Hrvatska povijest 20. stoljeća

 

Naziv kolegija:
Hrvatska povijest 20. stoljeća
Šifra ISVU:
188720
Šifra MOZVAG:
P605
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Josipović Batorek, Slađana
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj nastave je stjecanje temeljnih obavijesti i znanstveno utvrđenih znanja o položaju hrvatskog naroda u prvoj Jugoslaviji te razjedinjenosti i sukobima u vrijeme Drugog svjetskog ratua i posljedicama istih. Stjecanje temeljnih obavijesti i znanstveno utvrđenih znanja o položaju hrvatskog naroda u socijalističkoj Jugoslaviji, borbi za samostalnu državu, uz povezivanje različitih vidova društvenog života suvremenog doba i mogućnosti razumijevanja suvremenih zbivanja.

 

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • usvojiti temeljne pojmove o položaju hrvatskog naroda u prvoj Jugoslaviji
  • kritički analizirati pisane i slikovne (video) dokumente
  • objasniti socijalne, kulturne, ekonomske procese i  političke fenomene u razdoblju Kraljevine Jugoslavije i NDH, tj. razdoblju Drugog svjetskog rata
  • argumentirano raspravljati o događajima i pojavama značajnim za razdoblje Drugog svjetskog rata, s obzirom na postojanje NDH s jedne strane i partizanskog pokreta s druge strane.
  • definirati temeljne spoznaje o povijesti hrvatskog naroda nakon završetka Drugog svjetskog rata
  • protumačiti razvoj hrvatskoga naroda i društva u u političkim, kulturnim, gospodarskim, demografskim i drugim okolnostima u vrijeme komunističkog režima u socijalističkoj Jugoslaviji
  • objasniti nastanak samostalne Hrvatske u okolnostima Domovinskog rata

Sadržaj predmeta:

Kolegij nudi pregled povijesti hrvatskog naroda u razdoblju nakon raspada Austro-ugarske monarhije, tj. ulaska u Državu Srba, Hrvata i Slovenaca te nakon njenog kratkog postojanja u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, tj. nakon 1929. u Kraljevini Jugoslaviji. Posebna pozornost usmjerena je na djelovanje Hrvatske (republikanske) seljačke stranke i borbu za rješavanje hrvatskog pitanja. U drugom je dijelu nastave predviđena  analiza povijesti hrvatskog naroda i države u Drugom svjetskom ratu, s obzirom na postojanje Nezavisne Države Hrvatske s jedne strane i partizanskog pokreta s druge strane. Drugi dio kolegija nudi pregled povijesti hrvatskog naroda nakon završetka Drugog svjetskog rata na temelju historiografskih istraživanja, ali i drugih društvenih i humanističkih znanosti. Analizira razvoj hrvatskog naroda i društva u političkim, kulturnim, gospodarskim, demografskim i drugim okolnostima u vrijeme komunističkog režima u socijalističkoj Jugoslaviji te nastanak samostalne Hrvatske u okolnostima domovinskog rata i nastojanjima za ulazak u europske integracije.

 

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna metoda 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
predavanje slušanje predavanja, razgovor usvojiti temeljne pojmove o položaju hrvatskog naroda u prvoj Jugoslaviji aktivnost na nastavi, kolokvij
samostalno proučavanje literature i izvora, rad na tekstu aktivno sudjelovanje u raspravi
samostalna analiza izvora i literature
kritički analizirati pisane i slikovne (video) dokumente aktivnost na nastavi
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize literature slušanje izlaganja, seminarski rad, analiza literature, rasprava objasniti socijalne, kulturne, ekonomske procese i  političke fenomene u razdoblju Kraljevine Jugoslavije i NDH, tj. razdoblju Drugog svjetskog rata aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij
zadatak čitanja i analize literature, grupna rasprava suradnja, aktivno sudjelovanje, analiza literature argumentirano raspravljati o događajima i pojavama značajnim za razdoblje Drugog svjetskog rata, s obzirom na postojanje NDH s jedne strane i partizanskog pokreta s druge strane. aktivnost na nastavi
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize literature slušanje izlaganja, seminarski rad, analiza literature, rasprava definirati temeljne spoznaje o povijesti hrvatskog naroda nakon završetka Drugog svjetskog rata aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize literature slušanje izlaganja, seminarski rad, analiza literature, rasprava protumačiti razvoj hrvatskoga naroda i društva u u političkim, kulturnim, gospodarskim, demografskim i drugim okolnostima u vrijeme komunističkog režima u socijalističkoj Jugoslaviji aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize literature slušanje izlaganja, seminarski rad, analiza literature, rasprava objasniti nastanak samostalne Hrvatske u okolnostima Domovinskog rata aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 1 0%
Kontinuirana provjera znanja 1,25 0%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,65 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 35% udjela u konačnoj ocjeni, kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) s 45% udjela u konačnoj ocjeni, te seminarski rad s 20% udjela u konačnoj ocjeni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). Ukoliko student ipak iz aktivnosti na nastavi ili seminarskog rada dobije negativnu ocjenu dužan je polagati usmeni i pisani ispit iz cjelokupnog gradiva u vrijeme redovnih ispitnih rokova.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezani redovito pohađati nastavu (do 30% nastavnih sati izostanka), pripremiti za nastavni sat analizu zadanoga historiografskoga teksta, aktivno sudjelovati u raspravama o seminarskim temama,  raspravljati i analizirati dokumentarne filmove na nastavnu temu, izaći na kolokvije

 

 

Obavezna literatura:

  1. H. Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Zagreb 1999.
  2. H. Matković, Povijest NDH, Zagreb 1994.
  3. Povijest Hrvata od 1918. do danas, knjiga 3.
  4. Z. Radelić, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991. Od zajedništva do razlaza, Zagreb, 2006.
  5. Radelić-Marijan-Barić-Bing-Živić, Stvaranje hrvatske države i domovinski rat; Zagreb, 2006.

Dopunska literatura:

  1. F. Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji 1918.-1941., knj. I. i II., Zagreb 1993.
  2. M. Jareb: Ustaško-domobranski pokret: od nastanka do travnja 1941., Zagreb, 2006.
  3. Z. Matijević: U sjeni dvaju orlova. Prilozi crkveno-nacionalnoj povijesti Hrvata u prvim desetljećima 20. stoljeća, Zagreb, 2005.
  4. S. Pribićević: Diktatura kralja Aleksandra, Zagreb, 1990.
  5. M. Akmadža, Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički režim 1945.-1966., Zagreb 2004.
  6. V. Geiger, Nestanak folksdojčera, Zagreb, 1997.
  7. 1945. – razdjelnica hrvatske povijesti (zbornik), zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu 5. i 6. svibnja 2006., Zagreb 2006.
  8. K. Spehnjak, Javnost i propaganda. Narodna fronta u politici i kulturi Hrvatske 1945.-1952., Zagreb, 2002.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta

 

Ostale informacije: