Politika i propaganda kroz 20. stoljeće

Cilj nastave je stjecanje temeljnih obavijesti i znanstveno utvrđenih znanja o političkim sustavima kroz 20. stoljeće i upoznavanje studenata s korištenjem propagande u političke svrhe na primjerima raznih političkih uređenja.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• opisati glavna obilježja propagande i njene uloge u afirmaciji političkih sustava tijekom 20. stoljeće
• na temelju literature, izvorne građe i audio materijala uočiti metode provođenja uspješne propagande
• kritički analizirati važna propagandna djela (Mein Kampf…)
• vrednovati različite oblike propagande – tisak, književno-umjetnička djela, film itd.

Kolegij se temelji na analizi propagande kao sredstva ostvarivanja političkih ciljeva tijekom 20. stoljeća. Analizom slučajeva od SSSR-a, nacističke Njemačke i njenih satelitskih država, SAD-a u hladnoratovskom razdoblju, socijalističke Jugoslavije i brojnih drugih država u 20. stoljeću ukazat će se na sličnosti i razlike u korištenju političke propagande. Studenti će tijekom nastave imati priliku analizirati različite oblike političke propagande na temelju izvora – novinskih članaka, dokumentarnih filmova i sl.

predavanja, seminari i radionice

2.1. Nastavna metoda	2.2. Aktivnost studenta	2.3. Ishod učenja	2.4 Metoda procjene
predavanje	slušanje	opisati glavna obilježja propagande i njene uloge u afirmaciji političkih sustava tijekom 20. stoljeće	kolokvij
predavanje, grupna rasprava, analiza video-materijala, seminarsko izlaganje	analiza literature, rasprava	na temelju literature, izvorne građe i audio materijala uočiti metode provođenja uspješne propagande	aktivnost na nastavi, kolokvij
zadatak čitanja i analize literature, grupna rasprava	suradnja, aktivno sudjelovanje, analiza literature	kritički analizirati važna propagandna djela (Mein Kampf…)	aktivnost na nastavi
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize literature	slušanje izlaganja, seminarski rad, analiza literature, rasprava	vrednovati različite oblike propagande – tisak, književno-umjetnička djela, film itd.	aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Element	Opterećenje u ECTS	Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi	0,45	0%
Kontinuirana provjera znanja	0,5	0%
Pohađanje nastave	0,75	0%
Seminarski rad	0,3	0%

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 35% udjela u konačnoj ocjeni, kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) s 45% udjela u konačnoj ocjeni, te seminarski rad s 20% udjela u konačnoj ocjeni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). Ukoliko student ipak iz aktivnosti na nastavi ili seminarskog rada dobije negativnu ocjenu dužan je polagati usmeni i pisani ispit iz cjelokupnog gradiva u vrijeme redovnih ispitnih rokova.

Studenti su obvezani redovito pohađati nastavu (do 30% nastavnih sati izostanka), pripremiti za nastavni sat analizu zadanoga historiografskoga teksta, aktivno sudjelovati u raspravama o seminarskim temama,  raspravljati i analizirati dokumentarne filmove na nastavnu temu, izaći na kolokvije.

1. Z. Radelić, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991, Zagreb, 2006.
2. K. Spehnjak, Javnost i propaganda, Zagreb, 2002.
3. R. Overy, Diktatori – Hitlerova Njemačka i Staljinova Rusija, Zagreb, 2005.
4. J. Ridley, Tito, Zagreb, 2000.

Po dogovoru sa studentima.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.