformirane pedagogije: progresivna pedagogija, pedagogija pragmatizma, pedagogija radne škole, eksperimentalna pedagogija.Ostali pravci u reformiranoj pedagogiji.Utjecaji povijesnih ideja na suvremeno stanje u pedagogiji. Perspektive na području pedagogije.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
Predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera
 		 Analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje
 		 Imenovati pedagogijske pojmove, pravce, teorije i pedagoge Samostalno istraživanje / projektna aktivnost, dnevnik rada i prakse, pisano izvješće
Analiza sadržaja pedagoške literature i dokumentacije, samostalni istraživački rad Analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje
 		 Interpretirati kontinuirani razvoj pedagogijskih pravaca, procesa i teorija Samostalno istraživanje / projektna aktivnost, dnevnik rada i prakse, pisano izvješće, kolokvij
Predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera Analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje Opisatipojedine škole, školskesustaveipedagogijskesustave Pisano izvješće
Oblikovanje pisemnog rada ili  eseja Izrada projekata Napraviti samostalan usmeni i pismeni prikaz pojedinog pravca, teorije, škole, pedagoga Samostalno istraživanje / projektna aktivnost,
Projektna nastava Samostalna upotreba literature, postavljanje i rješavanje problema Vrednovati procese zajedničkog rada Aktivnost na satu
Kritički pristup uzročno-posljedičnim odnosima Primjena naučenoga Vrednovati značaj pojedinih pedagogijskih ideja za povijesni kontinuitet i doprinos Usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 0%
Pismeni ispit 1,25 0%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,4 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

80 bodova (ili %) može skupiti putem 2 kolokvija na redovitoj nastavi ili 1 pismenim ispitom nakon predavanja, 20 bodova (ili %) na seminarskoj nastavi i aktivnostima koji se boduju unutar seminara. Bodovi se zbrajaju i čine konačnu ocjenu ako student nije zadovoljan s postignutim brojem bodova može pristupiti usmenom ispitu.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Aktivno i redovito sudjelovanje na nastavi. Izrada samostalnih praktičnih istraživačkih zadataka ili seminara.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Lukaš,M. i Munjiza, E. (2014) Education system of Johan Amos Comenius and its impications in modern didactis. Život i škola 31 (1) 32-44
  2. Mijatović, A (ur.) (1999) Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: HPKZ, poglavlje 2, 39-77.
  3. Munjiza, E. (1992.) Stara škola i aktivnost učenika. U: Ličina, B., Previšić, V., Vučak, S. (ur.) Prema slobodnoj školi. Zagreb: Institut za pedagogijska istraživanja. 83-90.
  4. Zaninović, M. (1985) Pedagoška hrestomatija. Zagreb: Školska knjiga.
  5. Zaninović, M. (1988)Opća povijest pedagogije. Zagreb: Školska knjiga.

Dopunska literatura:

  1. Aristotel (1975) Politika. Beograd: Izdavački grafički zavod.
  2. Komensky, J. A. (1871) Didaktika. Zagreb: HPKZ.
  3. Pataki, S. (1938) Problemi i pravci reformirane pedagogije. Zagreb: Minerva.
  4. Pastuović, N. (1996) Razvoj pedagogije i obrazovnih znanosti u svijetu. U: Vrgoč, H. (ur.) Pedagogija i hrvatsko školstvo, Zagreb: HPKZ, str. 15.-23.
  5. Pestalozzi, H. (1891) Lienhard i Gertruda. Zagreb: HPKZ.
  6. Pestalozzi, H. (1946) Kako Gertruda uči svoju djecu. Beograd: Prosveta.
  7. Platon (1977) Država. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.
  8. Rousseau, J. J. (1871.-1889.), Emil ili ob uzgoju. Zagreb: HPKZ. 

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa, redovite konzultacije. Mentorsko-savjetodavni i praktični rad sa studentima tijekom održavanja nastave

Ostale informacije: